Ventilator ne hladi prostoriju: Zašto se osjećamo bolje dok radi i kada može pogoršati stanje
Ventilator samo pokreće zrak i ne smanjuje temperaturu zatvorene prostorije. Njegov učinak osjećamo jer strujanje ubrzava isparavanje znoja s kože, ali tijekom ekstremne žege to nije uvijek dovoljno.
Austrijski fizičar Werner Gruber upozorava da ventilator u zatvorenoj sobi samo miješa postojeći zrak.
Temperatura prostorije pritom ne pada. Motor ventilatora čak proizvodi malu količinu dodatne topline, iako je ona u pravilu zanemariva u odnosu na ljetnu temperaturu prostora.
Ventilator sam po sebi ne snižava temperaturu prostorije.
Glavni je razlog zbog kojega strujanje zraka stvara osjećaj hlađenja.
Može dodatno zagrijati stan ako je vanjski zrak topliji od unutarnjeg.
Kako ventilator zapravo djeluje?
Tijelo se hladi isparavanjem znoja. Kada ventilator pokrene zrak preko kože, vlaga brže isparava i odvodi dio topline s tijela.
Zato nam je ugodnije iako termometar u sobi pokazuje potpuno jednaku vrijednost kao prije uključivanja uređaja.
Ventilator ne hladi sobu. On hladi osobu koja se nalazi u njegovu strujanju zraka.
Werner Gruber, austrijski fizičar
Nema smisla da radi u praznoj sobi
Budući da ventilator ne snižava temperaturu zidova, poda, namještaja ni zraka, nema koristi od njegova rada kada nikoga nema u prostoriji.
U tom slučaju samo troši električnu energiju. Treba ga uključivati ondje gdje se ljudi stvarno nalaze.
Otvoren prozor može biti velika pogreška
Tijekom najtoplijeg dijela dana vanjski zrak često je mnogo topliji od zraka u stanu.
Otvaranjem prozora u takvim uvjetima u prostor ulazi dodatna toplina. Najbolje je provjetravati kasno navečer, tijekom noći ili rano ujutro, kada se vanjska temperatura spusti ispod unutarnje.
- usmjeriti strujanje prema prostoru u kojem boravite
- ne ostavljati ga uključenog u praznoj sobi
- noću ga postaviti uz prozor kako bi uvlačio hladniji zrak
- danju zatvoriti prozore ako je vani toplije
- izbjegavati dugotrajno snažno puhanje izravno u lice i vrat
- kombinirati ga sa spuštenim roletama i noćnim provjetravanjem
Prejak zrak može izazvati napetost mišića
Dugotrajno sjedenje izravno u snažnom strujanju zraka kod osjetljivih osoba može pridonijeti napetosti mišića vrata, ramena i leđa.
Bolje je koristiti oscilirajući način rada ili uređaj usmjeriti tako da zrak kruži oko osobe, umjesto da satima udara u jedno mjesto.
Kada ventilator više nije dovoljan?
U vrlo vrućoj i vlažnoj prostoriji znoj teže isparava, pa se smanjuje i učinak ventilatora.
Za stvarno snižavanje temperature potreban je klima-uređaj ili preseljenje u rashlađeni prostor. Posebno su ugrožene starije osobe, mala djeca, trudnice i kronični bolesnici.
Glavobolja, vrtoglavica, mučnina, zbunjenost, prestanak znojenja ili gubitak svijesti znakovi su da običan ventilator više nije odgovarajuća zaštita.
Kada je prostor već pregrijan i zrak je vrlo vlažan, strujanje može ublažiti osjećaj žege, ali ne može zamijeniti stvarno hlađenje.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
