Vučić iz obiteljske kuće optužio Hrvate: „Mi nismo dirali njihove kuće, oni naše jesu”
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Čipuljiću kod Bugojna ponovno je otvorio ratne teme, tvrdeći da su kuće njegove obitelji tijekom rata spalile hrvatske snage. Izjava je stigla uoči hrvatskog obilježavanja 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja.
Vučić se već nekoliko dana nalazi u Bosni i Hercegovini, gdje obilazi Republiku Srpsku i mjesta povezana sa stradanjem i raseljavanjem srpskog stanovništva tijekom ratova devedesetih.
U obnovljenoj kući svoje obitelji u Čipuljiću ugostio je Milorada Dodika, predsjednika Socijalističke narodne partije Crne Gore Milana Kneževića i potpredsjednika Demokratske narodne partije Miluna Zogovića.
Vučić je ranije pozvao Srbe, Bošnjake i Hrvate iz Čipuljića i okolice da dođu na razgovor u obnovljenu kuću, predstavljajući posjet kao susret sa susjedima i povratak obiteljskim korijenima.
Mjesto kod Bugojna iz kojeg potječe Vučićeva obitelj.
Vučić tvrdi da su najprije spaljene dvije kuće njegove obitelji.
Izjava je objavljena dan prije središnje hrvatske proslave u Kninu.
„Ovo je srpska kuća, zato su je spalili”
Vučić je rekao da se ponosi imovinom svoje obitelji te ustvrdio da su njihove kuće spaljene upravo zato što su pripadale Srbima.
Mi nismo dirali kuće naših susjeda, ni Hrvata ni muslimana. Nisu ni muslimani dirali naše. Hrvati jesu.
Aleksandar Vučić
Prema njegovim riječima, kuće obitelji Vučić bile su među prvima koje su spaljene, nakon čega su navodno rušeni i domovi drugih uglednih srpskih obitelji u mjestu.
Vučić je optužio, kako je rekao, „neku vukovarsku bojnu” koja se nakon borbi u Vukovaru pojavila na području Bugojna. Nije pritom ponudio dokumente, imena zapovjednika ili druge podatke kojima bi se njegove tvrdnje mogle izravno provjeriti.
Tvrdnje izrečene bez šireg ratnog konteksta
Vučićeva izjava fokusirana je isključivo na stradanje njegove obitelji i srpskih kuća u Čipuljiću.
Pritom nije govorio o širem kontekstu rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, napadima JNA i srpskih snaga na hrvatske gradove, okupaciji dijela teritorija Republike Hrvatske ni protjerivanju hrvatskog i bošnjačkog stanovništva s područja koja su kontrolirale srpske snage.
Takav selektivan pristup posebno je osjetljiv jer dolazi uoči obilježavanja Oluje, operacije kojom je Hrvatska oslobodila najveći dio okupiranog državnog teritorija.
- da su prve spaljene kuće u Čipuljiću pripadale njegovoj obitelji
- da srpske obitelji nisu dirale kuće hrvatskih i bošnjačkih susjeda
- da su hrvatske snage planski rušile kuće uglednih Srba
- da su kuće bile prazne kada su spaljene
- da obnovljena kuća ostaje simbol obiteljskog i nacionalnog identiteta
„Tamo gdje sam ja, bit će i moja zastava”
Vučić je naglasio da će na mjestima na kojima boravi isticati srpsku zastavu i zastavu svojega naroda.
Istodobno je rekao da je sretan što njegova obitelj danas održava prijateljske odnose sa susjedima različitih nacionalnosti te da se međusobno poštuju i druže.
Ta poruka o susjedskim odnosima, međutim, ostala je u sjeni izjava kojima je kolektivno optužio Hrvate za spaljivanje srpskih kuća.
Izjava dolazi u trenutku hrvatskog obilježavanja pobjede
Diljem Hrvatske 4. kolovoza položeni su vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na poginule i nestale hrvatske branitelje.
Središnje obilježavanje 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja održava se 5. kolovoza u Kninu, gdje Hrvatska obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.
Srbija i Republika Srpska iste dane obilježavaju kroz komemoracije srpskim civilnim žrtvama i ljudima koji su tijekom Oluje napustili Hrvatsku.
Poštovanje žrtava ne smije brisati uzrok rata
Svaka civilna žrtva i svaka spaljena kuća zaslužuju istragu, dokumentiranje i poštovanje, bez obzira na nacionalnost vlasnika.
Međutim, pojedinačno ili lokalno stradanje ne može se koristiti za brisanje činjenice da je dio međunarodno priznatog teritorija Republike Hrvatske bio okupiran nakon pobune lokalnih Srba, uz snažnu vojnu potporu JNA i političkog vodstva Srbije.
Vukovar, Dubrovnik, Osijek, Vinkovci, Zadar, Šibenik, Karlovac, Gospić i brojna druga hrvatska mjesta bili su napadani i razarani godinama prije Oluje.
Ali izjava „mi nismo dirali njihove kuće, Hrvati naše jesu” nije ozbiljan povijesni prikaz rata. To je kolektivna optužba koja ignorira tisuće spaljenih hrvatskih domova, razorene gradove, logore, protjerivanja i žrtve agresije.
Hrvatska u Oluji nije osvajala tuđu državu. Oslobađala je vlastiti međunarodno priznati teritorij koji je od 1991. bio pod kontrolom pobunjenih srpskih snaga.
Poštovanje prema srpskim civilnim žrtvama ne znači prihvaćanje političkog narativa u kojem su nestali Vukovar, Dubrovnik, Škabrnja, Saborsko, Voćin i stotine hrvatskih sela i gradova.
Povijest ne počinje 1995. godine. Tko želi govoriti o spaljenim kućama, mora govoriti o svim spaljenim kućama i o tome kako je rat počeo.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
