Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja obilježavaju se diljem Hrvatske polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća, svetim misama, mimohodima, izložbama, koncertima i programima posvećenima poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima.

Središnje obilježavanje održava se u Kninu, gradu iznad kojega je 5. kolovoza 1995. podignuta hrvatska zastava, čime je oslobađanje tadašnjeg središta pobune postalo jedan od najsnažnijih simbola završne pobjede Hrvatske u Domovinskom ratu.

Operacija je počela iz tridesetak smjerova

Vojno-redarstvena operacija Oluja počela je 4. kolovoza 1995. u pet sati ujutro. Gotovo 200.000 pripadnika Hrvatske vojske, policije i drugih sastavnica krenulo je u napad iz približno trideset smjerova na bojišnici dugoj više stotina kilometara.

Cilj operacije bio je osloboditi područja koja su četiri godine bila pod kontrolom pobunjenih srpskih snaga, ponovno uspostaviti hrvatski ustavnopravni poredak i prekinuti ugrožavanje Bihaća i drugih prostora u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Već 5. kolovoza oslobođen je Knin, a hrvatske postrojbe nastavile su napredovanje prema drugim okupiranim gradovima i prometnicama.

Knin središte državne proslave

Program u Kninu počeo je tradicionalnom budnicom ulicama grada, nakon čega je služena sveta misa u Crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta.

Kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja 95 položeni su vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje.

Na stadionu NK Dinara održava se središnja državna svečanost, dok se dio programa odvija na Kninskoj tvrđavi, gdje se tradicionalno podiže hrvatska zastava.

U ceremoniji sudjeluju predstavnici hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, pripadnici Hrvatske vojske i policije te najviši državni dužnosnici.

Imena 245 poginulih i nestalih

Jedan od središnjih trenutaka obilježavanja jest čitanje imena 245 poginulih i nestalih hrvatskih branitelja povezanih s operacijom Oluja.

Na Kninskoj tvrđavi istupa jednak broj kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije, čime se simbolično odaje počast svakom od poginulih i nestalih.

Iza svake brojke nalazi se ime, obitelj i život prekinut u operaciji koja je Hrvatskoj donijela slobodu i povratak najvećeg dijela okupiranog teritorija.

Oluja je promijenila tijek rata

Vojni uspjeh operacije Oluja nije imao značenje samo za Hrvatsku. Slom pobunjenih srpskih snaga i napredovanje hrvatskih postrojbi promijenili su odnos snaga i u Bosni i Hercegovini.

Operacija je zaustavila prijetnju Bihaću, oslabila vojnu poziciju vodstva bosanskih Srba i otvorila prostor za kasnije mirovne pregovore koji će završiti Daytonskim sporazumom.

Hrvatska je nakon Oluje vratila većinu okupiranog prostora, dok je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja završena početkom 1998. godine.

Slavlje pobjede i trajna obveza prema braniteljima

Dan pobjede nije samo obilježavanje vojnog uspjeha. To je i dan sjećanja na branitelje koji se nisu vratili, na ranjene, invalide, ratne udovice, djecu poginulih i nestalih te sve ljude čiji su životi trajno obilježeni Domovinskim ratom.

Posebnu odgovornost imaju državne institucije, koje uz svečane govore moraju osigurati dostojanstven život hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, zaštitu njihovih prava i čuvanje povijesne istine o obrani Hrvatske.