Sudjelovanje predstavnika Crne Gore na obilježavanju 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu izazvalo je snažne reakcije u Srbiji. Dok dio srbijanske političke scene taj potez promatra kao udar na zajednički srpski narativ o događajima iz 1995. godine, hrvatski povjesničar Hrvoje Klasić ocjenjuje ga kao signal da Crna Gora pokušava voditi samostalniju politiku i učvrstiti svoj europski put.

Klasić je u posebnom programu posvećenom obljetnici Oluje govorio o razlikama u odnosu Hrvatske, Srbije i Republike Srpske prema ratovima devedesetih, odgovornosti za počinjene zločine i političkoj upotrebi povijesti.

Prema njegovoj ocjeni, u Hrvatskoj postoji širok konsenzus da je Oluja bila legitimna oslobodilačka operacija kojom je država ponovno uspostavila vlast na najvećem dijelu okupiranog teritorija.

Sporovi se, međutim, nastavljaju oko zločina počinjenih nakon završetka glavnih borbenih djelovanja, odlaska srpskog stanovništva i spremnosti institucija da procesuiraju odgovorne pojedince.

Dolazak crnogorskog predstavnika Klasić vidi kao strateški potez države koja želi pokazati da samostalno bira svoje saveznike i politički smjer.

Crna Gora pokušava ubrzati put prema Europskoj uniji

Klasić smatra da potez Podgorice treba promatrati u kontekstu crnogorskih pregovora s Europskom unijom. Crna Gora želi pokazati da se može odgovorno odnositi prema prošlosti, razvijati suradnju sa susjedima i donositi vanjskopolitičke odluke neovisno o pritiscima iz Beograda.

Hrvatska je kao članica Europske unije jedna od država koje mogu pomoći ili usporiti pristupni proces Crne Gore. Zbog toga dobri odnosi sa Zagrebom za Podgoricu imaju i konkretnu političku vrijednost.

Klasić je izrazio nadu da Hrvatska neće zloupotrebljavati svoju poziciju, nego da će Crnoj Gori pomoći u ispunjavanju europskih kriterija.

Sudjelovanje Crne Gore na južnom bojištu ostaje povijesna činjenica

Klasić pritom ne umanjuje ulogu Crne Gore u napadima na Hrvatsku početkom devedesetih. Naglasio je da nema spora oko sudjelovanja crnogorskih snaga na južnom bojištu i u operacijama protiv Dubrovnika i okolnog područja.

Suvremeni politički odnosi, međutim, ne mogu se graditi samo na trajnom ponavljanju povijesne krivnje. Država koja želi promijeniti smjer mora pokazati da je spremna priznati činjenice, razvijati drukčiju politiku i surađivati sa susjedima.

Dolazak crnogorskog predstavnika u Knin zato se može tumačiti kao simboličan prekid s dijelom politike koju je Crna Gora slijedila tijekom raspada Jugoslavije.

Zašto je potez izazvao bijes u Beogradu?

Srbija već desetljećima Oluju predstavlja gotovo isključivo kroz odlazak srpskog stanovništva i civilne žrtve. Okupacija hrvatskog teritorija, odbijanje mirovnih prijedloga i politička uloga Beograda u stvaranju pobunjeničkih struktura često ostaju izvan službenog srbijanskog narativa.

Kada država koju srbijansko vodstvo smatra povijesno i politički bliskom pošalje predstavnika na hrvatsko obilježavanje Oluje, Beograd to doživljava kao napuštanje zajedničkog pogleda na rat.

U pozadini reakcija nalazi se i dugotrajna borba za politički utjecaj u Crnoj Gori. Pitanja jezika, crkve, nacionalnog identiteta, NATO-a i odnosa prema Europskoj uniji već godinama dijele crnogorsko društvo.

Crnogorski dolazak u Knin nije samo odnos prema Hrvatskoj. To je i poruka Beogradu da Podgorica želi samostalno određivati vlastiti državni interes.

Klasić: Vučić se prvo mora suočiti s vlastitom prošlošću

Govoreći o politici Srbije, Klasić je podsjetio na ulogu Aleksandra Vučića tijekom devedesetih i njegov govor održan u okupiranoj Glini nekoliko mjeseci prije Oluje.

Prema Klasićevoj ocjeni, teško je očekivati dubinsku promjenu srbijanskog odnosa prema ratu dok su na vlasti ljudi koji su bili politički povezani sa Slobodanom Miloševićem i ratnom propagandom.

Istaknuo je da se u Srbiji desetljećima održava narativ prema kojem su Srbi uvijek isključivo žrtve, dok su odgovornost Srbije, uloga političkog vodstva i zločini počinjeni u njezino ime potisnuti.

Hrvatska je, smatra Klasić, napravila više koraka u javnom govoru o vlastitim zločinima nego Srbija i Republika Srpska, iako ni hrvatsko društvo još nije završilo taj proces.

Oluja je bila nužna, ali zločini se ne smiju prešućivati

Klasić naglašava da za njega nema dvojbe oko toga je li operaciju Oluja trebalo provesti. Opisao ju je kao nužnu i profesionalno izvedenu vojnu operaciju kojom je Hrvatska oslobodila okupirani teritorij.

Istodobno upozorava da se o ubojstvima civila, paljenju kuća i onemogućavanju povratka nakon operacije mora otvoreno govoriti.

Prema njegovu stavu, šutnja o pojedinačnim zločinima ne štiti dostojanstvo Domovinskog rata. Upravo suprotno, ona ga ugrožava jer legitimnu oslobodilačku operaciju povezuje s nekažnjenim djelima pojedinaca.

Odgovornost za zločine mora biti individualna. Priznavanje da su pojedinci nakon Oluje ubijali civile ili uništavali imovinu ne mijenja činjenicu da je Hrvatska imala pravo osloboditi vlastiti teritorij.

Zoran / TV Wien

FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Ana Marija Katić