Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je u Kninu da vojno-redarstvena operacija Oluja nije bila pobjeda jedne postrojbe, jedne političke skupine ili jednog dijela hrvatskog naroda. Bila je, rekao je, rezultat zajedničkog djelovanja hrvatskih branitelja, zapovjednika, Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane, koji su u presudnim godinama rata djelovali kao braća po oružju.

Predsjednik Republike govorio je na središnjoj svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice operacije Oluja.

Nakon pozdrava hrvatskim braniteljima, ratnim zapovjednicima, državnim dužnosnicima, Hrvatima u Bosni i Hercegovini te Hrvatima izvan domovine, posebno je istaknuo da se doprinos Hrvatske vojske i HVO-a u završnim operacijama ne može promatrati odvojeno.

„Ovo je bio zajednički rat braće po oružju, neodvojiv jedan od drugoga.”

Rat nije dobiven samo vojnom silom

Milanović je naglasio da Hrvatska nije pobijedila samo zahvaljujući oružju, brojnosti ili vojnoj snazi. Prema njegovim riječima, pobjeda je ostvarena i političkom procjenom, vojnom vještinom, strpljenjem te sposobnošću zapovjednika i državnog vodstva da u pravom trenutku donesu presudne odluke.

Oluja je u hrvatskom kolektivnom sjećanju ostala simbol konačnog oslobađanja najvećeg dijela okupiranog teritorija. Operacijom je u kolovozu 1995. slomljena paradržavna struktura pobunjenih Srba u Hrvatskoj, oslobođen je Knin i otvoren put završetku rata.

Predsjednik je, međutim, upozorio da se hrvatska pobjeda ne može svesti samo na događaje tijekom nekoliko dana u kolovozu. Ona je bila rezultat višegodišnje obrane, organiziranja oružanih snaga, vojnih operacija koje su prethodile Oluji i suradnje hrvatskih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Bez hrvatskih snaga ne bi bilo Daytona

Govoreći o ratu u Bosni i Hercegovini, Milanović je istaknuo da su Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane imale presudnu ulogu u promjeni odnosa snaga na terenu.

Prema njegovim riječima, bez hrvatskih vojnih operacija ne bi bilo uvjeta za zaustavljanje rata niti za sklapanje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Takva poruka posebno je važna u trenutku u kojem se u regionalnim političkim raspravama često pokušava umanjiti ili potpuno zanemariti uloga hrvatskih snaga u obrani Bosne i Hercegovine, deblokadi Bihaća i slomu vojnih planova kojima su se trebala povezati područja pod kontrolom srpskih snaga.

Hrvatska vojska i HVO bili su dijelovi iste ratne priče i iste borbe za opstanak hrvatskog naroda i završetak rata.

Branitelji i zapovjednici ponovno u središtu proslave

Milanović je podsjetio da je 2012. godine uvedena praksa da se na početku središnje proslave u Kninu javno predstave ratni zapovjednici.

Takav pristup trebao je vratiti pozornost na ljude koji su tijekom rata neposredno vodili postrojbe, donosili odluke na bojištu i preuzimali odgovornost za živote vojnika.

Predsjednik je više puta naglašavao da obilježavanje Oluje ne smije postati prilika za političko prisvajanje pobjede. Zasluge pripadaju ljudima koji su se borili, obiteljima poginulih, nestalim braniteljima i civilima koji su godinama živjeli u progonstvu.

U tom kontekstu opisao je Domovinski rat kao zajedničko iskustvo ljudi koji se nisu uvijek politički slagali, ali su u obrani zemlje djelovali zajedno.

Upozorenje zbog naoružavanja Srbije

Jedan od politički najsnažnijih dijelova Milanovićeva govora odnosio se na sigurnosne odnose u regiji i ubrzano naoružavanje Srbije.

Predsjednik je upozorio da Srbija nabavlja suvremene borbene sustave uz pomoć država koje su istodobno hrvatske saveznice. Nije izravno imenovao pojedine države, ali je jasno aludirao na prodaju modernog naoružanja Beogradu, uključujući borbene zrakoplove.

„Kada se Srbija naoružava uz asistenciju nekih naših saveznika, moramo se pitati je li to poštena igra.”

Hrvatska je posljednjih godina također uložila velika sredstva u modernizaciju vojske, nabavu borbenih zrakoplova Rafale, helikoptera, oklopnih vozila, protuzračnih sustava i drugog naoružanja.

Milanović je upozorio da se iza novog europskog vala naoružavanja, osim sigurnosnih potreba, nalaze i veliki financijski interesi proizvođača oružja.

Protiv automatskog povećavanja vojne potrošnje

Predsjednik Republike izrazio je rezervu prema pritiscima da države NATO-a u kratkom roku značajno povećaju izdvajanja za obranu.

Naglasio je da svako ulaganje mora imati jasan cilj i odgovarati stvarnim potrebama države. Sama visina vojnog proračuna, prema njegovu mišljenju, nije jamstvo sigurnosti.

Posebno je upozorio da novac hrvatskih građana ne smije automatski završavati kod velikih stranih proizvođača naoružanja bez ozbiljne procjene što Hrvatska time dobiva.

Ratno iskustvo ne može se kupiti

Milanović je naglasio da Hrvatska, osim suvremenog naoružanja, raspolaže iskustvom ljudi koji su vodili obrambeni rat i sudjelovali u složenim vojnim operacijama.

Takvo znanje, rekao je, ne može se kupiti novcem niti dobiti potpisivanjem međunarodnih ugovora. Ono je nastalo kroz stvarne ratne okolnosti, zapovijedanje postrojbama i donošenje odluka pod pritiskom.

Upravo zato ratni zapovjednici i branitelji ne smiju biti svedeni samo na protokolarne goste tijekom obljetnica. Njihovo iskustvo može imati vrijednost i u planiranju buduće obrambene politike.

Pobjeda bez likovanja nad tuđim žrtvama

Milanović je i ovom prilikom zadržao ton kojim je posljednjih godina pokušavao odvojiti proslavu hrvatske pobjede od likovanja nad stradanjem druge strane.

Hrvatska, poručio je, ima pravo slaviti slobodu i odati počast svojim braniteljima, ali to ne znači ignoriranje civilnih žrtava niti poricanje pojedinačnih zločina.

Takav pristup, prema predsjedniku, ne umanjuje legitimnost Oluje. Naprotiv, pokazuje samopouzdanje države koja svoju pobjedu može obilježavati dostojanstveno, bez potrebe za mržnjom i provociranjem.

Oluja kao obveza prema budućnosti

Govor u Kninu nije bio samo prisjećanje na 1995. godinu. Milanović ga je usmjerio i prema današnjim sigurnosnim izazovima, odnosima sa saveznicima i pitanju kako Hrvatska treba štititi vlastite interese.

Njegova poruka bila je da država ne smije zaboraviti iskustvo rata, ali ni dopustiti da se ono koristi za stvaranje trajnog straha ili nekritičko prihvaćanje svake vojne politike.

Hrvatska je, prema njegovim riječima, pobijedila jer je u presudnom trenutku znala povezati vojnu snagu, političku procjenu i zajedništvo ljudi koji su bili spremni braniti zemlju.

Zoran / TV Wien

FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Ana Marija Katić