Hrvatska ne želi prijetiti drugim državama niti sudjelovati u utrci naoružanja bez jasnog cilja, ali mora raspolagati vojskom sposobnom zaštititi svoj teritorij, stanovništvo i nacionalne interese. To je bila jedna od ključnih poruka predsjednika Vlade Andreja Plenkovića tijekom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu.

Govoreći pred hrvatskim braniteljima, ratnim zapovjednicima, državnim dužnosnicima i okupljenim građanima, Plenković je Oluju opisao kao krunu borbe Hrvatske za slobodu i jednu od najvažnijih prekretnica u stvaranju moderne hrvatske države.

Naglasio je da je operacijom oslobođen najveći dio okupiranog teritorija, omogućen povratak prognanika i otvoren put mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja.

Oluja je, prema njegovim riječima, imala i širi regionalni značaj jer je spriječila moguću humanitarnu katastrofu u Bihaću, promijenila vojni odnos snaga u Bosni i Hercegovini te stvorila pretpostavke za završetak rata i sklapanje Daytonskog sporazuma.

Hrvatska nikome ne prijeti, ali se ne boji nikoga. Na svaku prijetnju svojoj sigurnosti mora biti sposobna odgovoriti.

Mir više nije nešto što se može uzimati zdravo za gotovo

Premijer je govor o Oluji povezao s ratom u Ukrajini, sukobima na Bliskom istoku i sve nestabilnijim sigurnosnim odnosima u Europi i svijetu.

Događaji posljednjih godina, poručio je, pokazali su da granice, mir i sigurnost nisu trajno zajamčeni samo zato što neka država pripada Europskoj uniji ili NATO-u.

Savezništva Hrvatskoj pružaju političku i sigurnosnu zaštitu, ali ne mogu zamijeniti vlastite obrambene sposobnosti. Država mora raspolagati uvježbanim ljudstvom, modernim sustavima, zalihama i industrijskim kapacitetima koji mogu djelovati i u kriznim okolnostima.

Rafalei, Black Hawkovi, Leopardi i novi topnički sustavi

Plenković je podsjetio na višegodišnji proces modernizacije Hrvatske vojske, u kojem je nabava borbenih zrakoplova Rafale postala najvidljiviji projekt.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo prelaskom na Rafale dobiva sposobnost nadzora i zaštite zračnog prostora modernim borbenim avionima, ali cijeli proces zahtijeva ulaganja u infrastrukturu, obuku pilota, tehničko osoblje, održavanje i naoružanje.

Vlada ulaže i u helikoptere Black Hawk, oklopna vozila, tenkove Leopard, samohodne topničke sustave Caesar, bespilotne letjelice Bayraktar te daljnje jačanje protuzračne obrane.

Pojedini projekti već su realizirani ili su u provedbi, dok se za druge tek pripremaju ugovori, isporuke i uvođenje u operativnu uporabu.

Hrvatska obrambena industrija mora dobiti veću ulogu

Premijer je naglasio da modernizacija vojske ne bi trebala značiti samo kupovanje gotovih sustava u inozemstvu.

Hrvatska već ima tvrtke koje proizvode oružje, zaštitnu opremu, kacige, odjeću, robotske sustave, komponente i bespilotne letjelice. U uvjetima rastuće europske potražnje takva industrija može postati važniji dio gospodarstva i nacionalne sigurnosti.

Posebno je važna mogućnost održavanja i popravka opreme u zemlji. Vojska koja u kriznom trenutku u potpunosti ovisi o udaljenim stranim dobavljačima može se suočiti s kašnjenjima, nedostatkom rezervnih dijelova i političkim ograničenjima.

Vlada zato najavljuje ulaganja u proizvodnju streljiva, razvoj besposadnih sustava i snažnije povezivanje obrambenog sektora s hrvatskim tehnološkim tvrtkama i znanstvenim institucijama.

Iskustvo Domovinskog rata ostaje važan dio obrambene politike

U središtu obilježavanja u Kninu bili su hrvatski branitelji i ratni zapovjednici. Plenković je istaknuo da današnja vojska svoje sposobnosti gradi na iskustvu generacije koja je u znatno težim uvjetima obranila i oslobodila zemlju.

Hrvatska je početkom devedesetih stvarala oružane snage gotovo od početka, u okolnostima međunarodnog embarga i protivnika koji je raspolagao velikim količinama naoružanja bivše JNA.

Današnja država nalazi se u bitno drukčijem položaju. Članica je Europske unije i NATO-a, ima pristup zajedničkim obrambenim projektima i raspolaže znatno većim financijskim mogućnostima.

Ipak, iskustvo rata ostaje upozorenje da se obrambeni sustav ne može izgraditi tek kada kriza već počne.

Oružane snage moraju se razvijati u miru kako bi njihova snaga spriječila da rat uopće započne.

Počast poginulima i nastavak potrage za nestalima

Plenković je tijekom govora odao počast poginulim hrvatskim braniteljima, civilnim žrtvama i obiteljima koje još čekaju informacije o nestalim članovima.

Hrvatska i više od tri desetljeća nakon rata traga za 1.725 nestalih osoba. Njihove obitelji ne traže političke izjave, nego informacije o mogućim grobnicama, dokumentaciju i identifikaciju posmrtnih ostataka.

Vlada tvrdi da pitanje nestalih ostaje jedno od ključnih pitanja u odnosima sa Srbijom. Bez pristupa arhivima, vojnim zapisima i svjedočenjima osoba koje poznaju lokacije grobnica, proces pronalaska može trajati još godinama.

Braniteljska prava i sigurnost predstavljeni kao ista obveza države

U Kninu je Plenković najavio i izmjene propisa povezane s braniteljskim i službenim mirovinama. Poseban dodatak trebao bi se računati prema vremenu provedenom u obrani Hrvatske, a povećale bi se i najniže braniteljske mirovine.

Time je Vlada povezala dvije poruke: obvezu prema ljudima koji su obranili državu i obvezu stvaranja vojske koja će biti sposobna zaštititi buduće generacije.

Konkretni iznosi dodatka, formula izračuna i početak primjene bit će poznati tek kada prijedlozi zakonskih izmjena budu službeno predstavljeni.

Velika ulaganja zahtijevaju i javnu kontrolu

Modernizacija obrane politički je široko prihvaćena, ali vrijednost planiranih projekata zahtijeva transparentne ugovore i ozbiljan parlamentarni nadzor.

Javnost mora znati ne samo što se kupuje, nego koliko će sustav koštati tijekom cijelog razdoblja uporabe, tko će ga održavati i je li nabava usklađena sa stvarnim obrambenim potrebama.

Moderno oružje bez dovoljno obučenih ljudi, streljiva, rezervnih dijelova i odgovarajuće infrastrukture ne može ostvariti svoju punu svrhu.

Zoran / TV Wien

Foto ; Ured Premijera Andreja Plenkovića