Jedna rečenica Donalda Trumpa bila je dovoljna da Hormuški tjesnac ponovno završi u središtu svjetske pozornosti. Dok sukob Sjedinjenih Država i Irana traje, a brodski promet kroz strateški prolaz ostaje ozbiljno poremećen, američki predsjednik otišao je korak dalje i otvoreno govorio o američkoj kontroli Hormuza.

Trump je tijekom nastupa u Garden Cityju u saveznoj državi New York izjavio da bi nakon poraza Irana mogao Hormuški tjesnac proglasiti teritorijem Sjedinjenih Američkih Država.

„Nakon što završimo s porazom Irana, vrlo brzo proglasit ću Hormuški tjesnac teritorijem Sjedinjenih Država“, poručio je američki predsjednik.

Izjava je odmah izazvala pozornost jer se ne radi o običnom komadu mora. Hormuz je jedan od najvažnijih energetskih prolaza planeta, smješten između Irana i Omana, kroz koji se u normalnim okolnostima odvija velik dio svjetskog pomorskog transporta nafte.

Washington tvrdi da blokada znači i stvarnu kontrolu

Trump svoju tvrdnju povezuje s američkom vojnom prisutnošću i pomorskom blokadom. Iz Washingtona se posljednjih dana sve češće poručuje da Sjedinjene Države mogu održavati pritisak na Iran koliko god bude potrebno.

Teheran istodobno šalje potpuno suprotnu poruku. Iranska strana inzistira na tome da upravo Iran kontrolira područje Hormuškog tjesnaca i da Washington nema pravo određivati njegov budući status.

Između tih dviju tvrdnji nalazi se stvarnost na moru: manje brodova, veći sigurnosni rizik, skuplje osiguranje tereta i stalna opasnost da jedan novi incident izazove još ozbiljniju eskalaciju.

Napadi na brodove dodatno podigli strah

Napetosti više nisu ograničene samo na političke izjave. Dva broda povezana s državnom naftnom kompanijom Abu Dhabija ADNOC napadnuta su tijekom prolaska Hormuškim tjesnacem.

Prema dostupnim informacijama nije bilo ozlijeđenih, ali Ujedinjeni Arapski Emirati odgovornost za napad pripisuju Iranu. Takvi incidenti dodatno pojačavaju zabrinutost brodara i energetskih kompanija koje moraju odlučivati hoće li njihove posade i milijunski tereti prolaziti područjem u kojem se vojna situacija može promijeniti praktički iz sata u sat.

Hormuz je desetljećima bio mjesto na kojem se regionalne krize vrlo brzo pretvaraju u globalne gospodarske probleme. Svako ozbiljnije ograničavanje prometa može pogoditi cijene nafte i plina, prijevoz, industriju, a zatim i građane tisućama kilometara udaljene od Bliskog istoka.

Rat se sve više osjeća i na benzinskim postajama

Trump je istodobno suočen s još jednim problemom – cijenom goriva kod kuće. Američke građane pozvao je da prihvate nešto više cijene, tvrdeći da Sjedinjene Države svojim djelovanjem protiv Irana čine uslugu ne samo sebi nego i ostatku svijeta.

Za Bijelu kuću to može postati ozbiljan politički teret. Velike geopolitičke odluke za većinu birača izgledaju daleko sve dok njihov rezultat ne stigne na račun za gorivo, grijanje, prijevoz ili svakodnevnu kupovinu.

Upravo zato budućnost Hormuza više nije samo pitanje američke i iranske vojske. Ona izravno utječe na tržišta energije, međunarodnu trgovinu i cijene diljem svijeta.

Može li SAD uopće „uzeti“ Hormuz?

Trumpova izjava zasad ne znači da je pokrenut formalni proces kojim bi Sjedinjene Države mogle proglasiti Hormuški tjesnac svojim teritorijem. Takav potez otvorio bi golema pitanja međunarodnog prava, suvereniteta Irana i Omana te prava međunarodne plovidbe.

Zato ostaje nejasno je li riječ o konkretnoj najavi američke politike, pokušaju dodatnog pritiska na Teheran ili Trumpovom načinu pregovaranja u kojem maksimalistička početna poruka treba protivnika dovesti za stol pod težim uvjetima.

Ali sama činjenica da američki predsjednik sada javno govori o američkom teritoriju na Hormuzu pokazuje koliko se granica dosadašnje krize pomaknula.

Na jednoj strani Washington govori o blokadi, kontroli i porazu Irana. Na drugoj Teheran poručuje da Hormuz ostaje pod iranskom kontrolom.

A između njih prolaze tankeri, rastu cijene energije i svijet ponovno gleda prema nekoliko desetaka kilometara mora koji mogu promijeniti mnogo više od karte Bliskog istoka.