U FPÖ-ovu medijskom centru u Reichsratsstraße jutro je počelo gotovo školski. Kamere su bile postavljene, naslov konferencije već je stajao na ekranima, novinari su zauzimali mjesta, a na stolu pred Christianom Hafeneckerom i Peterom Westenthalerom čekala je tema koja je u austrijskoj medijskoj politici već tjednima puno veća od obične kadrovske promjene na Küniglbergu.

Clemens Pig izabran je u lipnju za budućeg generalnog direktora ORF-a. Njegov petogodišnji mandat počinje 1. siječnja 2027., a 11. kolovoza ORF-Stiftungsrat potvrdio je i njegovu novu upravljačku ekipu. Na papiru time bi najveći dio prijelaza prema novom vodstvu trebao biti završen. U političkoj stvarnosti, međutim, prava bitka možda tek počinje.

FPÖ ne osporava samo politički karakter izbora. Želi osporiti njegovu pravnu valjanost.

Hafenecker je gotovo od prve minute konferencije pokušavao cijelu priču vratiti na pitanje koje je ponavljao kroz različite primjere: što točno budući generalni direktor smije raditi prije nego što njegov mandat uopće počne?

Posebno je problematizirao način na koji su raspisani i provedeni postupci za nove direktorske funkcije te angažiranje vanjskih stručnjaka za izbor kandidata. Njegova teza glasi da Pig, kao designirani generalni direktor koji formalno preuzima ORF tek početkom sljedeće godine, nije mogao imati sve ovlasti koje pripadaju aktualnom organu ORF-a.

To je zasad stav FPÖ-a, a ne pravomoćno pravno utvrđenje. Upravo zbog toga cijela priča sada ide prema tijelima koja će o tim pitanjima morati odlučivati.

43 stranice protiv izbora koji FPÖ smatra unaprijed dogovorenim

Najkonkretniji dio jutrošnjeg nastupa došao je kada je Peter Westenthaler otvorio pitanje Popularbeschwerde protiv izbora Clemensa Piga. Pritužba je KommAustriji podnesena još u srpnju, a Westenthaler je danas rekao da dokument ima 43 stranice i da je njegov cilj osporiti postupak kroz odredbe European Media Freedom Acta – EMFA-e.

To je važna pravna točka. Novi europski medijski okvir zahtijeva da imenovanje čelnih ljudi javnih medijskih servisa bude provedeno kroz transparentan, otvoren, učinkovit i nediskriminirajući postupak, uz objektivne i proporcionalne kriterije određene unaprijed.

FPÖ tvrdi da izbor Piga taj standard nije zadovoljio.

Westenthaler je danas pred novinarima posebno istaknuo činjenicu da je rok za prijave završio 28. svibnja, dok je izbor održan 11. lipnja. Prema službenim podacima ORF-a, prijavilo se ukupno 75 osoba, a nakon provjere kriterija u užem je postupku ostalo njih 13. Sam izbor uslijedio je nakon višesatnog hearinga, a Pig je u prvom krugu dobio 21 od ukupno 35 glasova Stiftungsrata.

Westenthaler smatra da je vremenski okvir bio prekratak za postupak koji bi trebao zadovoljiti nove europske standarde. Osim toga, FPÖ tvrdi da Pig nije ispunjavao jedan od ključnih kriterija natječaja jer njegova dugogodišnja karijera u APA-i, prema njihovoj interpretaciji, ne predstavlja potrebnih pet godina relevantnog televizijskog ili radijskog iskustva.

To je već jedna od temeljnih tvrdnji ranije podnesene pritužbe.

Ali FPÖ ide i korak dalje. Westenthaler tvrdi da postoje političke okolnosti koje, po njegovu mišljenju, pokazuju da je Pig bio favorit prije nego što je formalni postupak završio. Hafenecker je u istom kontekstu podsjetio na javne političke izjave prije izbora te cijeli proces opisao kao političku inscenaciju.

To je upravo mjesto na kojem činjenice i političke interpretacije treba strogo odvojiti. Činjenica je da su Pigovu kandidaturu prije glasanja pratila javna nagađanja i politička očekivanja. Tvrdnja da je njegov izbor bio unaprijed dogovoren ostaje tvrdnja FPÖ-a koju regulator i eventualno sudovi tek trebaju ocijeniti.

Westenthaler: Cilj nam je doći do europske razine

Westenthaler nije skrivao ambiciju cijelog postupka. Ako KommAustria ne prihvati njihovu argumentaciju, želi nastaviti pravnim putem i pitanje dovesti na europsku razinu.

Njegovo očekivanje je izrazito optimistično: smatra da bi izbor Piga mogao na kraju biti proglašen nevaljanim.

Hoće li se to dogoditi, danas nitko ne može tvrditi. EMFA je relativno nov europski pravni okvir i upravo ovakvi sporovi mogu postati važni za praksu njegove primjene. Europska uredba od država članica traži da javni mediji budu urednički i funkcionalno neovisni te da postupak imenovanja njihove uprave bude zaštićen od političkog utjecaja.

Stiftungsrat i Pig, s druge strane, već su javno branili postupak. Nakon izbora predsjednik Stiftungsrata Heinz Lederer govorio je o jasnoj odluci, dok je Pig nakon imenovanja svojeg direktorskog tima tvrdio da je izbor proveden profesionalno, uz vanjske stručnjake i u politički neovisnom procesu.

Drugim riječima, pred regulatorom će se sudariti dvije potpuno različite interpretacije istog postupka.

13 ljudi, jedan paket i pitanje tko je kome dao glas

Drugi veliki dio današnje kritike odnosio se na upravljački tim koji je Stiftungsrat potvrdio 11. kolovoza. Pig je predložio četiri središnja direktora te ravnatelje devet pokrajinskih studija, ukupno 13 rukovodećih funkcija za mandat od 2027. do 2031.

Hafenecker i Westenthaler posebno su problematizirali činjenicu da se o kadrovskom paketu glasovalo zajedno. Njihova politička interpretacija jest da takav model zamagljuje pitanje tko je podržao kojeg pojedinog kandidata i olakšava političke kompromise između različitih stranačkih krugova.

Tu je Hafenecker otvorio još jednu temu koja će tek postati važna: buduće glavne urednike.

Prema njegovoj prognozi, nakon podjele upravljačkih funkcija sljedeća velika politička bitka vodit će se oko Chefredaktiona. Hafenecker tvrdi da će ÖVP-u bliski kadrovi dominirati upravljačkom razinom, dok očekuje da će SPÖ pokušati ostvariti utjecaj kroz buduća urednička imenovanja.

Za takav budući rasplet danas nema dokaza. Hafenecker ga je iznio kao političko predviđanje i upravo tako ga treba čitati.

Ali jedna njegova primjedba jest važna iz perspektive medijske politike: pitanje tko kontrolira upravu ORF-a nije nužno isto što i pitanje tko odlučuje o sadržaju vijesti. Zato će imenovanja glavnih urednika, kada do njih dođe, vrlo vjerojatno ponovno otvoriti raspravu o političkoj neovisnosti javnog servisa.

Silvia Lieb i pitanje koje se jutros nije moglo zaobići

Westenthaler je zatim otvorio vrlo konkretno kadrovsko pitanje. Buduća direktorica ORF-a za financije i upravu Silvia Lieb dolazi iz Moser Holdinga, jednog od značajnih privatnih medijskih sustava u Austriji, koji između ostalog stoji iza Tiroler Tageszeitunga i drugih regionalnih medijskih aktivnosti.

Lieb će novu funkciju u ORF-u preuzeti 1. siječnja 2027. Moser Holding je u međuvremenu već imenovao novo vodstvo, a prema javno objavljenim informacijama Lieb će tijekom prijelaznog razdoblja u četvrtom kvartalu još biti na raspolaganju grupi u savjetodavnoj ulozi.

Westenthaler u tome vidi mogući sukob interesa. Njegovo je pitanje bilo vrlo izravno: kako osoba koja treba preuzeti jednu od najosjetljivijih financijskih funkcija u ORF-u može istodobno savjetovati kompaniju koja djeluje na istom medijskom tržištu?

On smatra da bi ORF-ov Compliance trebao ispitati situaciju i pozvao se na pravila o izbjegavanju čak i privida nespojivosti interesa.

Za sada, međutim, treba naglasiti važnu vremensku razliku. Lieb dužnost u ORF-u preuzima tek početkom 2027., dok Moser Holding navodi da u međuvremenu predaje svoje operativne poslove. Postoji li pravna ili compliance nespojivost, tek treba stručno procijeniti. Westenthalerova tvrdnja da je riječ o nedopuštenoj koliziji interesa nije sama po sebi pravno utvrđena činjenica.

Od izbora generalnog direktora do novca koji plaća svaki austrijski dom

Konferencija se potom udaljila od kadrova i došla do teme koja ORF izravno povezuje s milijunima ljudi u Austriji – Haushaltsabgabe.

Hafenecker je ponovno iznio poznati FPÖ-ov zahtjev da se sadašnji model obveznog ORF doprinosa ukine te da se javni servis financira iz državnog proračuna. Napao je mogućnost povećavanja doprinosa i političke prijedloge da se financiranje ORF-a snažnije pravno zaštiti.

Ta rasprava nije izmišljena. Clemens Pig prošloga je tjedna javno rekao da povećanje ORF doprinosa može biti jedno od mogućih rješenja financijskog problema, da bi poslije naglasio kako trenutno nitko konkretno ne želi povećanje. ORF se istodobno suočava s dodatnim pritiskom nakon ukidanja 93 milijuna eura godišnjeg saveznog transfera, a aktualna generalna direktorica Ingrid Thurnher najavila je pravne korake protiv tog reza.

FPÖ to vidi potpuno drukčije. Hafenecker smatra da je problem prije svega na rashodovnoj strani i da ORF mora snažnije rezati troškove.

Westenthaler je taj argument proširio na buduće ugovore direktora. Najavio je da će se zalagati za kraće ugovore i smanjivanje vrlo visokih upravljačkih plaća, tvrdeći da se od građana ne može tražiti više novca dok se prethodno ozbiljno ne pogleda koliko košta vrh samog sustava.

FPÖ govori o „Postenschacheru“, ORF o profesionalnom postupku

U tome se možda najbolje vidi cijeli sukob.

FPÖ današnji postupak opisuje riječima poput političke trgovine funkcijama, unaprijed pripremljenog kadrovskog paketa i pokušaja stranaka da osiguraju dugotrajan utjecaj na javni servis. Hafenecker je retorički bio izrazito oštar, a Westenthaler je Piga ponovno napao i zbog njegova političkog i komunikacijskog nastupa.

ORF sa svoje strane tvrdi suprotno. Pig je nakon izbora svog tima govorio o profesionalnom postupku uz pomoć vanjskih stručnjaka za regrutiranje te poručio da je izbor najboljih kandidata proveden u političkoj slobodi. Sada regulator mora razlikovati političku buku od pravnog problema.

A taj pravni problem nije mali.

European Media Freedom Act primjenjuje se u najvećem dijelu od kolovoza 2025. i prvi put na razini cijele Europske unije postavlja zajedničke standarde za neovisnost javnih medija. Upravo izbor uprave javnog servisa jedno je od područja u kojem traži transparentnost, objektivne kriterije i zaštitu od političkog utjecaja.

Ako KommAustria zaključi da je postupak ORF-a zadovoljio te kriterije, FPÖ će izgubiti jednu od svojih glavnih pravnih poluga protiv izbora Piga. Ako regulator utvrdi ozbiljne nedostatke, posljedice bi mogle daleko nadmašiti jednu kadrovsku odluku na Küniglbergu.

Pressica je završila, spor nije ni blizu kraja

Kada su nakon izlaganja krenula pitanja novinara, bilo je jasno da se današnja konferencija zapravo ne bavi samo čovjekom koji će od siječnja voditi ORF.

Bavi se puno starijim austrijskim problemom: odnosom politike i javnog servisa.

Godinama se u Austriji govori o Freundeskreiseima unutar Stiftungsrata, o stranačkom utjecaju, o tome tko „pripada“ kojoj političkoj boji i koliko odluke najvažnijeg austrijskog medija stvarno nastaju neovisno od stranaka.

Nova europska pravila sada toj staroj raspravi daju novu dimenziju. Više nije dovoljno reći da je nešto „oduvijek tako funkcioniralo“. Pitanje je zadovoljava li takav model standard koji danas vrijedi na razini cijele Europske unije.

FPÖ je jutros dao svoj odgovor.

Kaže da ne zadovoljava.

ORF kaže da zadovoljava.

Sada više nije riječ samo o političkoj konferenciji za novinare.

Sljedeći odgovor mora doći iz prava.