Minimalna plaća u Srbiji posljednjih godina raste brže nego u ranijem razdoblju, dijelom zbog inflacije, nedostatka radnika i političkog cilja da se smanji jaz između najnižih plaća i prosječnih primanja. Vlada je tijekom prethodnih povećanja posebno naglašavala potrebu očuvanja životnog standarda radnika s najnižim prihodima, dok su sindikati upozoravali da rast minimalca mora pratiti stvarne troškove hrane, stanovanja i energije.

Nova najavljena brojka od približno 600 eura zato ima više od simboličnog značenja. Za dio zaposlenih to bi značilo nekoliko desetaka eura više svakog mjeseca, ali konačan učinak ovisit će o inflaciji i rastu cijena. Ako životni troškovi nastave brzo rasti, nominalno povećanje plaće neće automatski značiti jednako velik rast kupovne moći.

Što znači rast od 9,2 posto?

Ako se najava potvrdi, minimalna zarada porasla bi za nešto više od devet posto u odnosu na sadašnju razinu. Takav rast bio bi značajan u nominalnom smislu, ali tek će podaci o inflaciji pokazati koliko će radnik za dodatni novac stvarno moći kupiti.

U Srbiji se minimalna zarada tradicionalno određuje kroz minimalnu cijenu rada po satu, a konačan mjesečni iznos ovisi i o broju radnih sati u pojedinom mjesecu. Zato medijska brojka od „600 eura minimalca“ predstavlja približnu mjesečnu vrijednost, a ne nužno identičan iznos na svakoj platnoj listi.

Minimalac raste, ali raste i cijena života

Rasprava o minimalnoj plaći u Srbiji posljednjih godina sve se manje vodi samo oko jedne brojke. Puno važnije postalo je pitanje koliko zaposlenik može kupiti za tu plaću. Hrana, režije, stanarine i troškovi prijevoza u velikim gradovima značajno su porasli, pa je dio prethodnih povećanja plaća brzo „pojela“ inflacija.

U Beogradu, Novom Sadu i drugim većim gradovima posebno je snažan rast troškova stanovanja. Radniku koji većinu minimalne plaće mora izdvojiti za najam stana i režije povećanje od nekoliko desetaka eura može pomoći, ali teško potpuno mijenja njegov životni standard.

Poslodavci gledaju trošak, radnici kupovnu moć

Svako veće povećanje minimalca otvara staru raspravu između sindikata i poslodavaca. Radnici traže brži rast jer najniže plaće moraju pratiti troškove života, dok dio poslodavaca upozorava da svako administrativno povećanje istodobno povećava i ukupne troškove rada.

Za male trgovine, ugostitelje, obrtnike i druge sektore s velikim brojem zaposlenih na nižim plaćama povećanje minimalca može značiti znatno veći mjesečni trošak. Zato poslovna udruženja obično traže paralelno smanjenje poreznog i doprinosnog opterećenja kako bi dio povećanja mogao završiti u džepu radnika bez prevelikog udara na poslodavce.

Srbija pokušava zadržati radnike

Veće plaće imaju i demografsku dimenziju. Srbija se, poput Hrvatske i drugih država regije, godinama suočava s odlaskom radne snage prema zapadnoj Europi. Njemačka, Austrija, Slovenija i druge zemlje i dalje nude osjetno veća primanja, posebno za kvalificirane radnike.

Povećanje minimalca samo po sebi neće izbrisati tu razliku, ali može ublažiti pritisak na sektore u kojima poslodavci sve teže pronalaze radnike. Istodobno, Srbija sve više koristi i radnu snagu iz trećih zemalja, što dodatno pokazuje koliko se tržište rada promijenilo.

600 eura još uvijek nije 600 eura u Austriji ili Njemačkoj

U regionalnim usporedbama brojka od 600 eura može izgledati kao velik korak, ali izravna usporedba s plaćama u Austriji ili Njemačkoj nije jednostavna. Razlikuju se porezi, troškovi stanovanja, cijene usluga, doprinosi i socijalni sustavi.

Ipak, trend je jasan: plaće na Zapadnom Balkanu postupno rastu, a razlike prema srednjoj i zapadnoj Europi sporije se smanjuju nego što su se smanjivale tijekom prethodnih desetljeća.

Čeka se službena potvrda konačne odluke

Najvažnije je sada pričekati konačnu službenu odluku nadležnih institucija i točnu minimalnu cijenu rada po satu. Tek tada će biti moguće precizno izračunati koliko će minimalna zarada iznositi u svakom pojedinom mjesecu i kakav će biti puni trošak za poslodavce.

Ako najava od približno 600 eura bude potvrđena, Srbija će početkom sljedeće godine napraviti novi korak prema višim najnižim primanjima. Hoće li radnici taj rast osjetiti i u svakodnevnom životu, mnogo će više ovisiti o tome što će se u međuvremenu događati s cijenama.