Gallagherov posjet imao bi posebnu težinu jer je riječ o jednom od najviših diplomata Svete Stolice. Njegova funkcija u vatikanskom Državnom tajništvu praktički odgovara ulozi ministra vanjskih poslova, a tijekom posljednjih godina bio je jedan od ključnih ljudi u kontaktima Vatikana s državama uključenima u rat i međunarodnim posredničkim inicijativama.

Ruski veleposlanik Soltanovsky rekao je da se posjet priprema te da će otvoriti mogućnost razgovora o većem broju tema. Istodobno je potvrdio da Moskva priprema i novi poziv kardinalu Zuppiju, koji je u Rusiji već boravio u ranijim fazama vatikanske mirovne i humanitarne misije.

Gallagher iz Kijeva prema Moskvi

Najava posjeta posebno je zanimljiva zbog Gallagherove nedavne misije u Ukrajini. U srpnju je proveo šest dana u zemlji, gdje se sastao s političkim, crkvenim i društvenim predstavnicima te posjetio područja pogođena ratom. Nakon povratka govorio je o ljudima koji su izgubili domove i obitelji te naglasio da Sveta Stolica želi nastaviti raditi na stvaranju prostora za pravedan mir.

Time njegov mogući odlazak u Moskvu dobiva dodatnu diplomatsku simboliku. Vatikan pokušava zadržati mogućnost razgovora s obje strane, čak i u trenucima kada su politički odnosi između Rusije i većeg dijela Europe gotovo potpuno zamrznuti.

Ta politika nije uvijek nailazila na razumijevanje u Ukrajini. Dio ukrajinske javnosti i crkvenih krugova ranije je kritizirao vatikanske pokušaje održavanja neutralnog diplomatskog jezika prema Moskvi, smatrajući da takav pristup nedovoljno jasno razlikuje agresora i napadnutu državu.

Zuppijeva misija nikada nije potpuno prestala

Kardinal Matteo Zuppi već je nekoliko puta bio dio vatikanskih pokušaja otvaranja humanitarnog prostora između Rusije i Ukrajine. Njegovi raniji razgovori u Moskvi bili su usmjereni prvenstveno na humanitarna pitanja, među kojima su razmjena informacija, povratak djece i traženje kanala koji bi u nekom trenutku mogli pomoći širem političkom dijalogu.

Prilikom prethodnog posjeta Rusiji sastajao se s visokim državnim dužnosnicima i predstavnicima Ruske pravoslavne Crkve. Vatikan je tada naglašavao da njegova uloga nije klasično političko posredovanje nego stvaranje prostora u kojem se konkretna humanitarna pitanja mogu rješavati čak i dok rat traje.

Zbog toga bi njegov novi dolazak u rujnu bio znak kontinuiteta, a ne potpuno nove politike. Sveta Stolica očito ne želi zatvoriti kanal koji je stvaran godinama, čak i kada nema neposrednih naznaka velikog mirovnog proboja.

Je li na stolu i budućnost odnosa s Ruskom pravoslavnom Crkvom?

Posjeti Moskvi imaju i snažnu crkvenu dimenziju. Odnosi Katoličke Crkve i Ruske pravoslavne Crkve desetljećima su osjetljivi, a rat u Ukrajini dodatno ih je opteretio. Patrijarh Kiril otvoreno je podržavao rusku državnu politiku i ratnu retoriku, što je dovelo do snažnih kritika iz Vatikana i drugih kršćanskih zajednica.

Unatoč tome, Sveta Stolica nije prekinula dijalog s Moskovskim patrijarhatom. Vatikanska logika jest da razgovor ne znači slaganje, nego održavanje kanala koji bi u određenom trenutku mogao biti važan za humanitarna pitanja, zaštitu vjernika ili širi crkveni odnos Istoka i Zapada.

Upravo zato novi posjeti vatikanskih dužnosnika neće se odnositi samo na rat. Na stolu mogu biti i položaj katolika u Rusiji, odnosi s pravoslavnim strukturama, humanitarna suradnja i budućnost ekumenskog dijaloga nakon jednog od najtežih razdoblja europskih odnosa posljednjih desetljeća.

Papa Leon XIV. zasad ne ide u Rusiju

Ruski veleposlanik pri Svetoj Stolici istodobno je jasno rekao da eventualni posjet pape Leona XIV. Rusiji trenutačno nije na dnevnom redu. Takva mogućnost smatra se osjetljivom i politički vrlo složenom.

To je važno jer su se posljednjih godina povremeno pojavljivale spekulacije o mogućem papinskom posjetu Moskvi. Ni papa Franjo tijekom svojega pontifikata nije uspio ostvariti takvo putovanje, premda je više puta izražavao spremnost za susret i razgovor.

Leon XIV. zasad nastavlja mnogo oprezniji pristup. Njegove javne izjave usmjerene su na prekid nasilja, zaštitu civila, poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i povratak diplomaciji.

Rat traje, ali Vatikan odbija zatvoriti vrata

Papa je početkom kolovoza ponovno pozvao na prekid spirale nasilja između Rusije i Ukrajine. Govoreći nakon Angelusa, upozorio je na rast broja civilnih žrtava i naglasio da rat proizvodi samo novi rat i dodatnu patnju.

Takve riječi pokazuju okvir unutar kojeg treba promatrati i Gallagherov i Zuppijev odlazak u Moskvu. Vatikan nema iluziju da nekoliko diplomatskih sastanaka može zaustaviti rat, ali očito smatra da je razgovor i dalje vrijedniji od potpune blokade.

Posebno u humanitarnim pitanjima, kao što su razmjene zarobljenika, nestale osobe, djeca i pomoć civilima, vatikanski kanali već su pokazali da mogu funkcionirati čak i kada se politički pregovori nalaze u slijepoj ulici.

Mali korak koji može imati veliku težinu

Gallagherov put u Moskvu možda neće donijeti spektakularan sporazum niti fotografiju koja će preko noći promijeniti tijek rata. Ali u diplomaciji upravo takvi susreti često imaju vrijednost koju javnost ne vidi odmah.

Jedan otvoreni telefonski broj, jedan izravni kontakt ili jedan kanal koji ostane funkcionalan može postati važan tek mjesecima poslije, kada se pojavi pitanje koje dvije zaraćene strane više ne mogu riješiti same.

Zato će kraj kolovoza i rujan biti važni za vatikansku istočnu diplomaciju. Gallagher bi trebao otvoriti politički dio razgovora, Zuppi nastaviti humanitarni kanal, a Sveta Stolica pokušati sačuvati ono što u ovom ratu postaje sve rjeđe – mogućnost da netko još uvijek može sjesti za stol s obje strane.