Prema izvještajima iz Bosne i Hercegovine, na pojedinim okupljanjima sudjelovalo je nekoliko stotina ljudi, među kojima je bilo mnogo mladih.

U Zvorniku i Višegradu okupljeni su izvikivali Mladićevo ime, a organiziran je i vatromet. Snimke događaja ubrzo su se proširile društvenim mrežama i izazvale brojne reakcije.

Pomen u središtu Banje Luke

U Hramu Hrista Spasitelja u Banjoj Luci u četvrtak navečer održan je pomen Ratku Mladiću. Događaju su, prema izvještajima iz Republike Srpske, prisustvovali Milorad Dodik i predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, kao i dio entitetskih dužnosnika i građana.

Dodik je nakon Mladićeve smrti ponovno javno govorio o njemu u pozitivnom kontekstu, tvrdeći da se ljudima ne može zabraniti da ga pamte.

Počast su odali i pojedini predstavnici oporbe. Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković te Branko Blanuša i Mladen Božović sudjelovali su u molitvi za Mladića u manastiru na Ozrenu.

Pitanje moguće reakcije institucija

Okupljanja su ponovno otvorila i pravno pitanje veličanja osoba pravomoćno osuđenih za ratne zločine. Kazneni zakon Bosne i Hercegovine predviđa sankcije za određene oblike odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama, kao i veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca pod zakonom propisanim okolnostima.

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković objavio je snimku okupljanja u Zvorniku i pozvao policiju i pravosudne institucije da reagiraju.

Istoga dana Sarajevo se prisjeća Markala

Kontrast događaja posebno je snažan zbog datuma. Dok su nakon Mladićeve smrti održavana okupljanja njemu u čast, Sarajevo se u petak prisjeća žrtava drugog masakra na tržnici Markale.

Granata je 28. kolovoza 1995. pogodila prostor u blizini gradske tržnice. Ubijene su 43 osobe, a više od 80 ljudi je ranjeno.

Napad na Markale bio je jedan od događaja koji su prethodili snažnijoj međunarodnoj vojnoj intervenciji protiv položaja Vojske Republike Srpske.

Presuda ostaje činjenica

Bez obzira na političke poruke i različite reakcije nakon njegove smrti, pravni status Ratka Mladića nije predmet političkog tumačenja. Međunarodni sud pravomoćno ga je osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona, istrebljenja, ubojstava, deportacija, prisilnog premještanja i drugih zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Upravo zbog toga javno veličanje njegove uloge nakon smrti ponovno postavlja pitanje kako će se društva u regiji odnositi prema sudski utvrđenim činjenicama gotovo tri desetljeća nakon završetka rata.