Kurz je u razgovoru za „Heute“ svoju prvu saveznu vladu s FPÖ-om opisao kao svoju željenu koaliciju. Smatra da je tadašnja vlada bila dobra i popularna te kaže da bi je rado nastavio da političke okolnosti nisu krenule drugim putem.

Riječ je o vladi formiranoj nakon izbora 2017. godine, kada je Kurz kao predsjednik ÖVP-a postao kancelar, a Heinz-Christian Strache iz FPÖ-a vicekancelar. U toj je vladi Herbert Kickl obnašao dužnost ministra unutarnjih poslova.

Koalicija koju bi Kurz rado nastavio

Kurz danas govori vrlo pozitivno o tom razdoblju. Prema njegovoj interpretaciji, ÖVP i FPÖ uspjeli su pronaći političku osnovu za zajedničko upravljanje zemljom, a tadašnji smjer odgovarao je i njegovim osobnim političkim stavovima.

No politički kraj te vlade bio je dramatičan. Koalicija se raspala 2019. nakon objave snimke s Ibize koja je izazvala jednu od najvećih političkih kriza u novijoj austrijskoj povijesti. Strache je podnio ostavku, Kurz je ubrzo izgubio povjerenje parlamenta, a Austrija je otišla na prijevremene izbore.

Zato Kurzovu današnju ocjenu o uspješnoj i stabilnoj koaliciji treba promatrati kao njegov osobni politički pogled na to razdoblje, a ne kao činjenicu oko koje u Austriji postoji politički konsenzus.

Sa Zelenima: „Nisam ljubitelj lijevih ideja“

Nakon novih izbora Kurz je krenuo potpuno drugim putem. Početkom 2020. ÖVP je formirao saveznu vladu sa Zelenima – političkim partnerom koji se u mnogim pitanjima nalazio vrlo daleko od konzervativnog dijela Kurzove politike.

Danas kaže da nije ljubitelj lijevih ideja, ali istodobno suradnju sa Zelenima ne opisuje samo negativno. U intervjuu govori i o tome da je politika traženje kompromisa između različitih političkih pozicija.

Upravo su dvije Kurzove vlade pokazale koliko je austrijska politika u samo nekoliko godina mogla promijeniti smjer: od konzervativno-desne koalicije s FPÖ-om do politički neobičnog saveza ÖVP-a i Zelenih.

Migracije ostaju njegova velika politička tema

Ako se Kurz u jednom pitanju nije značajnije udaljio od svojih kancelarskih godina, onda je to migracijska politika.

Bivši kancelar i dalje snažno kritizira europsku politiku otvorenih granica tijekom migrantske krize. Smatra da je takav pristup Europu učinio slabijom i nesigurnijom te upozorava da integracija postaje sve teža što je broj ljudi koji dolaze veći.

Njegova prognoza za budućnost još je tvrđa: očekuje da će Europa tijekom sljedećih godina dodatno pooštravati migracijsku politiku i sve više raspravljati ne samo o zaustavljanju ilegalnih ulazaka nego i o vraćanju ljudi koji nemaju pravo ostati.

Europa, Kina, SAD i umjetna inteligencija

Kurz danas politiku promatra i iz perspektive poduzetnika. Nakon povlačenja iz političkog života ušao je u tehnološki sektor, a posebno se bavi područjem umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti.

Upravo zato upozorava na gospodarsku konkurentnost Europe. Smatra da Sjedinjene Države i Kina ubrzano napreduju u području umjetne inteligencije, dok Europa riskira gubitak gospodarske snage i životnog standarda ako ne ubrza razvoj novih tehnologija, energetike i obrazovanja.

A povratak u politiku?

To je pitanje koje se u Austriji posljednjih mjeseci ponovno pojavljuje, posebno nakon njegova susreta s čelnikom FPÖ-a Herbertom Kicklom.

Kurz, međutim, javno odbacuje priču o povratku. U srpnju je izričito poručio da se ne želi ponovno uključiti u aktivnu politiku, iako sebe i dalje opisuje kao političkog čovjeka i održava kontakte s nekadašnjim suradnicima i političarima.

Njegov susret s Kicklom zato je izazvao mnogo više političkih spekulacija nego što Kurz želi priznati. A sada, kada otvoreno kaže da mu je upravo koalicija s FPÖ-om bila najdraža, te će spekulacije teško potpuno nestati.

Sebastian Kurz možda tvrdi da je završio s aktivnom politikom. Ali sa samo 40 godina i sposobnošću da nekoliko njegovih rečenica ponovno postane austrijska politička tema dana, očito još nije završila politika sa Sebastianom Kurzom.