Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na obljetničkom je skupu poručio da Srbija s posebnim povijesnim i emocionalnim odnosom čuva nasljeđe prve beogradske konferencije. Naglasio je načela mira, suvereniteta, međunarodnog prava i ravnopravnosti država te Pokret nesvrstanih opisao kao važan oslonac multilateralizma.

Prva konferencija održana je 1. rujna 1961. u Beogradu uz sudjelovanje 25 država. Pokret je nastajao u jeku Hladnog rata kao pokušaj stvaranja političkog prostora za države koje se nisu željele formalno vezati ni uz zapadni ni uz sovjetski blok.

Plenarnu sjednicu s Vučićem je otvorila potpredsjednica Ugande Jessica Alupo. Uganda trenutačno predsjeda Pokretom nesvrstanih, a na skupu su sudjelovali predstavnici njegovih današnjih članica i država promatrača.

Za Srbiju obljetnica ima i vrlo suvremenu političku vrijednost. Beograd istodobno ponavlja da mu je strateški cilj članstvo u Europskoj uniji, zadržava vojnu neutralnost i njeguje odnose s državama Afrike, Azije i Latinske Amerike, od kojih mnoge nisu priznale Kosovo.

Zato povratak nesvrstanih u Beograd nije samo nostalgično podsjećanje na Tita i Jugoslaviju. On se uklapa u današnju srpsku diplomaciju koja pokušava ostati na europskom putu, a istodobno zadržati manevarski prostor daleko širi od europskog kontinenta.

Svijet iz 1961. odavno ne postoji, ali borba manjih država za veći utjecaj između velikih sila ponovno zvuči iznenađujuće aktualno. Upravo zato Pokret nesvrstanih, unatoč potpuno drukčijem međunarodnom poretku, u Beogradu ponovno dobiva političku pozornicu.