Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić poručila je za srbijanski Blic da Plenković, prema njezinu mišljenju, nema moralno pravo Srbiji držati lekcije o civilizacijskim vrijednostima.

U središte odgovora stavila je Plenkovićev odnos prema koncertima Marka Perkovića Thompsona, pitanje pozdrava „Za dom spremni“, Jasenovac, Petrovačku cestu te raniji spor oko pokušaja Aleksandra Vučića da posjeti Jasenovac.

Brnabić je pritom iznijela niz političkih ocjena i optužbi prema kojima Hrvatska navodno tolerira ili njeguje ustaško nasljeđe. Riječ je o tvrdnjama srbijanske političarke, a ne o utvrđenim činjenicama koje bi se kao takve mogle prenijeti bez konteksta.

„Da ima obraza, šutio bi“

Brnabić je posebno napala Plenkovića zbog njegove nazočnosti na Thompsonovu koncertu u Zagrebu, povezujući taj događaj s korištenjem ustaške simbolike.

U nastavku je podsjetila na nekadašnju spomen-ploču HOS-a u Jasenovcu s pozdravom „Za dom spremni“, koja je 2017. premještena iz Jasenovca, te na nedavno ponovno oštećenje spomen-ploče žrtvama logora Slana i Metajna na Pagu.

Ponovno otvorena Petrovačka cesta

Brnabić je u raspravu ponovno uvela i postupak koji se u Srbiji vodi protiv četvorice hrvatskih vojnih pilota zbog događaja na Petrovačkoj cesti tijekom završnih operacija 1995. godine.

Hrvatska taj proces odbacuje i osporava nadležnost srbijanskog pravosuđa, dok ga je Plenković ranije nazivao farsom. Brnabić sada upravo taj slučaj koristi kao argument protiv kritika koje iz Zagreba stižu zbog mogućih državnih počasti Mladiću.

Mladić ostaje središte prijepora

Ratko Mladić nije tek kontroverzna povijesna figura. Međunarodni sud pravomoćno ga je osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici te drugih zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Upravo zato pitanje načina njegova pokopa daleko nadilazi protokol. Državne ili vojne počasti bile bi politička poruka, a Plenković smatra da bi takva odluka bila teško spojiva s vrijednostima države koja želi članstvo u Europskoj uniji.

Brnabić, s druge strane, poručuje da Srbiju hrvatske prijetnje blokadom europskog puta ne plaše te da Beograd neće pristati na ono što smatra političkim pritiscima Zagreba.

Tako se rasprava o pokopu Ratka Mladića ponovno pretvorila u mnogo širi sukob dviju interpretacija povijesti, ratova devedesetih i odgovornosti država koje gotovo tri desetljeća nakon završetka rata još uvijek snažno oblikuju odnose Hrvatske i Srbije.