Rekord ili samo skuplji Jadran? Brojke pokazuju što se stvarno dogodilo hrvatskom turizmu
U srpnju i većem dijelu kolovoza kroz gotovinske i kartične račune prošlo je 2,88 milijardi eura, čak 12,4 posto više nego lani. No kada se iz jednadžbe izbace više cijene, slika postaje nešto prizemnija – ali i dalje pozitivna.
Prema podacima o gotovinskim i kartičnim plaćanjima, u srpnju i prvih 29 dana kolovoza u turističkoj potrošnji zabilježeno je 2,88 milijardi eura prometa.
To je čak 318 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2025. godine, odnosno rast od 12,4 posto.
Srpanj je pritom donio rast prometa od 13,8 posto, a kolovoz 11,1 posto.
Ali 12,4 posto više novca ne znači 12,4 posto više turizma
Najvažnija stvar nalazi se u cijenama. U srpnju su one bile oko 6,3 posto više nego godinu ranije, pa dio nominalnog rasta prometa zapravo dolazi iz skupljih usluga, hrane i smještaja.
Kada se taj efekt uzme u obzir, procjena realnijeg rasta spušta se na približno pet do šest posto.
gotovinskog i kartičnog prometa u srpnju i većem dijelu kolovoza
nominalni rast u odnosu na 2025.
rast broja izdanih računa u kolovozu
Broj računa pokazuje da nije riječ samo o inflaciji
Da je sav rast posljedica viših cijena, broj izdanih računa ne bi morao rasti. No u kolovozu je broj gotovinskih i kartičnih računa bio 5,7 posto veći nego godinu ranije.
To sugerira da je kroz ugostiteljstvo i druge turističke djelatnosti stvarno prošlo više transakcija, a ne samo više eura za istu količinu usluge.
Zagreb pokazuje koliko sezona može biti neujednačena
Dok je Jadran očekivano nosio glavninu sezone, Zagreb je u srpnju imao pad prometa od 2,5 posto u odnosu na godinu ranije.
Već u kolovozu slika se promijenila i glavni grad zabilježio je rast od 5,9 posto.
A što je s pričama o praznim restoranima?
One ne moraju biti izmišljene samo zato što ukupne brojke rastu. Turist može doći u Hrvatsku, platiti skuplji smještaj, kupovati u trgovini i istodobno rjeđe sjedati u restoran.
Upravo se zato iskustva pojedinih ugostitelja i ukupna nacionalna statistika ne moraju međusobno poništavati.
Problem je i to što prihod nije isto što i zarada. Energenti, plaće, hrana, najamnine i ostali troškovi također su rasli. Tek konačni podaci pokazat će koliko je sektoru od tih 2,88 milijardi eura stvarno ostalo.
Sezona bolja od očekivanja – ali upozorenje ostaje
Hrvatski turizam očito nije doživio kolaps koji se povremeno najavljivao početkom ljeta. Dapače, potrošnja i broj računa ukazuju na solidnu sezonu.
No iz toga ne treba izvući pogrešan zaključak da cijene više nisu problem. Ako gost počne mijenjati ponašanje, kuhati u apartmanu umjesto odlaska u restoran ili skraćivati boravak, posljedice se često ne vide odmah u jednoj sezoni.
Turistički rekord nije samo pitanje koliko je eura prošlo kroz blagajne. Pravi test je koliko gost dobiva za taj novac – i želi li se zbog toga vratiti.
Sezona 2026. zasad izgleda bolje nego što se strahovalo. Ali hrvatski turizam i dalje mora paziti da rekordne cijene jednog dana ne postanu važnija vijest od rekordnih prihoda.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
