Prvi školski dan, prvi test zabrane: djevojčice u Beču stigle s maramama

Heute je pred školom zabilježio više učenica s maramama, neke u pratnji majki, a neke bez roditelja. Ono što zasad nije poznato jest kako je škola postupila nakon njihova ulaska. Ravnateljstvo na novinarski upit nije objasnilo kako se zabrana konkretno provodi u toj ustanovi, pa nije moguće tvrditi da su učenice i tijekom nastave nastavile nositi marame niti da je škola odbila primijeniti zakon.

Upravo je ta razlika važna. Dolazak djeteta do školske zgrade s maramom i kršenje pravila unutar škole nisu nužno ista stvar. Austrijski propis određuje da je djevojčicama do navršenog 14. rođendana zabranjeno nošenje pokrivala koje prema islamskoj tradiciji prekriva glavu u samoj školi. Pravilo se odnosi i na javne i na privatne škole.

Zakon predviđa postupni postupak, a ne trenutnu kaznu

Prvi prekršaj ne znači automatski kaznu. Prema zakonskom postupku, školska uprava kod prvog slučaja mora razgovarati s učenicom i njezinim roditeljima ili skrbnicima te utvrditi okolnosti. Roditelji pritom dobivaju službenu informaciju o zabrani i posljedicama ponavljanja. Ako se kršenje nastavi, uključuje se nadležna školska vlast, a nakon daljnjih ponavljanja mogu se uključiti i službe za djecu i mlade.

Tek nakon što se propis nastavi kršiti i nakon provedenih razgovora može doći do upravnog postupka protiv roditelja. Zakonom je predviđena novčana kazna od 150 do 800 eura, a u slučaju nenaplativosti i zamjenska kazna zatvora do dva tjedna. To pokazuje da je sustav zamišljen kao postupni model razgovora, upozorenja i tek na kraju sankcije, a ne kao automatsko kažnjavanje djeteta prvog dana škole.

Otpor je najavljivan još prije početka nastave

Mogući sukobi oko provedbe nisu došli iznenada. Austrijski sindikat nastavnika već je tijekom ljeta upozoravao da su pojedine zajednice najavljivale otpor zabrani. Predsjednik sindikata Paul Kimberger govorio je o mogućim dugotrajnim razgovorima s dijelom roditelja, ali i naglasio da se velik dio sukoba ipak može riješiti komunikacijom.

Istodobno se među protivnicima zakona već neko vrijeme dijele upute roditeljima o tome kako reagirati u slučaju da škola od učenice zatraži skidanje marame. Prema izvještaju Heutea, organiziraju se i savjetovanja za roditelje, što pokazuje da će pitanje provedbe zabrane vrlo vjerojatno ostati jedna od osjetljivijih tema ove školske godine.

Vlada govori o zaštiti djevojčica, protivnici o pravima i slobodama

Austrijska vlada zabranu obrazlaže zaštitom slobode i samostalnog razvoja djevojčica te borbom protiv patrijarhalnog pritiska. Službeni materijali navode da škola treba biti prostor u kojem se djevojčice mogu razvijati bez pritiska obitelji ili okoline na način odijevanja i ponašanja.

Protivnici zakona upozoravaju, međutim, da je riječ o intervenciji države u područje vjerske slobode i obiteljskog života te da bi mjera mogla upravo djevojčice koje želi zaštititi dovesti u dodatno težak položaj. Zbog toga rasprava neće završiti samim stupanjem zakona na snagu. Pravo pitanje bit će kako će se provoditi u konkretnim školama, koliko će često dolaziti do sukoba te hoće li pravni izazovi dovesti do nove odluke austrijskih sudova.

Ono što je prvi školski dan već pokazao jest da propis koji je mjesecima bio predmet političkih rasprava sada ulazi u svakodnevni život učionica, roditelja i nastavnika. Fotografije djevojčica koje su u ponedjeljak stigle pred školu s maramama možda su tek prvi vidljivi znak rasprave koja će se tijekom ove školske godine voditi mnogo šire od ulaza jedne bečke škole.