Grlić Radman: Veličanje Ratka Mladića nespojivo je s vrijednostima Europske unije
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je da komemoracija i glorificiranje pravomoćno osuđenog Ratka Mladića predstavljaju uvredu za žrtve i njihove obitelji te otvaraju ozbiljno pitanje odnosa država kandidatkinja prema europskim vrijednostima.

Komemoracija i javno veličanje Ratka Mladića ponovno su otvorili pitanje koje već godinama opterećuje regiju: može li se istodobno govoriti o europskoj budućnosti i pravomoćno osuđenog ratnog zločinca predstavljati kao nacionalni simbol. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u ponedjeljak je takve poruke nazvao pokazateljem zabrinjavajućeg stanja duha i poručio da su nespojive s vrijednostima Europske unije.
Grlić Radman izjavu je dao u Lugu kod Bugojna, gdje boravi u posjetu Bosni i Hercegovini. Govoreći o posljednjem ispraćaju Ratka Mladića u Beogradu, naglasio je da problem nije samo u načinu na koji se govori o bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske, nego u činjenici da se čovjeka pravomoćno osuđenog za genocid u Srebrenici i niz drugih ratnih zločina javno glorificira. Podsjetio je i na zločine za koje je, prema njegovim riječima, Mladić odgovoran na području Hrvatske, posebno spominjući Škabrnju, Knin i zadarsko zaleđe, a za koje nije bio procesuiran u haškom postupku.
„Sadašnje glorificiranje tog ratnog zločinca doista je nespojivo s europskim vrijednostima.“
Ministar je dodatno naglasio da takvo veličanje predstavlja uvredu za žrtve, preživjele i njihove obitelji. Njegova poruka ne odnosi se samo na Srbiju. Osvrnuo se i na poruke iz Crne Gore, upozoravajući da države koje žele napredovati prema Europskoj uniji moraju pokazati jasan odnos prema međunarodnim presudama, ratnim zločinima i odgovornosti za ono što se događalo tijekom ratova devedesetih.
Presuda je pravomoćna, ali politička bitka oko prošlosti traje
Ratko Mladić, bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske, pravomoćno je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona i prisilnog premještanja Bošnjaka i Hrvata diljem Bosne i Hercegovine, teroriziranja civila tijekom opsade Sarajeva te uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda za taoce. Umro je 27. kolovoza u zatvorskoj bolnici u Den Haagu, u 85. godini života.
Upravo zbog pravomoćne presude svaki javni pokušaj pretvaranja Mladića u simbol nacionalnog ponosa ima širu političku težinu. Privatna žalost obitelji i poznanika jedno je pitanje, dok je organizirano javno veličanje pravomoćno osuđenog ratnog zločinca nešto sasvim drugo. U tome leži i razlog zbog kojeg je posljednji ispraćaj u Beogradu izazvao reakcije izvan Srbije.
Mladiću je pravomoćno potvrđena kazna doživotnog zatvora
pravomoćno je osuđen za genocid počinjen u srpnju 1995.
države kandidatkinje očekuje se da prihvaćaju međunarodne presude i europske vrijednosti
Marta Kos otkazala posjet Srbiji
Rasprava je već dobila i konkretnu europsku dimenziju. Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos otkazala je planirani posjet Srbiji upravo zbog veličanja Ratka Mladića. Time je pitanje komemoracije prestalo biti samo unutarnja tema Srbije i postalo još jedan problem u njezinu odnosu s Bruxellesom.
Za državu kandidatkinju takva poruka nije beznačajna. Europski put ne sastoji se samo od otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja, ekonomskih reformi i prilagodbe zakonodavstva. U njegovoj je osnovi i prihvaćanje vladavine prava, presuda međunarodnih sudova te odustajanje od relativiziranja ili slavljenja ratnih zločina. Upravo na toj točki Srbija već godinama nailazi na kritike.
Posljednji ispraćaj Ratka Mladića zato je prerastao samu komemoraciju. Tisuće ljudi prošle su u ponedjeljak pokraj njegova lijesa prije pokopa u Beogradu, a političke reakcije koje su slijedile pokazuju da odnos prema njemu i dalje dijeli ne samo društva u regiji nego utječe i na odnose sa samom Europskom unijom.
Grlić Radmanova poruka u tom je smislu vrlo jasna: europska budućnost i veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca ne mogu se promatrati kao dvije odvojene teme. Države koje žele pripadati europskom političkom i vrijednosnom prostoru moraju biti spremne prihvatiti i one činjenice iz vlastite prošlosti koje su najteže.
Europski put ne traži zaborav prošlosti. Traži spremnost da se činjenice o njoj prihvate.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
