Austrija planira nova pravila za socijalnu pomoć: puna naknada tek uz školu, integraciju ili AMS

Socijalna ministrica Korinna Schumann svojim je koalicijskim partnerima dostavila koncept nove, u većoj mjeri jedinstvene socijalne pomoći za cijelu Austriju. Reforma bi trebala smanjiti velike razlike među pokrajinama koje postoje još od uvođenja saveznog okvirnog zakona 2019. godine.

Važno je pritom naglasiti da prijedlog još nije konačno dogovoren unutar vlade. Iz resora nadležnih za integraciju poručeno je da se koncept još razmatra, pa se pojedini detalji do konačnog zakonskog rješenja mogu promijeniti.

Puna pomoć više ne bi dolazila automatski

Jedna od najvećih novosti odnosi se na radno sposobne primatelje socijalne pomoći. Za odrasle bi se trebali uvesti ujednačeniji fiksni iznosi povezani s austrijskim iznosom minimalne mirovinske naknade, odnosno Ausgleichszulagenrichtsatzom.

Istodobno se planira nova takozvana integracijska pomoć. Prema sadašnjem modelu, radno sposobna osoba do pune bi socijalne naknade dolazila postupno.

Prvi dodatak mogao bi se ostvariti završetkom obveznog školovanja ili dokazivanjem odgovarajućeg napretka u učenju njemačkog jezika i poznavanju društvenih vrijednosti.

Drugi korak mogao bi se ostvariti nakon najmanje 13 tjedana zaposlenja za koje se plaćaju puni doprinosi ili sudjelovanjem u odgovarajućoj mjeri austrijskog Zavoda za zapošljavanje – AMS-a.

Neće svi korisnici biti obuhvaćeni istim pravilima

Novi sustav ne bi se jednako primjenjivao na sve. Iz predloženog modela trebale bi biti izuzete osobe s invaliditetom, djeca te osobe koje zbog skrbi o članovima obitelji ili drugih opravdanih razloga nisu obvezne biti dostupne tržištu rada.

Izuzetak bi se odnosio i na osobe koje su dosegnule redovnu dob za mirovinu.

S druge strane, za kršenje obveza vezanih uz integraciju ili rad predviđene su posljedice. Kod posebno teških slučajeva pokrajinama bi se čak omogućilo izricanje upravnih kazni.

Velike promjene i za pomoć namijenjenu djeci

Reforma ne obuhvaća samo odrasle. Kod djece se planira prijelaz sa sadašnjih maksimalnih na minimalne iznose socijalne pomoći na saveznoj razini.

Dio pomoći i dalje bi se isplaćivao u novcu, dok bi najmanje 300 eura godišnje trebalo biti dostupno kao namjenska pomoć kroz posebnu digitalnu karticu ili aplikaciju.

Tim bi se sredstvima mogli financirati školski pribor, higijenske potrepštine, pomoć u učenju, sportske i slobodne aktivnosti te članarine u udrugama.

Pokrajinama bi ipak ostao određeni prostor da same uređuju dodatne iznose za djecu i troškove stanovanja. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih se očekuje nastavak političke rasprave, posebno između Beča i pokrajina koje žele strože gornje granice socijalne pomoći.

Veća pomoć obiteljima s malim prihodima

U sklopu šireg paketa planira se i povećanje takozvanog Kindermehrbetraga. Riječ je o pomoći namijenjenoj obiteljima s toliko niskim prihodima da ne mogu u potpunosti iskoristiti Familienbonus.

Prema sadašnjem prijedlogu taj bi se iznos povećao sa 700 na 1.000 eura. Ministarstvo želi istodobno povećati broj obitelji koje tu mogućnost stvarno koriste.

Planirana je i posebna „Teilhabekarte“ za djecu iz obitelji koje imaju prihod nešto iznad granice za socijalnu pomoć, ali i dalje raspolažu vrlo ograničenim sredstvima. Za taj program od 2027. predviđeno je oko 60 milijuna eura godišnje.

Zašto se sustav uopće mijenja?

Austrijska socijalna pomoć danas nije potpuno jednaka u cijeloj zemlji. Savezni okvir postoji od 2019., ali konačna pravila donose pokrajine. Ministarstvo socijalnih poslova navodi da je početkom 2026. odgovarajuće provedbene zakone imalo osam pokrajina, dok je Tirol bio pred dovršetkom provedbe.

Upravo zbog različitih iznosa i uvjeta godinama se vodi politička rasprava o tome koliko sustav treba biti jedinstven i koliko slobode trebaju imati Beč i ostale pokrajine.

Ako prijedlog dobije podršku cijele koalicije i prođe parlamentarnu proceduru, nova bi pravila trebala početi vrijediti 1. siječnja 2027. Do tada se svi navedeni iznosi i uvjeti moraju promatrati kao dio prijedloga, a ne kao već važeće pravo.