Otvoreni sukob Benčić i Jandrokovića zbog Srbije: njegov ured tvrdi da je „obmanula javnost“

Sandra Benčić iz Možemo! objavila je nakon sjednice Predsjedništva Hrvatskog sabora da je tražila da se Sabor izjasni kako Srbija ne može nastaviti pregovore o ulasku u Europsku uniju dok aktualna vlast u Beogradu ne promijeni politiku prema ratnim zločinima, genocidu i nasljeđu ratova devedesetih.

Prema njezinu tumačenju, predsjednik Sabora Gordan Jandroković takav prijedlog nije želio staviti na raspravu. Benčić je razlog povezala s političkom pozicijom vladajućih i ustvrdila da hrvatska vlast nije spremna otići dovoljno daleko i formalno zatražiti suspenziju pregovora Srbije s Europskom unijom.

No dan kasnije iz Jandrokovićeva ureda stigao je vrlo oštar odgovor koji bitno mijenja sliku cijelog događaja.

Jandrokovićev ured: Nije odbijen sadržaj, nego način na koji je prijedlog podnesen

Ured predsjednika Hrvatskog sabora tvrdi da Benčićini prijedlozi nisu odbijeni zbog njihova političkog sadržaja.

Prema njihovu objašnjenju, zastupnica je na Predsjedništvu usmeno predložila dvije stvari: da Vlada izvijesti Sabor o sanaciji otpada u Gospiću te da se Hrvatski sabor očituje o prekidu pregovora Srbije s Europskom unijom.

Problem je, tvrdi Jandrokovićev ured, bio u tome što prijedlozi nisu bili dostavljeni u pisanom obliku, nisu sadržavali obrazloženje i nisu imali potrebnu poslovničku osnovu da bi ih se moglo uvrstiti na dnevni red plenarne sjednice.

Zbog toga je Jandroković, prema njihovu objašnjenju, odbio takav način postupanja, a ne samu političku raspravu o Srbiji.

Iz Jandrokovićeva ureda stigle iznimno oštre riječi

Reakcija nije ostala na tehničkom objašnjenju Poslovnika. Ured predsjednika Sabora izravno je optužio Benčić da je nakon sjednice obmanula hrvatsku javnost.

Naveli su da je njezina tvrdnja kako su prijedlozi odbijeni iz političkih razloga neistina te da se, prema njihovim riječima, radi o „jeftinom politikantstvu“ i „namjernom zavaravanju javnosti“. :contentReference[oaicite:1]{index=1}

Takav rječnik pokazuje da se rasprava više ne vodi samo oko Srbije i europskih pregovora nego i oko međusobnog povjerenja vlasti i oporbe u Hrvatskom saboru.

Jandrokovićev stav prema Srbiji zapravo je vrlo tvrd

Jandrokovićev ured pritom odbacuje i sugestiju da predsjednik Sabora želi ublažavati hrvatski stav prema Srbiji.

Pozivaju se na njegove ranije izjave nakon sprovoda Ratka Mladića te tvrde da je njegov politički stav vrlo jasan.

Prema njihovu priopćenju, iz Jandrokovićevih riječi proizlazi da Srbija u aktualnim okolnostima ne samo da ne može završiti pristupne pregovore s Europskom unijom nego da je postala i sigurnosni problem za jugoistočnu Europu. :contentReference[oaicite:2]{index=2}

Time se dolazi do zanimljive situacije: Benčić i Jandroković nisu nužno toliko udaljeni u procjeni političkog smjera Srbije koliko bi se moglo zaključiti iz njihova međusobnog sukoba. Glavna razlika trenutačno je u tome što Benčić želi da se takav stav pretvori u formalni zaključak Sabora, dok Jandrokovićev ured tvrdi da se to mora napraviti kroz propisanu parlamentarnu proceduru.

U pozadini svega ostaje pitanje Ratka Mladića

Cijeli sukob proizlazi iz događaja u Beogradu nakon smrti i pokopa Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog za genocid i druge ratne zločine.

Način na koji su srbijanske vlasti pristupile njegovu sprovodu izazvao je snažne reakcije u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i dijelu europske političke javnosti.

Posebno je problematično pitanje može li država kandidat za članstvo u Europskoj uniji istodobno formalno prihvaćati europske kriterije i tolerirati političko veličanje osoba pravomoćno osuđenih pred međunarodnim sudovima.

Europske institucije već su poručile da veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i povijesni revizionizam nisu kompatibilni s europskim vrijednostima.

Procedura ili politička odluka?

U konačnici, upravo je to sada središte sukoba Benčić i Jandrokovićeva ureda.

Benčić smatra da je Predsjedništvo Sabora imalo priliku poslati snažnu političku poruku i da je Jandroković to odbio učiniti. Jandrokovićev ured odgovara da se ozbiljna saborska odluka ne može donositi na temelju usmenog prijedloga bez pisanog teksta, obrazloženja i poslovničke osnove.

Obje strane pritom pokušavaju zadržati političku inicijativu. Možemo! želi otvoriti pitanje blokiranja ili suspenzije pregovora Srbije s EU, dok predsjednik Sabora želi pokazati da njegov odnos prema politici Aleksandra Vučića nije ništa blaži, ali da parlament mora poštivati vlastitu proceduru.

Rasprava zato ovim odgovorom nije završila. Naprotiv, sada je mnogo jasnije što bi trebao biti sljedeći korak: ako Možemo! želi da Sabor stvarno odlučuje o Srbiji, prijedlog može pripremiti u formalnom obliku i pokušati ga dovesti pred zastupnike.

Tada bi nestao proceduralni argument i ostalo bi čisto političko pitanje – tko je u Hrvatskom saboru za to da se od Europske unije zatraži zamrzavanje ili prekid pristupnih pregovora Srbije, a tko nije.