AK: Radni tjedan od 40 sati više nije primjeren današnjem vremenu

Arbeiterkammer upozorava da rasprava o radnom vremenu ne može biti svedena samo na broj sati. Jednako su važni raspored rada, mogućnost planiranja privatnog života, intenzitet posla i broj dodatnih sati koji se rade izvan ugovorenog radnog vremena.

Austrijski zaposlenici koji rade puno radno vrijeme već sada su, prema europskim usporedbama, među onima s duljim stvarnim radnim tjednom.

Posebno je problematičan broj neplaćenih sati. Tijekom 2025. ukupno 45,9 milijuna dodatnih i prekovremenih sati nije bilo isplaćeno niti nadoknađeno slobodnim vremenom.

Dugi radni dan povećava rizik

AK se pritom poziva i na znanstvene podatke o utjecaju dugog radnog vremena na zdravlje. Nakon osmog sata rada koncentracija i pažnja počinju opadati, a nakon dvanaestog sata rizik ozljede višestruko raste.

Prema podacima koje prenosi publikacija „Gesunde Arbeit“, nakon dvanaest sati rada rizik od ozljede gotovo je tri puta veći nego nakon osam sati.

To je posebno važno u industriji, građevinarstvu, prometu, zdravstvu i svim djelatnostima u kojima pogreška zbog umora može imati ozbiljne posljedice.

Rasprava tek počinje

AK i ÖGB zato traže ozbiljniju raspravu o skraćivanju radnog vremena. Ne radi se nužno o jednom univerzalnom modelu za sve profesije, već o pitanju može li se ista količina rada organizirati učinkovitije, uz više vremena za obitelj, oporavak i privatni život.

Poslodavačke organizacije tradicionalno upozoravaju da bi opće skraćivanje radnog vremena uz puni iznos plaće povećalo troškove i dodatno opteretilo tvrtke koje već imaju problema s nedostatkom radne snage.

Austrija se tako nalazi između dva pritiska: potrebe gospodarstva za većim brojem radnih sati i zahtjeva zaposlenih da rad postane dugoročno održiviji.

Brojka od gotovo 46 milijuna neplaćenih sati pritom pokazuje da rasprava nije samo ideološka. Za mnoge zaposlenike dodatni rad već je dio svakodnevice, ali ne uvijek i dio plaće.