Nova mirovinska pravila u Austriji: tko nastavi raditi mogao bi godišnje imati i više od 8.000 eura više

Socijalni odbor austrijskog parlamenta odobrio je 9. rujna Vladin zakonski prijedlog glasovima koalicijskih stranaka. Sljedeći korak je plenarna odluka Nationalrata, pa nova pravila u ovom trenutku još nisu konačno izglasani zakon.

Ako parlament dovrši postupak prema planu, olakšice će se primjenjivati na prihode ostvarene nakon 31. prosinca 2026.

Tko će moći koristiti Aktivpension?

Predviđene su dvije glavne skupine korisnika. Prva su ljudi koji već primaju starosnu mirovinu, ali uz nju nastavljaju raditi. Druga su osobe koje su dosegnule zakonsku dob za odlazak u mirovinu, ali odgađaju umirovljenje i ostaju zaposlene.

Model nije ograničen samo na klasične zaposlenike. Obuhvaćeni su i samozaposleni, premda se pravila o doprinosima razlikuju ovisno o sustavu osiguranja.

Za osobe koje već primaju mirovinu i dodatno rade postoji važan uvjet: prije umirovljenja moraju imati propisani minimalni broj godina osiguranja. Za muškarce je riječ o najmanje 40 godina. Za žene je zbog postupnog podizanja njihove redovne dobi za mirovinu predviđeno prijelazno pravilo koje počinje s 34 godine osiguranja i postupno raste.

Do 15.000 eura godišnje porezno povlašteno

Središnji dio reforme je Aktivitätsfreibetrag. Do 1.250 eura mjesečnog prihoda od rada, odnosno najviše 15.000 eura godišnje, bit će porezno povlašteno.

To ne znači da će svaki umirovljenik dobiti 15.000 eura od države. Riječ je o poreznoj olakšici na prihod koji osoba sama zaradi nastavkom rada. Stvarna financijska korist ovisi o visini mirovine, plaće i ukupnoj poreznoj situaciji pojedinca.

Upravo je ta razlika važna jer bi izraz „15.000 eura bonusa“ mogao stvoriti pogrešan dojam da država taj iznos izravno isplaćuje.

Za zaposlene otpada i 10,25 posto doprinosa

Dodatna korist predviđena je za zaposlene koji nastave raditi nakon redovne dobi za mirovinu. Njihov dio doprinosa za mirovinsko osiguranje, koji iznosi 10,25 posto bruto plaće, više se ne bi naplaćivao.

Poslodavčev dio doprinosa ostaje. Kod samozaposlenih vrijede posebna pravila: parlament navodi da bi osigurani prema GSVG-u i dalje plaćali 10,18 posto, prema BSVG-u 9,36 posto, a prema FSVG-u 11,01 posto mirovinskog doprinosa.

Koliko bi konkretno moglo ostati više?

Objavljeni izračuni dobro pokazuju koliko se učinak razlikuje od osobe do osobe.

Osoba s bruto mirovinom od 1.700 eura koja dodatno zaradi 500 eura mjesečno mogla bi godišnje biti rasterećena za približno 1.630 eura.

Kod bruto mirovine od 2.000 eura i dodatne bruto plaće od također 2.000 eura procijenjena godišnja korist raste na približno 7.668 eura.

Za osobu s mirovinom od 2.400 eura i dodatnom zaradom od 1.250 eura mjesečno izračun pokazuje oko 6.099 eura godišnjeg rasterećenja.

Jedan od najizraženijih primjera odnosi se na kombinaciju bruto mirovine od 3.000 eura i dodatne bruto zarade od 3.000 eura. Procijenjena godišnja korist tada iznosi oko 8.296 eura.

Korist imaju i oni koji još ne počnu primati mirovinu nego odgode umirovljenje. Prema objavljenim primjerima, kod bruto prihoda od 3.200 eura godišnje rasterećenje može dosegnuti približno 6.805 eura, a kod 4.000 eura oko 7.269 eura.

Zašto Austrija uvodi takav model?

Austrija, kao i velik dio Europe, ima sve starije stanovništvo. Generacije koje ulaze u mirovinu brojnije su od generacija koje ulaze na tržište rada, a poslodavci u brojnim sektorima već se suočavaju s nedostatkom kvalificiranih zaposlenika.

Vlada zato želi povećati financijsku motivaciju za dobrovoljni nastavak rada. Trenutačno oko 70.000 ljudi u Austriji radi i nakon dosezanja redovne dobi za mirovinu.

Država će olakšice također platiti kroz manje porezne prihode i dodatne troškove. Ministarstvo financija procjenjuje porezni gubitak na oko 125 milijuna eura u 2027. i približno 186 milijuna eura godišnje od 2028. godine.

Aktivpension nije isto što i Teilpension

Važno je razlikovati novi model od Teilpension, odnosno djelomične mirovine. Teilpension omogućava ljudima koji ispunjavaju uvjete da smanje radno vrijeme i istodobno počnu koristiti dio mirovine.

Aktivpension ima drukčiju logiku: financijski stimulirati rad nakon dosezanja redovne mirovinske dobi, bilo uz već aktiviranu mirovinu bilo uz odgođeni odlazak u mirovinu.

Za Hrvate koji godinama rade u Austriji posebno će biti važno pitanje ukupnog osiguranog staža i načina na koji se u pojedinačnom slučaju utvrđuje ispunjavanje uvjeta. Zbog različitih radnih biografija i razdoblja osiguranja u više država konačni izračun može se razlikovati od osobe do osobe.

Prije bilo kakve osobne odluke o nastavku rada ili odgađanju mirovine zato će trebati provjeriti individualni mirovinski i porezni položaj.

Ako Nationalrat potvrdi zakonski paket, nova pravila trebala bi vrijediti od 1. siječnja 2027. Za dio zaposlenih koji ionako namjeravaju nastaviti raditi nakon redovne mirovinske dobi to bi mogla biti jedna od financijski najznačajnijih promjena posljednjih godina.