Nakon odluke ECB-a tržišta pala, nafta skočila iznad 107 dolara: raste strah od novih poskupljenja

Današnji potez ECB-a sam po sebi nije bio veliko iznenađenje. Ključna kamatna stopa povećana je za 0,25 postotnih bodova na 2,50 posto, a banka je pritom ponovno naglasila da se inflacijski rizici povećavaju zbog snažnog rasta cijena energije.

Ono što je iznenadilo dio tržišta bio je ton predsjednice ECB-a Christine Lagarde. Ona nije dala signal da je ciklus povećavanja kamata završen, nego je ostavila otvorenom mogućnost novih poteza ako se rast cijena nastavi širiti s energije na ostatak gospodarstva.

Upravo je to tijekom poslijepodneva promijenilo ponašanje investitora. Tržišta su počela ugrađivati veću vjerojatnost dodatnog povećanja kamata, što je odmah pogodilo dionice i obveznice.

Europske burze na najnižoj razini u dva mjeseca

Paneuropski indeks STOXX 600 završio je trgovanje s padom od 0,7 posto na 635,97 bodova, najnižoj razini od 8. srpnja. Većina velikih europskih tržišta također je završila u crvenom.

Posebno su stradale rudarske kompanije. Njihov sektorski indeks pao je 3,7 posto, dok su dionice pojedinih velikih proizvođača bakra pale između pet i osam posto. Osim kamatnih stopa, pritisak je pojačala slabija cijena bakra i neizvjesnost oko američkih carina.

Istodobno su i američka tržišta bila pod pritiskom nakon jačeg od očekivanog rasta proizvođačkih cijena u SAD-u. To je ponovno otvorilo pitanje hoće li američki Fed već sljedećeg tjedna morati dodatno reagirati na inflaciju.

Nafta napravila novi veliki skok

Najveća opasnost za Europu trenutno ipak ne dolazi iz burzovnih indeksa nego iz energije. Brent je u četvrtak skočio više od šest posto i trgovanje završio na 107,63 dolara po barelu. Američki WTI završio je na 102,48 dolara.

Obje referentne cijene dosegnule su najviše razine od 19. svibnja, a današnji rast bio je njihov najsnažniji dnevni skok u gotovo dva mjeseca.

Glavni razlog je novi val napada na energetske i pomorske rute na Bliskom istoku. Tržišta posebno prate stanje u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi velik dio svjetske pomorske trgovine naftom, kao i sigurnosnu situaciju u Crvenom moru.

Dodatnu zabrinutost izazvalo je zauzimanje jemenske luke Mocha od strane Hutija povezanih s Iranom, što povećava sigurnosni rizik i za pomorski promet u Crvenom moru.

Zašto je 107 dolara važnije nego što izgleda?

Cijena nafte ne ostaje samo na benzinskim postajama. Više cijene sirove nafte povećavaju troškove cestovnog i zračnog prijevoza, industrije, logistike i poljoprivrede te se postupno ugrađuju u cijene robe i usluga.

Za eurozonu je to posebno neugodno jer većinu energije uvozi. Nagli skok cijena zato iz gospodarstva izvlači novac prema proizvođačima energije, istodobno smanjujući kupovnu moć kućanstava i povećavajući troškove poduzeća.

Upravo toga se ECB najviše boji. Ako se rast cijena energije prelije na plaće i druge cijene, inflacijski šok više nije privremen i središnja banka mora dodatno kočiti potrošnju višim kamatama.

Njemačke obveznice šalju snažno upozorenje

Još snažnija reakcija zabilježena je na tržištu državnih obveznica. Prinos na njemačku desetogodišnju obveznicu, najvažniji pokazatelj cijene zaduživanja u eurozoni, porastao je na najvišu razinu od 2011. godine.

Francuski 30-godišnji prinos dosegnuo je razine koje nisu viđene još od 2003. godine. Sličan trend zabilježen je i u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su dugoročni prinosi također porasli na višedesetljetne maksimume.

Rast prinosa u praksi znači pad cijene postojećih obveznica i skuplje novo zaduživanje država. Ako potraje, postupno povećava trošak servisiranja javnog duga, ali i cijenu financiranja za kompanije i kućanstva.

Tržište sada očekuje još veće kamate

Prije današnje odluke tržišta su do kraja 2027. očekivala nešto manje od 70 baznih bodova dodatnog povećanja kamatnih stopa. Nakon odluke ECB-a i novog skoka energije ta je procjena povećana na oko 85 baznih bodova.

Tržišta sada u potpunosti računaju i na mogućnost dodatnog povećanja kamata već do prosinca.

To ne znači da je ECB unaprijed odlučio što će napraviti. Lagarde je jasno rekla da će odluke ostati ovisne o podacima. Ali investitori su današnju poruku pročitali ovako: ako energija ostane skupa, ECB ima vrlo malo prostora za brzo spuštanje kamata.

Najopasnija kombinacija za Europu

Europsko gospodarstvo sada se približava situaciji koja je posebno teška za monetarnu politiku. Viša energija usporava gospodarstvo jer građanima i kompanijama ostavlja manje novca za druge troškove. Istodobno gura inflaciju prema gore.

Ako ECB reagira dodatnim povećanjem kamata, može ograničiti inflaciju, ali istodobno dodatno opteretiti investicije, kredite i gospodarski rast.

Nekoliko vodećih ekonomista zato upozorava da rizik stagflacijskog scenarija – vrlo slabog rasta uz visoku inflaciju – više nije moguće potpuno ignorirati.

Za građane Austrije i drugih članica eurozone večerašnje tržišne brojke zato nisu samo apstraktna priča s burze. Ako nafta ostane iznad 100 dolara, posljedice će se postupno vidjeti na benzinskim postajama, troškovima prijevoza i cijenama robe, dok bi očekivanja novih povećanja kamata mogla usporiti pojeftinjenje stambenih i drugih kredita.

Četvrtak je tako završio puno neugodnije nego što je počeo. ECB je povećao kamate kako bi zaustavio inflaciju, ali istodobno je upravo novi energetski šok pokazao koliko malo kontrole Frankfurt ima nad događajima koji trenutno određuju cijenu života u Europi.