Hrvatska ruši turističke rekorde: Austrijanci ostvarili 6,3 milijuna noćenja

Prema podacima sustava eVisitor, turistički promet u Hrvatskoj nastavio je rasti unatoč promjenama u navikama gostiju, kraćim putovanjima i sve pažljivijem planiranju turističkog budžeta. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine broj dolazaka povećan je za jedan posto, a za isti postotak povećan je i broj noćenja.

Najveći dio turističkog prometa očekivano je ostvaren na Jadranu, gdje je zabilježeno 86,7 milijuna noćenja, odnosno 0,5 posto više nego godinu ranije. Kontinentalna Hrvatska, zajedno sa Zagrebom, ostvarila je 3,8 milijuna noćenja, što predstavlja rast od jedan posto.

Kolovoz prvi put probio granicu od pet milijuna dolazaka

Poseban rezultat ostvaren je u kolovozu. Hrvatska je tijekom samo jednog mjeseca zabilježila više od pet milijuna turističkih dolazaka i 31,4 milijuna noćenja. U usporedbi s kolovozom prošle godine broj dolazaka povećan je za dva posto, dok je broj noćenja porastao za 0,5 posto.

Granica od pet milijuna dolazaka u jednom kolovozu pritom je premašena prvi put u povijesti hrvatskog turizma. Razlika između snažnijeg rasta dolazaka i znatno blažeg povećanja broja noćenja istodobno pokazuje promjenu koja je posljednjih godina sve vidljivija: ljudi putuju, ali njihovi boravci postaju kraći.

U kolovozu su najveći broj noćenja ostvarili turisti iz Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Poljske, Austrije, Italije, Mađarske i Češke. Među hrvatskim regijama prednjačili su Istra, Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner, dok su među pojedinačnim destinacijama posebno istaknuti Rovinj, Vir, Poreč, Medulin, Umag i Dubrovnik.

„Iza nas je zaista izvanrednih osam mjeseci i ljetna sezona u kojoj smo, usprkos brojnim izazovima, ostvarili rast u ključnim pokazateljima.“
— Tonči Glavina, ministar turizma i sporta

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina rezultate povezuje s konkurentnošću hrvatskog turizma, ali upozorava i na promjene u ponašanju gostiju. Turisti, prema njegovim riječima, sve racionalnije raspolažu novcem namijenjenim odmoru, a putovanja su kraća nego prije. Upravo razlika između rasta broja dolazaka i sporijeg rasta noćenja pokazuje koliko se tržište mijenja.

Cjenovna konkurentnost pritom ostaje jedno od važnijih pitanja. Nakon više sezona tijekom kojih se u Hrvatskoj intenzivno raspravljalo o rastu cijena smještaja, ugostiteljstva i ostalih turističkih usluga, ovogodišnji rezultati pokazuju da interes gostiju nije nestao. Međutim, činjenica da broj dolazaka raste brže od broja noćenja signal je koji turistički sektor ne može zanemariti.

Austrijanci ponovno među najvažnijim gostima

Za TV Wien posebno je zanimljiv pregled turističkog prometa prema državama iz kojih gosti dolaze. Njemačka ostaje uvjerljivo najveće tržište hrvatskog turizma sa 16,9 milijuna noćenja u prvih osam mjeseci. Slijede domaći gosti s 11,7 milijuna te turisti iz Slovenije s 9,6 milijuna noćenja.

Odmah iza njih nalazi se Austrija s čak 6,3 milijuna ostvarenih noćenja. Jednaku brojku ostvarilo je i poljsko tržište. Češki turisti ostvarili su 4,5 milijuna noćenja, gosti iz Mađarske 3,7 milijuna, iz Italije 3,5 milijuna, a iz Ujedinjenog Kraljevstva 3,2 milijuna.

Brojka od 6,3 milijuna noćenja posebno pokazuje koliko je hrvatska obala ostala čvrsto povezana s austrijskim tržištem. Blizina Hrvatske, dobra cestovna povezanost i mogućnost dolaska automobilom čine hrvatske destinacije lako dostupnima gostima iz Austrije. Istodobno, riječ je o tržištu koje za Hrvatsku nije važno samo tijekom vrhunca ljeta, nego i u predsezoni i posezoni.

Regionalno gledano, Istra je u prvih osam mjeseci ostvarila 25,4 milijuna noćenja i zadržala vodeću poziciju. Splitsko-dalmatinska županija zabilježila je više od 17 milijuna, dok je na Kvarneru ostvareno 15,2 milijuna noćenja. Među destinacijama s najvećim turističkim prometom nalaze se Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Split, Umag i Medulin.

Sezona nije završila – fokus se prebacuje na posezonu

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ocijenio je da rezultati prvih osam mjeseci potvrđuju kako interes za Hrvatskom ostaje vrlo snažan. Kao jedan od razloga navodi kontinuitet promocije na ključnim emitivnim tržištima, digitalne i marketinške kampanje, aktivnosti na društvenim mrežama te suradnju s avioprijevoznicima, turoperatorima i velikim međunarodnim platformama.

„Pred nama je još važan dio godine i vrlo smo fokusirani na posezonu te na zimski dio godine.“
— Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice

Upravo će posezona pokazati može li Hrvatska dodatno povećati ovogodišnji rezultat. Turistička politika posljednjih godina sve se više pokušava odmaknuti od modela u kojem se najveći dio prometa koncentrira na nekoliko ljetnih tjedana. Cilj je privući goste tijekom većeg dijela godine, posebno u razdobljima kada su destinacije manje opterećene, a smještajni i ugostiteljski kapaciteti imaju više prostora.

Prvih osam mjeseci 2026. Hrvatskoj su, međutim, već donijeli rezultat koji pokazuje da potražnja ostaje snažna. Više od 90 milijuna noćenja prije završetka kolovoza, rekordni broj dolazaka tijekom glavnog ljetnog mjeseca i 6,3 milijuna austrijskih noćenja daju hrvatskom turizmu dobru početnu poziciju za završni dio godine. Istodobno, kraći boravci i osjetljivost gostiju na cijene ostaju upozorenje da rekordne brojke same po sebi ne znače da su svi izazovi riješeni.