Njemačka više nije prva: Francuska preuzela vrh po broju zahtjeva za azil u Europi

U prvih šest mjeseci ove godine države EU+, što uključuje članice Europske unije zajedno s Norveškom i Švicarskom, zaprimile su približno 332.000 zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

To je 17 posto manje nego u istom razdoblju 2025. i najniži rezultat za prvu polovicu godine od 2021. Ako se izuzmu godine pandemijskih ograničenja, riječ je o najnižoj razini još od 2019.

Francuska prva, Italija odmah iza nje

Najviše zahtjeva zaprimila je Francuska – približno 69.000.

Italija slijedi sa 66.000, dok su Španjolska i Njemačka obje na približno 55.000 zahtjeva.

Četiri države zajedno tako primaju oko tri četvrtine svih zahtjeva za azil u sustavu EU+.

To je velika promjena za Njemačku, koja je godinama bila simbol europskog migracijskog pritiska i država s najvećim apsolutnim brojem zahtjeva.

Ali Francuska nije prva kada se gleda broj stanovnika

A upravo tu statistika zahtijeva oprez.

Apsolutni broj zahtjeva govori jedno, ali opterećenje države u odnosu na broj stanovnika drugo.

Kada se broj zahtjeva usporedi s brojem stanovnika, na prvom je mjestu Grčka. EUAA navodi približno jedan zahtjev na svakih 400 stanovnika. Nakon Grčke slijedi Cipar.

Zato nije precizno jednostavno proglasiti Francusku „mekom za azilante“. Ona trenutačno prima najveći ukupni broj zahtjeva, ali proporcionalno stanovništvu postoje države koje su pod znatno većim pritiskom.

Najviše zahtjeva podnose Afganistanci

Prema službenim podacima EUAA-e, državljani Afganistana podnijeli su oko 39.000 zahtjeva.

Slijede Venezuelci s približno 33.000 te državljani Bangladeša s oko 20.000 zahtjeva.

Broj afganistanskih zahtjeva pao je oko sedam posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj venezuelanskih zahtjeva smanjen gotovo za trećinu. Čak 93 posto Venezuelaca zahtjev je podnijelo u Španjolskoj.

Zašto ukupni broj pada?

EUAA pad povezuje s nekoliko čimbenika: promijenjenom strukturom migracijskih tokova, političkim promjenama u Siriji te snažnijom suradnjom Europske unije sa zemljama podrijetla i tranzita.

Zanimljivo je da ni zaoštravanje ratova na Bliskom istoku zasad nije dovelo do novog snažnog vala zahtjeva za azil unutar EU+.

Na kraju lipnja ipak je oko 770.000 predmeta još čekalo odluku u prvom stupnju. Kada se uračunaju svi stupnjevi postupka, EUAA procjenjuje da je neriješenih oko 1,18 milijuna slučajeva.

Pad zahtjeva ne znači kraj migracijskog pritiska

Podaci s europskih granica također pokazuju smanjenje nezakonitih prelazaka, ali pojedine rute mogu se vrlo brzo aktivirati.

Posebno se pritisak može premještati između mediteranskih pravaca ovisno o vremenskim uvjetima, političkoj situaciji u državama podrijetla, djelovanju krijumčarskih mreža i promjenama europske politike.

Upravo zato broj od 332.000 zahtjeva treba čitati kao jasan pad u odnosu na prošlu godinu – ali ne kao znak da je migracijsko pitanje za Europu završeno.

Promijenilo se prije svega ono najzanimljivije: gdje se zahtjevi podnose i koje su države trenutačno najizloženije.