Raditi i nakon 67. godine? Šef WIFO-a otvorio osjetljivo pitanje austrijskih mirovina

Austrijski mirovinski sustav već je godinama jedna od najosjetljivijih političkih i gospodarskih tema. Stanovništvo stari, životni vijek raste, broj ljudi u mirovini povećava se, a istodobno se od sve manjeg broja zaposlenih očekuje financiranje sve većih troškova sustava.

Upravo je na taj problem upozorio direktor WIFO-a Gabriel Felbermayr tijekom gostovanja u nedjeljnoj emisiji ORF-a „Pressestunde“.

Njegova prva poruka bila je da Austrija mora uspjeti postići da ljudi doista rade do službene dobi za odlazak u mirovinu.

No Felbermayr se tu nije zaustavio.

Cilj bi mogao biti 67 godina

Prema njegovu mišljenju, Austrija bi trebala raspravljati i o podizanju zakonske dobi za mirovinu na 67 godina.

Felbermayr smatra da Austrija u međunarodnoj usporedbi na tom području zaostaje te da bi mirovinski sustav trebalo prilagoditi dugoročnim demografskim promjenama.

Posebno zanimljiva bila je njegova poruka da bi se dob za odlazak u mirovinu mogla povezati s očekivanim životnim vijekom stanovništva.

Ako se napravi paket koji dob za odlazak u mirovinu povezuje s očekivanim životnim vijekom, moglo bi se ići i iznad 67 godina.

Gabriel Felbermayr, WIFO

To ne znači da će Austrijanci uskoro automatski morati raditi do 68., 69. ili 70. godine. Riječ je o ekonomskom prijedlogu i pozivu na političku raspravu, a ne o odluci austrijske vlade.

Međutim, sama činjenica da direktor jednog od najvažnijih austrijskih ekonomskih instituta otvoreno govori o radu nakon 67. godine pokazuje koliko će tema mirovina u budućnosti postajati važna.

Što s ljudima koji su počeli raditi vrlo mladi?

U raspravi se otvorilo i pitanje ukupnog broja godina rada.

Tirolski pokrajinski poglavar Anton Mattle predložio je model prema kojem bi upravo broj godina uplaćivanja doprinosa imao veću ulogu u određivanju trenutka odlaska u mirovinu.

Felbermayr taj prijedlog smatra važnim doprinosom raspravi, ali upozorava da bi sustav morao biti pravedno postavljen i prema ljudima koji su mnogo dulje bili u obrazovanju.

Razlika između osobe koja je počela raditi sa 15 ili 16 godina i osobe koja je nakon dugotrajnog studija u sustav doprinosa ušla desetak godina kasnije jedna je od ključnih stvari koje bi buduća reforma morala uzeti u obzir.

Felbermayr istodobno smatra da bi trebalo uvesti i snažnije poticaje poslodavcima koji zapošljavaju starije radnike. Kao jednu mogućnost spomenuo je model bonusa i malusa.

„Bilo bi nepristojno ne napraviti ništa“

Posebno snažna bila je Felbermayrova poruka o generacijskoj pravednosti.

Prema njegovu mišljenju, bilo bi „nepristojno“ jednostavno ne poduzeti ništa i dopustiti da se vrijednost mirovina postupno smanjuje.

On smatra da je potreban širok i uravnotežen paket koji bi istodobno štitio održivost sustava i buduće generacije.

Upravo je to razlog zbog kojega će se rasprava o dobi za odlazak u mirovinu teško moći voditi samo kroz jednostavno pitanje treba li raditi dvije godine dulje.

Radi se i o tome koliko dugo ljudi ostaju zdravi, koliko je njihov posao fizički zahtjevan, kada su počeli raditi, postoje li za starije radnike stvarna radna mjesta i koliko je sustav sposoban razlikovati potpuno različite profesionalne životne putove.

Felbermayr upozorio i na novu inflaciju

Mirovine nisu bile jedina tema njegova gostovanja.

WIFO-ov direktor upozorio je da aktualna situacija na Bliskom istoku ponovno utječe na cijene energije. Cijena nafte Brent nakratko je premašila 110 dolara po barelu, a rast su zabilježile i cijene plina.

Felbermayr zbog toga očekuje dodatni inflacijski pritisak u Austriji i smatra da je procjena Austrijske narodne banke o inflaciji od oko tri posto možda previše oprezna.

Prema njegovoj procjeni, inflacija bi tijekom godine mogla prijeći i trenutačnih 3,2 posto, što bi ponovno utjecalo na plaće, štednju i predstojeće pregovore o kolektivnim ugovorima.

S druge strane, kada je riječ o zalihama plina za sezonu grijanja, Felbermayr smatra da je Austrija u boljoj poziciji od europskog prosjeka.

Austriji treba više od jedne mjere

Direktor WIFO-a nije najavio ni brzo gospodarsko čudo. Smatra da su problemi Austrije dublji, posebno zbog slabog rasta produktivnosti.

Prema njegovu mišljenju, potrebno je poboljšati uvjete za ulaganja i osnivanje poduzeća te provesti širu reformsku agendu.

Upravo zato rasprava o mirovinama vjerojatno neće ostati samo još jedna kratkotrajna politička tema.

Ako stanovništvo nastavi starjeti, a omjer zaposlenih i umirovljenika nastavi se mijenjati, Austrija će prije ili kasnije morati odlučiti hoće li sustav mijenjati kroz dulji radni vijek, veće doprinose, manje beneficije, veća izdvajanja iz proračuna – ili kombinaciju više mjera.

Felbermayr je svojim nastupom otvorio upravo ono pitanje koje političari najčešće vrlo oprezno izgovaraju: hoće li buduće generacije Austrijanaca jednostavno morati raditi dulje?