Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.
Jezik / Sprache



NJEMAČKA / DRUŠTVO

Strah među strancima u Njemačkoj raste: „Neki su već spakirali kofere“

Rekordni izborni rezultat AfD-a u Sachsen-Anhaltu među dijelom stanovnika migrantskog podrijetla otvorio je pitanje koje više nije samo političko: žele li još uvijek graditi svoju budućnost ondje gdje žive, rade, plaćaju poreze i podižu djecu?

Strah među strancima u Njemačkoj raste nakon pobjede AfD-a

Izborna večer u Sachsen-Anhaltu za Mamada Mohamada trebala je biti jedna od onih večeri koje čovjek pamti cijeli život. Yazidski Kurd koji je kao šesnaestogodišnjak 1996. stigao iz Sirije trebao bi postati jedan od prvih zastupnika migrantskog podrijetla u parlamentu te njemačke savezne pokrajine. Ipak, dok su stizale prve projekcije, osjećaj pobjede zamijenila je nelagoda. AfD je ostvario povijesni rezultat, a Mohamad je vlastiti izborni uspjeh opisao riječima koje možda najbolje objašnjavaju raspoloženje dijela migrantske zajednice: bila je to za njega „otrovana pobjeda“.

Alternativa za Njemačku osvojila je 43,8 posto glasova i uvjerljivo završila na prvom mjestu u Sachsen-Anhaltu. Rezultat je stranku doveo vrlo blizu mogućnosti da prvi put preuzme vlast u jednoj njemačkoj saveznoj pokrajini. Za njezine birače to je politički potres kojim žele promijeniti smjer zemlje. Za dio ljudi stranog i migrantskog podrijetla isti je rezultat otvorio sasvim drukčije pitanje – postoji li za njih dugoročno mjesto u društvu koje se politički tako snažno mijenja. :contentReference[oaicite:1]{index=1}

43,8 %
glasova osvojio je AfD na izborima u Sachsen-Anhaltu
1. mjesto
AfD je uvjerljivo postao najjača politička snaga u pokrajini
Sachsen-Anhalt
istočna njemačka pokrajina snažno pogođena demografskim padom
Migracija
jedna je od središnjih tema programa AfD-a

„Već smo spakirali kofere“

Najdramatičnije svjedočanstvo nakon izbora ne dolazi iz stranačkih stožera. Undra Dressler, direktorica pokrajinske mreže migrantskih organizacija, za Reuters je opisala atmosferu među ljudima s migrantskom pozadinom. Prema njezinim riječima, postoje ljudi koji više ne govore samo o mogućnosti odlaska nego imaju konkretne planove, a neki su Sachsen-Anhalt već napustili.

Takav strah nije nastao preko noći. Dressler upozorava da se mnogi migranti već godinama susreću s diskriminacijom i preprekama pri zapošljavanju, školovanju, zdravstvenoj skrbi i korištenju javnih usluga. Izborni rezultat zato dio njih nije iznenadio. Ono što se promijenilo jest osjećaj koliko daleko politički zaokret sada može otići. :contentReference[oaicite:2]{index=2}

Kada ljudi koji godinama žive, rade i odgajaju djecu u nekoj zemlji počnu ozbiljno razgovarati o pakiranju kofera, izborni rezultat prestaje biti samo pitanje raspodjele mandata.

Mamad Mohamad opisao je i vrlo osobnu posljedicu tog raspoloženja. Njegova kći nakon izborne večeri nije željela ići u školu. Upravo su neke škole i projekti koji se bave zaštitom demokracije već bili predmet kritika AfD-a. Za obitelj koja je prije desetljeća izgradila život u Njemačkoj takve političke rasprave više nisu nešto što se događa samo na televiziji.

Što zapravo želi AfD?

Migracijska politika već je godinama jedno od središnjih obilježja AfD-a. Stranka tvrdi da je Njemačka izgubila kontrolu nad migracijama te zahtijeva strožu azilnu politiku, veći broj deportacija osoba kojima je odbijen zahtjev za azil i znatno snažniju kontrolu ulaska u zemlju.

U programu za Sachsen-Anhalt AfD najavljuje i pokrajinsku kampanju za deportaciju odbijenih tražitelja azila. Stranka istodobno zagovara smanjenje ovisnosti njemačkog gospodarstva o uvozu strane radne snage, između ostalog većim korištenjem automatizacije i umjetne inteligencije. :contentReference[oaicite:3]{index=3}

No bilo bi pogrešno iz toga zaključiti da AfD javno tvrdi da želi odlazak svakog stranca iz Njemačke. Supredsjednica stranke Alice Weidel nakon izbora izjavila je da su dobrodošli ljudi koji pozitivno doprinose društvu, žele raditi, kvalificirani su, plaćaju poreze i poštuju zakon. AfD odbacuje optužbe da je njegova politika usmjerena protiv svih ljudi stranog podrijetla i tvrdi da se bori protiv ilegalne i nekontrolirane migracije. :contentReference[oaicite:4]{index=4}

Upravo između onoga što AfD kaže da želi postići i onoga kako dio migranata doživljava njegovu retoriku nalazi se jedan od najvećih društvenih sukoba današnje Njemačke.

Pravni zid ipak postoji

Izborna pobjeda jedne stranke ne znači da ona može jednostavno provesti sve što je napisala u programu. Njemački ustavni poredak, savezno zakonodavstvo, europsko pravo i međunarodne obveze postavljaju jasne granice vlasti jedne savezne pokrajine.

Analiza pravnih stručnjaka ARD-a pokazuje da velik dio migracijskih mjera koje AfD predlaže u Sachsen-Anhaltu pokrajinska vlada sama uopće ne bi mogla provesti. Za približno trećinu analiziranih prijedloga savezna pokrajina nema nadležnost, dok bi drugi dio bio u sukobu s njemačkim, europskim ili međunarodnim pravom. :contentReference[oaicite:5]{index=5}

I predstavnici migrantskih organizacija nakon izbora naglašavaju da svaka buduća vlada ostaje vezana njemačkim ustavnim poretkom i zaštitom manjinskih prava. Strah zato ne znači da su ljudi preko noći ostali bez svojih pravnih jamstava. Ali osjećaj sigurnosti ne proizlazi samo iz zakona. Na njega utječu politički govor, svakodnevna iskustva i pitanje osjeća li se čovjek u sredini u kojoj živi kao njezin punopravni dio.

Njemačkoj istodobno trebaju upravo ti ljudi

U cijeloj priči postoji i veliki paradoks. Sachsen-Anhalt godinama gubi stanovništvo i radnu snagu, a gospodarstvu trebaju ljudi koji će popuniti prazna radna mjesta. Njemačka u cjelini vodi sličnu bitku s demografijom. Brojne industrije, zdravstvo, skrb, građevinarstvo, ugostiteljstvo i tehnološki sektor oslanjaju se na radnike koji su došli iz drugih država.

I prije izbora istraživanja su pokazivala da Sachsen-Anhalt zbog demografskih kretanja treba doseljavanje. Gotovo polovica doseljenih prema tada dostupnim analizama željela je dugoročno ostati u pokrajini, ali dio odlazi upravo zato što se ne osjeća dobrodošlo. :contentReference[oaicite:6]{index=6}

Zabrinutost zato više nije samo društvena nego i gospodarska. Pascal Begrich iz organizacije Miteinander rekao je Reutersu da ne očekuje masovni egzodus, ali potvrđuje da i migranti i poslodavci preispituju svoju budućnost u pokrajini. Neke kompanije, kaže, pitaju se mogu li radnicima koje trebaju zajamčiti okruženje u kojem će se osjećati sigurno. :contentReference[oaicite:7]{index=7}

Radna snaga
Sachsen-Anhalt zbog demografije treba doseljavanje
Tvrtke
dio poslodavaca razmišlja kako politička klima utječe na privlačenje radnika
Bundesbank
upozorava i na mogući negativan učinak političkog radikalizma na investicije

Zabrinutost je nekoliko dana nakon izbora javno izrazio i predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel. Njegovo pitanje nije bilo samo političko nego vrlo konkretno gospodarsko: hoće li takav razvoj pomoći Njemačkoj privući strane investitore? Njegov odgovor bio je negativan – smatra da bi dio investitora mogao postati oprezniji. :contentReference[oaicite:8]{index=8}

Ali 43,8 posto birača ne može se jednostavno izbrisati iz priče

Jednako bi pogrešno bilo ovu priču svesti na zaključak da su gotovo svi birači AfD-a glasali isključivo zbog migranata. Analize ponašanja birača nakon izbora pokazuju složeniju sliku. Za mnoge su važniji bili gospodarska nesigurnost, socijalna pitanja, strah od budućnosti, mir u Europi i nezadovoljstvo saveznom vladom. Migracija jest ključan dio identiteta AfD-a, ali nije jedini razlog njegova rekordnog rezultata. :contentReference[oaicite:9]{index=9}

Upravo je to možda najteži dio njemačke rasprave. Milijuni građana smatraju da tradicionalne stranke njihove probleme više ne čuju i koriste glas za AfD kao zahtjev za promjenom. Istodobno, dio njihovih susjeda isti politički uspon doživljava kao upozorenje da bi njihov vlastiti položaj u društvu mogao postati nesigurniji.

Demokracija mora moći istodobno čuti nezadovoljstvo birača i strah manjina. Ignoriranje bilo koje od te dvije stvarnosti neće riješiti problem koji je Njemačku doveo do ove točke.

Odlazak možda neće biti masovan, ali šteta može nastati i prije toga

Nitko zasad ne govori o masovnom egzodusu stranaca iz Sachsen-Anhalta. Za većinu ljudi odlazak nije jednostavna odluka. Ondje imaju posao, djecu u školama, prijatelje, stanove, tvrtke i živote koje su gradili godinama ili desetljećima. Njemačka je mnogima postala dom.

Ali ozbiljan problem počinje mnogo prije trenutka kada tisuće ljudi stvarno spakiraju kofere. Dovoljno je da kvalificirani liječnik odluči prihvatiti posao u drugoj pokrajini. Da međunarodna kompanija izabere drugi grad za novo ulaganje. Da obitelj nakon fakulteta svom djetetu kaže da budućnost radije traži u Hamburgu, Kölnu, Beču ili Amsterdamu.

Upravo zato rezultat u Sachsen-Anhaltu nadilazi granice jedne pokrajine. Njemačka pokušava istodobno smanjiti nekontroliranu migraciju, riješiti manjak kvalificirane radne snage, očuvati društvenu koheziju i odgovoriti na snažno nezadovoljstvo dijela vlastitih građana. Te četiri stvari nije lako pomiriti.

A iza velikih političkih riječi na kraju ostaje vrlo jednostavno pitanje. Želi li čovjek koji je prije dvadeset ili trideset godina došao u Njemačku, ondje radio, plaćao poreze i podizao djecu još uvijek reći: „Ovo je moj dom“?

Dok god dio ljudi na to pitanje odgovara razmišljanjem o spakiranim koferima, rasprava o usponu AfD-a neće biti samo rasprava o izborima. Bit će to rasprava o tome kakva Njemačka želi biti – i tko će se u toj Njemačkoj osjećati kao da joj pripada.

Zoran / TV Wien




Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.