862 slučaja u pola godine: desni ekstremizam u Austriji nastavlja rasti

Podaci proizlaze iz odgovora ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera na parlamentarno pitanje zastupnice SPÖ-a Sabine Schatz. U prvom polugodištu 2025. bilo je evidentirano 787 slučajeva. Godinu poslije broj je narastao na 862, nastavljajući smjer koji je vidljiv već nekoliko godina.

Brojke rastu već godinama

Pogled samo na prvih šest mjeseci ne pokazuje cijelu težinu razvoja. Austrijske sigurnosne službe 2023. evidentirale su ukupno 1.208 takvih radnji. Godinu poslije broj je narastao na 1.486, a tijekom 2025. dosegnuo je 1.986. To je povećanje od 33,6 posto samo između 2024. i 2025. godine.

Usporedba s duljim razdobljem još je izraženija. Ministarstvo unutarnjih poslova navelo je da je 2020. evidentirano 895 radnji, što znači da je broj do 2025. porastao za 121,9 posto. Takav razvoj teško se može objasniti jednom političkom kampanjom, jednim događajem ili jednim društvenim sukobom.

Važno je pritom razumjeti što statistika predstavlja. Ministarstvo evidentira policijske prijave i radnje koje sigurnosna tijela svrstavaju u odgovarajuće kategorije. Policijska prijava nije isto što i pravomoćna presuda. Između prijave, istrage, eventualne optužnice i sudske odluke postoji čitav pravni postupak, a dio prijava nikada ne završi osuđujućom presudom.

Što se nalazi unutar brojke 862?

Od evidentiranih slučajeva u prvom polugodištu 761 je označen kao izričito desnoekstremistički motiviran. Zabilježeno je i 55 rasističkih, 26 antisemitskih te 12 islamofobnih radnji. Ukupno su u prvih šest mjeseci evidentirane 1.004 prijave povezane s desnim ekstremizmom, ksenofobijom i rasizmom, islamofobijom ili antisemitizmom.

Posebno se ističe rast prijava prema austrijskom Verbotsgesetzu, zakonu koji među ostalim sankcionira nacističko djelovanje i ponovno aktiviranje nacističke ideologije. Broj takvih prijava porastao je sa 785 na 887. Oko 90 posto dokazanih radnji prema dostupnim podacima povezano je s muškarcima.

Podaci za cijelu 2025. daju i dodatni kontekst. Tada je najveći broj slučajeva evidentiran upravo u Beču – 485. Slijedile su Gornja Austrija s 350 i Donja Austrija s 298 slučajeva. Tijekom 2025. sigurnosne službe provele su i 277 pretraga te 75 uhićenja povezanih s borbom protiv desnoekstremističkih aktivnosti.

Zašto sama represija nije dovoljna

Sabine Schatz upozorava da se društvo ne smije naviknuti na kontinuirani rast desnoekstremističkih kaznenih djela i nasilja te traži bržu provedbu Nacionalnog akcijskog plana protiv desnog ekstremizma. Prema najavama, dokument bi trebao biti dovršen tijekom zime i objediniti mjere iz obrazovanja, jačanja demokratske kulture, prevencije, ranog prepoznavanja, kaznenog progona i resocijalizacije.

Upravo je kombinacija tih područja važna jer ekstremizam ne počinje tek u trenutku kada policija pokuca na nečija vrata. Proces radikalizacije može početi mnogo ranije – u zatvorenim internetskim zajednicama, kroz normaliziranje govora mržnje, teorije zavjere, povijesni revizionizam i stvaranje slike u kojoj se čitave skupine ljudi pretvaraju u neprijatelje.

Država mora reagirati kada je zakon prekršen, ali policija i sudovi dolaze na kraju tog procesa. Ako se želi smanjiti broj budućih slučajeva, pitanje je što se događa prije nego što ideologija postane kazneno djelo. Zato političko obrazovanje, sposobnost prepoznavanja manipulacije i rad s mladima nisu sporedni dodatak sigurnosnoj politici, nego jedan od njezinih temelja.

Austrija mora paziti da ekstremizam ne postane samo još jedna vijest

Možda je najveća opasnost višegodišnjeg rasta upravo navikavanje. Kada se novi rekord pojavi svake godine, javnost ga može početi doživljavati kao još jednu statistiku koja će nekoliko dana biti u naslovima i potom nestati. Ali gotovo dvije tisuće evidentiranih radnji tijekom jedne godine nisu apstraktna brojka. Iza nje se nalaze konkretni incidenti, prijetnje, propagandne aktivnosti, govor mržnje i ljudi koji postaju mete.

Jednako je važno da se tema ne pretvori u sredstvo za obračun među političkim strankama. Brojke treba analizirati bez umanjivanja, ali i bez pripisivanja svakog konzervativnog ili desnog političkog stava ekstremizmu. Demokracija upravo zahtijeva jasnu granicu između legitimne političke rasprave i ideologija koje opravdavaju mržnju, nasilje ili rušenje demokratskog poretka.

Austrija sada ima brojke koje više nije moguće opisati kao kratkotrajno odstupanje. Od 1.208 slučajeva 2023., preko 1.486 u 2024., do 1.986 tijekom 2025., smjer je jasan. Prvih 862 slučaja u samo šest mjeseci 2026. pokazuju da se taj trend zasad nije preokrenuo.

Hoće li Nacionalni akcijski plan i sigurnosne mjere uspjeti promijeniti taj smjer, tek treba vidjeti. Ali prvi korak mora biti odbijanje ideje da je stalni rast nešto na što se jednostavno treba naviknuti. Jer trenutak u kojem društvo ekstremizam počne smatrati normalnom pozadinom svakodnevice možda je upravo trenutak u kojem je problem postao najveći.