Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.

Jezik / Sprache

VIJESTI · REGIJA

Hashim Thaçi osuđen na 25 godina zatvora za ratne zločine

Bivši predsjednik Kosova i jedan od najpoznatijih zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova proglašen je krivim pred Kosovskim specijaliziranim vijećima u Haagu. Sud ga je osudio za ubojstva, mučenja, okrutno postupanje i nezakonita zatočenja tijekom rata 1998. i 1999. godine.

Hashim Thaçi osuđen na 25 godina zatvora za ratne zločine

Jedan od najvažnijih i politički najosjetljivijih procesa povezanih s ratovima na prostoru bivše Jugoslavije dobio je prvostupanjski epilog. Bivši kosovski predsjednik Hashim Thaçi osuđen je u srijedu u Haagu na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih tijekom sukoba na Kosovu krajem devedesetih godina. Čovjek kojeg veliki dio kosovskih Albanaca smatra simbolom borbe za neovisnost proglašen je krivim za teške zločine počinjene nad političkim protivnicima i osobama koje je Oslobodilačka vojska Kosova smatrala suradnicima srpskih snaga.

Presudu su donijela Kosovska specijalizirana vijeća sa sjedištem u Haagu. Thaçi, danas 58-godišnjak, tijekom čitanja presude stajao je u sudnici u tišini. Tijekom cijelog postupka odbacivao je optužbe.

Sud ga je proglasio krivim za četiri kategorije ratnih zločina: ubojstvo, mučenje, okrutno postupanje i proizvoljno odnosno nezakonito zatočenje. Reuters navodi da je sud utvrdio njegovu odgovornost za ubojstvo 96 političkih protivnika i osoba koje su bile percipirane kao suradnici srpskih sigurnosnih snaga.

25 godina
Zatvorska kazna izrečena bivšem predsjedniku Kosova Hashimu Thaçiju.
96 ubijenih
Sud ga je proglasio odgovornim za ubojstva političkih protivnika i osoba smatranih suradnicima srpskih snaga.
385 zatočenih
Prema presudi koju prenosi Reuters, radilo se o proizvoljnim i nezakonitim zatočenjima.
303 mučenih
Sud je utvrdio odgovornost i za mučenje stotina zatočenih osoba.

Sud: Thaçi je aktivno sudjelovao i poticao zločine

Brojke iz presude pokazuju razmjere slučaja. Osim 96 ubojstava, sud je Thaçija proglasio krivim za proizvoljno i nezakonito zatočenje 385 osoba te mučenje njih 303. Reuters navodi i okrutno postupanje prema približno 50 ljudi.

Prema zaključku suda, Thaçi nije proglašen odgovornim samo zbog položaja koji je imao unutar OVK-a. Sudsko vijeće zaključilo je da je aktivno sudjelovao u zločinima i poticao njihovo počinjenje.

Presuda pogađa samu srž jednog od najosjetljivijih pitanja suvremene kosovske povijesti: gdje završava legitimna borba za oslobođenje, a počinje individualna kaznena odgovornost za zločine počinjene tijekom te borbe.

Thaçijeva obrana tijekom postupka odbacivala je optužbe i tvrdila da nema dokaza koji bi ga izravno povezali sa zločinima niti dokazali da je kontrolirao druge zapovjednike OVK-a. Sam Thaçi također je sve optužbe poricao.

Na završetku suđenja u veljači rekao je sucima da je tijekom života stajao uz narod Kosova braneći slobodu, život i dostojanstvo te da su ga vodili zapadni ideali demokracije, jednakosti i pravde.

Od zapovjednika OVK-a do predsjednika Kosova

Hashim Thaçi bio je jedna od najvažnijih figura Oslobodilačke vojske Kosova tijekom rata 1998. i 1999. godine. Nakon rata iz vojnog je vodstva prešao u politiku i postao jedna od dominantnih osoba kosovske političke scene.

Bio je premijer Kosova od 2008. do 2014., a predsjednik od 2016. do 2020. godine. S predsjedničke dužnosti odstupio je nakon potvrđivanja optužnice kako bi se suočio s postupkom u Haagu.

Upravo zbog takve biografije proces ima mnogo veće značenje od jednog kaznenog predmeta. Za velik broj kosovskih Albanaca Thaçi i ostali bivši zapovjednici OVK-a ostaju heroji rata za neovisnost od Srbije.

S druge strane, sudski postupak fokusirao se na individualnu kaznenu odgovornost za konkretne zločine, a ne na ocjenjivanje legitimnosti kosovske borbe za neovisnost kao cjeline.

1998.–1999.
Razdoblje rata na Kosovu na koje se odnose zločini obuhvaćeni postupkom.
2008.–2014.
Thaçi je obnašao dužnost kosovskog premijera.
2016.–2020.
Bio je predsjednik Kosova sve do ostavke nakon potvrđivanja optužnice.

Tisuće ljudi u Prištini pratile presudu

Presuda se na Kosovu čekala uz iznimno snažne emocije. U Prištini su postavljeni veliki ekrani, a tisuće ljudi okupile su se kako bi zajedno pratile izricanje presude. Kada je objavljeno da je Thaçi proglašen krivim, okupljeni su negodovali i uzvikivali njegovo ime, dok su pojedini ljudi reagirali suzama.

Ispred zgrade Kosovskih specijaliziranih vijeća u Haagu također su se okupili Thaçijevi pristaše s obilježjima OVK-a.

Već nekoliko dana prije presude u Prištini su održavani veliki skupovi podrške četvorici bivših čelnika OVK-a. Portreti optuženih bili su postavljeni po gradu, a na jednom velikom digitalnom satu odbrojavalo se vrijeme do izricanja presude.

Takve reakcije pokazuju koliko je sud u Haagu nepopularan među dijelom kosovskog stanovništva. Kritičari ga smatraju institucijom koja nerazmjerno procesuira bivše pripadnike OVK-a, dok njegovi zagovornici naglašavaju da kaznena odgovornost za ratne zločine mora biti individualna i neovisna o strani u sukobu.

Zašto se kosovskom sudu sudi u Haagu?

Kosovska specijalizirana vijeća nisu isto što i nekadašnji Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. Riječ je o posebnom sudu osnovanom prema kosovskom pravu, ali smještenom u Haagu i popunjenom međunarodnim sucima i tužiteljima.

Kosovo je 2015. pristalo na osnivanje institucije pod snažnim međunarodnim pritiskom. Jedan od razloga za njezino sjedište izvan Kosova bio je rizik od zastrašivanja svjedoka.

Tijekom Thaçijeva procesa dio svjedoka tužiteljstva svjedočio je iza zatvorenih vrata upravo zbog sigurnosnih razloga. To je istodobno dodatno pojačalo nepovjerenje dijela kosovske javnosti prema cijelom postupku.

U postupku uz Thaçija nalaze se i drugi bivši visoki dužnosnici OVK-a – Kadri Veseli, Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi. Sva četvorica odbacivala su optužbe.

Presuda koja će snažno odjeknuti u cijeloj regiji

Gotovo tri desetljeća nakon rata, Kosovo i Srbija i dalje imaju potpuno različite narative o događajima iz 1998. i 1999. godine. Za Kosovo je rat prvenstveno borba za oslobođenje od vlasti Beograda, dok Srbija ne priznaje kosovsku neovisnost proglašenu 2008. godine.

Upravo zato svaka presuda za ratne zločine povezane s tim razdobljem daleko nadilazi sudnicu. Ona se odmah pretvara u političko, nacionalno i emocionalno pitanje.

Presuda Hashimu Thaçiju posebno je snažna jer se ne odnosi na marginalnog ratnog zapovjednika, nego na čovjeka koji je nakon rata bio premijer i predsjednik Kosova te desetljećima sudjelovao u međunarodnim pregovorima o budućnosti zemlje.

Istodobno je važno razdvojiti dvije stvari koje će se u političkim reakcijama neizbježno pokušavati spojiti: sud je odlučivao o individualnoj kaznenoj odgovornosti optuženika za konkretne zločine. Presuda sama po sebi nije sudska odluka o karakteru cijelog rata, odgovornosti cijelog OVK-a niti o političkom statusu Kosova.

Thaçiju nakon današnje odluke ostaju pravni mehanizmi predviđeni pravilima Kosovskih specijaliziranih vijeća. Zbog toga današnja presuda predstavlja iznimno važan prvostupanjski trenutak u procesu, ali ne nužno i njegov posljednji pravni čin.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.