Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.
Jezik / Sprache

VIJESTI · BEČ

Kultur-Euro trese Beč: Ulaznice bi mogle poskupjeti 12,5 posto, kulturna scena upozorava na posljedice

Planirana nova kulturna pristojba izazvala je snažan otpor dijela bečke kulturne i koncertne scene. Grad potvrđuje da se model još razrađuje, dok organizatori upozoravaju da bi dodatno opterećenje moglo podići cijene i smanjiti atraktivnost Beča za velike međunarodne turneje.

Kultur-Euro u Beču: Ulaznice bi mogle poskupjeti 12,5%

Beč želi pronaći novi način financiranja svoje velike kulturne scene, ali prijedlog koji se posljednjih dana naziva „Kultur-Euro“ otvorio je jednu od najžešćih kulturno-političkih rasprava ove jeseni. U središtu prijepora nalazi se model prema kojem bi se na ulaznice mogla obračunavati pristojba od 12,5 posto. Kritičari upozoravaju da bi račun na kraju mogao platiti posjetitelj, dok Grad Beč naglašava da konačna izvedba još nije donesena i da bi prihodi trebali ostati u kulturi.

Rasprava više nije ograničena na političke stranke. Protiv mogućeg modela javno istupaju predstavnici velikih kulturnih institucija, koncertnih organizatora i event-industrije. Posebnu težinu kritikama dao je direktor Bečke državne opere Bogdan Roščić, koji smatra da se iza naziva „Kultur-Euro“ zapravo krije veliko novo opterećenje za publiku i kulturni sektor.

Prema trenutačno javno poznatim planovima, raspravlja se o pristojbi od 12,5 posto na kulturne ulaznice. Time bi bili obuhvaćeni različiti dijelovi kulturne ponude – od kazališta, opere i muzeja do koncerata, kabareta i drugih događanja. Upravo širina mogućeg zahvata izaziva najveću nervozu u sektoru.

12,5 posto
To je stopa koja se trenutačno spominje u raspravi o mogućem Kultur-Euru. Konačni model još nije formalno zaključen.
35–40 mil. €
Prema dosadašnjim navodima, Beču u kulturnom financiranju nedostaje taj iznos nakon ukidanja nekadašnje pokrajinske GIS pristojbe.
2,5 mil. €
Live Nation procjenjuje da bi četiri rasprodana Coldplayova koncerta iz 2024. uz stopu od 12,5 posto proizvela oko toliko dodatnog troška.
Još nije konačno
Grad Beč potvrđuje da se konkretna izvedba Kultur-Eura još razrađuje.

Roščić upozorava: Neće biti pogođena samo opera

Direktor Bečke državne opere Bogdan Roščić kritizira ideju upravo zato što bi njezin doseg bio mnogo širi od nekoliko velikih institucija u centru grada. Prema njegovu stajalištu, eventualna pristojba pogodila bi praktički cijelu kulturnu industriju – od stadionskih koncerata i velikih kazališta do kabareta i muzeja.

Na primjeru ulaznice od 200 eura vrlo se jednostavno vidi zašto se rasprava tako brzo proširila. Ako bi se stopa od 12,5 posto u cijelosti dodala postojećoj cijeni, matematički bi predstavljala dodatnih 25 eura. Hoće li se eventualna pristojba doista u cijelosti prebacivati na kupce, međutim, ovisit će o konačnom modelu i poslovnim odlukama organizatora.

Kritičari upozoravaju da Kultur-Euro ne bi pogodio samo velike institucije poput Staatsopera, nego čitav lanac – organizatore, umjetnike, publiku, a posredno i hotele, gastronomiju i druge djelatnosti koje žive od velikih kulturnih događaja.

Upravo je pitanje velikih međunarodnih koncerata jedan od najozbiljnijih argumenata protivnika plana. Beč se godinama pozicionira kao jedna od ključnih europskih postaja velikih turneja. Ernst-Happel-Stadion i druge velike lokacije ne privlače samo domaću publiku, nego i desetke tisuća posjetitelja iz susjednih država, među njima velik broj ljudi iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Češke i Slovačke.

Zato organizatori upozoravaju da se posljedice ne mogu promatrati samo kroz cijenu jedne ulaznice. Ako bi organizacija koncerta u Beču postala znatno skuplja nego u konkurentskim gradovima, dio turneja mogao bi odabrati druge lokacije.

Coldplay kao primjer koliko velike mogu biti brojke

Live Nation kao ilustraciju navodi Coldplay, koji je 2024. održao četiri rasprodana koncerta na bečkom Ernst-Happel-Stadionu. Prema procjeni čelnika Live Nationa Matthiasa Rothermunda koju prenosi Heute, pristojba od 12,5 posto na ta četiri koncerta značila bi približno 2,5 milijuna eura dodatnog troška.

To ne znači automatski da bi svaka ulaznica poskupjela upravo za 12,5 posto. Organizatori mogu dio troška pokušati apsorbirati, promijeniti strukturu cijena ili pregovarati o drugim uvjetima. No kod događaja koji već imaju iznimno visoke produkcijske troškove svaki dodatni milijunski iznos može utjecati na odluku hoće li određena turneja uopće uključiti Beč.

Organizator Ewald Tatar također je među najglasnijim protivnicima prijedloga. Iz event-industrije stižu upozorenja da bi dio događaja mogao preseliti u druge austrijske pokrajine ili potpuno zaobići Beč.

Staatsoper
Bogdan Roščić javno je stao protiv predloženog modela i upozorava na posljedice za cijelu kulturnu scenu.
Veliki koncerti
Organizatori strahuju da bi dodatni trošak mogao oslabiti konkurentnost Beča pri ugovaranju međunarodnih turneja.
Publika
Jedno od ključnih pitanja jest koliko bi se novog troška na kraju prelilo u cijenu ulaznice.

Zašto Beč uopće želi Kultur-Euro?

Iza cijele rasprave nalazi se problem financiranja bečke kulture. Ukidanjem nekadašnje pokrajinske GIS pristojbe u sklopu prelaska na novi austrijski model financiranja ORF-a nestao je izvor prihoda koji je gradu donosio desetke milijuna eura.

Prema dosad objavljenim podacima, govori se o manjku od približno 35 do 40 milijuna eura. Grad zato traži novi model kojim bi se dugoročno osigurao novac za kulturnu ponudu.

Ured gradske vijećnice za kulturu Veronice Kaup-Hasler naglašava da je cilj održivo očuvati raznoliku kulturnu scenu Beča te da bi sav prihod prikupljen kroz Kultur-Euro trebao izravno koristiti kulturi. Grad pritom kao jedan od primjera navodi postojeći model financiranja sporta.

Međutim, upravo tu počinje politički spor. Bečka ÖVP zahtijeva povlačenje plana i tvrdi da se proračunski problemi ne bi smjeli rješavati novim opterećenjem publike. Stranka je pokrenula i otvoreno pismo gradonačelniku Michaelu Ludwigu.

Važna razlika: Kultur-Euro još nije gotova odluka

U cijeloj raspravi posebno je važno razlikovati ono o čemu se govori od onoga što je već odlučeno. Iako se stopa od 12,5 posto posljednjih dana vrlo konkretno pojavljuje u javnosti, Grad Beč prema aktualnim informacijama još razrađuje konačni oblik Kultur-Eura.

Ured Veronice Kaup-Hasler potvrdio je da se konkretna izvedba trenutačno razvija. Ranije se kao druga mogućnost spominjalo i povećanje boravišne pristojbe, umjesto izravnog nameta na kulturne ulaznice.

Prema informacijama koje prenosi Heute, plan bi tijekom listopada trebao ići u postupak razmatranja, a politička odluka mogla bi uslijediti u studenome ili prosincu. To znači da je pred Bečom još nekoliko mjeseci vrlo intenzivne rasprave.

Za publiku je zato prerano zaključiti da će sve kulturne ulaznice automatski poskupjeti 12,5 posto. Ali jednako bi pogrešno bilo zanemariti ozbiljnost prijedloga. Kulturne institucije i organizatori reagiraju već sada upravo zato što žele utjecati na model prije nego što postane konačan.

Rasprava je veća od jedne ulaznice

Beč desetljećima gradi međunarodni identitet grada kulture. Opera, muzeji, kazališta, festivali i veliki koncerti nisu samo kulturna ponuda stanovnicima nego važan dio turističkog i gospodarskog identiteta grada.

Zbog toga će rasprava o Kultur-Euru teško ostati samo pitanje nekoliko dodatnih eura na blagajni. Ako novi prihod pomogne očuvati raznoliku kulturnu scenu bez ozbiljnog pada posjećenosti, Grad će dobiti argument da je pronašao novi izvor financiranja nakon nestanka GIS prihoda. Ako cijene porastu dovoljno da publika počne odustajati ili organizatori počnu zaobilaziti Beč, posljedice bi mogle biti upravo suprotne od cilja koji Grad želi postići.

U sljedećim tjednima zato će najvažnije biti ono što zasad još nedostaje: konačan tekst prijedloga, precizan krug događanja i institucija na koje bi se odnosio, eventualna izuzeća te odgovor na pitanje tko će u praksi snositi novi trošak.

Tek kada ti detalji budu poznati moći će se izračunati stvarna cijena Kultur-Eura za Beč. Do tada je jedno već jasno – plan koji je trebao pronaći dodatni novac za kulturu otvorio je raspravu o tome koliko kulturna metropola može dodatno opteretiti upravo ljude koji njezinu kulturu posjećuju.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.