Lavrov tvrdi da je rat mogao završiti prije godinu dana: Za nastavak sukoba proziva SAD i Europu
Ruski ministar vanjskih poslova ponovno se poziva na navodne dogovore Trumpa i Putina iz Anchoragea. Moskva tvrdi da je postojala prilika za završetak rata, dok američka strana osporava da je na Aljasci postignut takav sporazum.

Sergej Lavrov iznio je jednu od najoštrijih ruskih tvrdnji o dosadašnjim pokušajima završetka rata u Ukrajini. Prema riječima ruskog ministra vanjskih poslova, rat je mogao biti završen još prije godinu dana da Sjedinjene Države nisu odstupile od onoga što Moskva naziva „sporazumima iz Anchoragea“ i da europske države, kako tvrdi, nisu utjecale na Washington da promijeni smjer. Problem za Lavrovljevu verziju događaja jest činjenica da američki dužnosnici osporavaju tvrdnju da je na Aljasci uopće postignut takav sporazum.
Lavrov je svoju tvrdnju iznio u utorak tijekom razgovora o ratu u Ukrajini, ponovno vraćajući pozornost na sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina održan u Anchorageu na Aljasci u kolovozu 2025. godine.
Ruska strana već se mjesecima poziva na određena razumijevanja koja su, prema Moskvi, tada postignuta. Lavrov sada ide još dalje i tvrdi da je upravo odstupanje Washingtona od tih navodnih dogovora produžilo rat.
Trump i Putin sastali su se na Aljasci u kolovozu 2025., a Moskva taj susret i dalje navodi kao važnu propuštenu priliku za dogovor.
Lavrov tvrdi da bi toliko dugo rat već bio završen da SAD, prema ruskoj verziji, nije odstupio od dogovorenog.
Američki dužnosnici ranije su osporavali tvrdnju da je u Anchorageu postignut sporazum o završetku rata.
Lavrov tvrdi da su europske države utjecale na SAD i udaljile Washington od onoga što Moskva smatra dogovorom.
Lavrov: Prihvatili smo američki prijedlog bez izmjena
Prema Lavrovljevoj interpretaciji, u Anchorageu nije riječ bila samo o neformalnom razgovoru dvojice predsjednika. Ruski ministar tvrdi da je američka strana iznijela prijedlog koji je Moskva prihvatila bez izmjena te upravo na tome temelji tvrdnju da je između dviju strana postojao dogovor.
Lavrov tvrdi da bi se, da SAD nije odstupio od onoga što Moskva naziva dogovorima iz Anchoragea i da Europa nije utjecala na Washington, već godinu dana živjelo bez rata.
Takva formulacija, međutim, ne znači da postoji zajednički prihvaćena verzija onoga što je u Anchorageu dogovoreno. Američki dužnosnici ranije su negirali da je tada postignut sporazum kakav danas opisuje Moskva, a javnosti nikada nije predstavljen dokument koji bi pokazao da su sve ključne točke mirovnog rješenja bile usuglašene.
Reuters je još u lipnju izvijestio o promjeni tona iz Moskve prema Washingtonu. Nekoliko visokih ruskih dužnosnika tada je optužilo SAD da nije proveo „razumijevanja“ postignuta između Trumpa i Putina na Aljasci. Lavrov je čak postavio pitanje nije li američka strana susret iskoristila kako bi Ukrajini kupila dodatno vrijeme.
Teritorij ostaje prepreka koju Anchorage nije uklonio
Čak i kada se ostavi po strani spor oko toga što su Trump i Putin doista dogovorili, osnovni problem mirovnih pregovora nije nestao. Moskva i Kijev ostaju udaljeni oko teritorija, prekida vatre i budućih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu.
Rusija traži rješenje koje bi uključivalo teritorijalne ustupke Ukrajine, uključujući i područja Donbasa koja ruske snage nisu u cijelosti zauzele. Ukrajinska strana odbija unaprijed prepustiti vlastiti teritorij te zagovara zaustavljanje borbi uz sigurnosna jamstva koja bi trebala spriječiti novu rusku vojnu operaciju nakon eventualnog primirja.
Zbog toga Lavrovljeva tvrdnja da je rat mogao biti završen prije godinu dana ostaje ruska interpretacija događaja, a ne utvrđena činjenica. Čak i eventualni dogovor Washingtona i Moskve ne bi sam po sebi riješio pitanje pristanka Ukrajine na uvjete koji izravno određuju njezin teritorij i sigurnost.
Moskva i Kijev ostaju na bitno različitim pozicijama o budućnosti okupiranih i spornih područja.
Ukrajina traži održivo zaustavljanje borbi, dok Moskva ne želi prekid koji ne bi uključivao rješavanje njezinih ključnih zahtjeva.
Kijev inzistira na jamstvima koja bi trebala spriječiti novu veliku rusku vojnu operaciju nakon eventualnog sporazuma.
Lavrov ipak govori o nastavku pregovora
Unatoč optužbama prema Washingtonu i europskim državama, ruski ministar istodobno poručuje da Moskva nije zatvorila vrata pregovorima. Tvrdi da Rusija nikada nije bila strana koja je prekidala dosadašnje razgovore te da je spremna ponovno sjesti za pregovarački stol.
Lavrov je rekao i da Rusija ima „što reći“ u nastavku pregovora te govori o mogućnosti „razumnih kompromisa“. Istodobno je jasno dao do znanja da Moskva ne namjerava odustati od svojih temeljnih sigurnosnih zahtjeva, među kojima posebno ističe protivljenje približavanju NATO-a ruskim granicama.
Važan detalj je i njegova poruka da Rusija ne namjerava zaustaviti vojne operacije samo zato što se vode pregovori. To pokazuje koliko je velik jaz između diplomatskog jezika o mogućem kompromisu i stvarnosti na bojištu.
Lavrov je najavio i susret s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom na marginama zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Taj bi razgovor mogao pokazati postoji li uopće prostor za novi ozbiljniji pokušaj približavanja američke i ruske pozicije.
Rat se nastavlja dok se diplomacija ponovno pokušava pokrenuti
Istodobno se pojavljuju novi pokušaji postizanja barem ograničenih dogovora. Jedna od tema je mogućnost zaustavljanja međusobnih napada Rusije i Ukrajine na energetsku infrastrukturu. No ni oko toga zasad nema potpuno jasne slike.
Reuters je 15. rujna izvijestio da je Kremlj pozdravio Trumpovu ideju o energetskom primirju, ali da su se napadi na energetske ciljeve nastavili. Ukrajinska strana poručuje da bi takav dogovor mogla podržati ako dobije vjerodostojna jamstva da Moskva doista namjerava poštovati preuzete obveze.
Upravo zato današnja Lavrovljeva tvrdnja ima prije svega snažnu političku i diplomatsku poruku. Moskva pokušava odgovornost za još jednu godinu rata prebaciti na Washington i Europu, dok SAD i Ukrajina ne prihvaćaju rusku interpretaciju kao dokaz da je prije godinu dana na stolu postojao gotov mirovni sporazum.
Jedno se, međutim, nije promijenilo: godinu dana nakon Anchoragea ključna pitanja ostaju otvorena. Teritorij, sigurnosna jamstva, uvjeti prekida vatre i budući odnos Ukrajine prema NATO-u i dalje razdvajaju strane. Zbog toga će tek konkretni sadržaj eventualnih novih pregovora pokazati postoji li danas ono za što Lavrov tvrdi da je postojalo još prošle godine – stvarna mogućnost završetka rata.
Lavrov behauptet, der Krieg hätte vor einem Jahr enden können: Vorwürfe gegen USA und Europa
Russlands Außenminister beruft sich erneut auf angebliche Vereinbarungen zwischen Donald Trump und Wladimir Putin in Anchorage. Washington hat jedoch bestritten, dass in Alaska ein entsprechendes Friedensabkommen geschlossen wurde.

Russlands Außenminister Sergej Lavrov erhebt schwere Vorwürfe gegen die Vereinigten Staaten und Europa. Nach seiner Darstellung hätte der Krieg in der Ukraine bereits vor rund einem Jahr beendet werden können, wenn Washington nicht von den aus russischer Sicht in Anchorage erzielten Vereinbarungen abgerückt wäre. Gleichzeitig wirft er europäischen Staaten vor, die amerikanische Position verändert zu haben. Die Darstellung Moskaus ist jedoch umstritten: US-Vertreter haben bestritten, dass beim Treffen in Alaska ein entsprechendes Friedensabkommen erzielt wurde.
Im Mittelpunkt der neuen Aussagen steht erneut das Treffen von US-Präsident Donald Trump und dem russischen Präsidenten Wladimir Putin im August 2025 in Anchorage, Alaska.
Moskau verweist seit Monaten auf angebliche Verständigungen, die dort erzielt worden seien. Lavrov geht nun weiter und behauptet, ein Festhalten Washingtons an diesen Vereinbarungen hätte den Krieg bereits vor einem Jahr beenden können.
Trump und Putin trafen sich im August 2025 in Alaska. Moskau bezeichnet das Treffen weiterhin als verpasste Chance für eine Einigung.
So lange hätte der Krieg laut Lavrov bereits beendet sein können, wenn Washington seine Position nicht geändert hätte.
US-Vertreter haben bestritten, dass in Anchorage ein Friedensabkommen in der von Moskau dargestellten Form erzielt wurde.
Lavrov behauptet, europäische Staaten hätten die USA von den angeblichen Vereinbarungen abgebracht.
Moskau spricht von einer Vereinbarung – Washington widerspricht
Nach Lavrovs Darstellung legten die USA in Anchorage einen Vorschlag vor, den Russland ohne Änderungen akzeptiert habe. Für den russischen Außenminister ist dies der Beleg dafür, dass eine Vereinbarung bestanden habe.
Lavrov behauptet, ohne den späteren Kurswechsel der USA und den Einfluss Europas hätte der Krieg bereits vor rund einem Jahr beendet werden können.
Genau dieser Punkt ist jedoch umstritten. Öffentlich liegt kein Friedensabkommen vor, das zeigt, dass die zentralen Bedingungen für ein Ende des Krieges von allen beteiligten Seiten akzeptiert worden wären.
Reuters berichtete bereits im Juni über einen deutlich kritischeren Ton Moskaus gegenüber Washington. Mehrere hochrangige russische Vertreter warfen den USA damals vor, sogenannte „Verständigungen“ zwischen Trump und Putin nicht umgesetzt zu haben.
Territorialfragen bleiben ungelöst
Unabhängig vom Streit über Anchorage bestehen die zentralen Hindernisse für eine Friedenslösung weiter. Russland und die Ukraine liegen insbesondere bei Territorialfragen, einem möglichen Waffenstillstand und künftigen Sicherheitsgarantien weit auseinander.
Moskau verlangt eine Lösung, die ukrainische Gebietsabtretungen einschließt. Kiew lehnt es dagegen ab, russische Territorialforderungen im Voraus zu akzeptieren und fordert Sicherheitsgarantien, die einen erneuten großangelegten Angriff nach einem möglichen Waffenstillstand verhindern sollen.
Damit bleibt Lavrovs Behauptung, der Krieg hätte bereits vor einem Jahr beendet werden können, eine russische Interpretation der damaligen Verhandlungen. Selbst eine Verständigung zwischen Washington und Moskau hätte nicht automatisch bedeutet, dass die Ukraine Bedingungen akzeptiert hätte, die ihr Staatsgebiet und ihre künftige Sicherheit unmittelbar betreffen.
Russland und die Ukraine vertreten weiterhin grundlegend unterschiedliche Positionen zur Zukunft der umkämpften Gebiete.
Die Bedingungen für ein Ende der Kampfhandlungen bleiben zwischen den Seiten umstritten.
Die Ukraine verlangt belastbare Garantien für die Zeit nach einem möglichen Waffenstillstand.
Lavrov signalisiert dennoch Gesprächsbereitschaft
Trotz seiner Vorwürfe erklärt Lavrov, Russland sei weiterhin zu Verhandlungen bereit. Moskau habe Gespräche nach seiner Darstellung nie grundsätzlich abgelehnt und könne an den Verhandlungstisch zurückkehren, wenn auch die anderen Seiten dazu bereit seien.
Der russische Außenminister spricht von möglichen „vernünftigen Kompromissen“, betont jedoch zugleich, dass Russland bei seinen grundlegenden Sicherheitsforderungen keine Abstriche machen wolle. Besonders die Frage einer weiteren Annäherung der NATO an Russland bleibt für Moskau ein zentraler Punkt.
Gleichzeitig erklärte Lavrov, Russland werde seine militärischen Operationen nicht allein deshalb einstellen, weil Gespräche stattfinden. Damit bleibt der Gegensatz zwischen diplomatischer Gesprächsbereitschaft und der militärischen Realität bestehen.
Lavrov kündigte zudem ein Treffen mit US-Außenminister Marco Rubio am Rande der UN-Generalversammlung in New York an. Dort dürfte sich zeigen, ob Washington und Moskau tatsächlich wieder näher an substanzielle Verhandlungen herankommen können.
Neue Diplomatie, aber weiterhin Krieg
Parallel dazu wird über begrenzte Vereinbarungen gesprochen. Dazu zählt ein möglicher gegenseitiger Verzicht auf Angriffe gegen Energieinfrastruktur. Der Kreml begrüßte am 15. September einen entsprechenden amerikanischen Vorschlag.
Die Ukraine hat signalisiert, einen solchen Schritt grundsätzlich unterstützen zu können, verlangt jedoch glaubwürdige Garantien dafür, dass Russland seine Verpflichtungen tatsächlich einhalten würde. Gleichzeitig gingen Angriffe auf Energieziele weiter.
Lavrovs neue Aussage ist deshalb vor allem Teil des politischen Streits darüber, wer die Verantwortung für das Scheitern bisheriger Friedensbemühungen trägt. Moskau verweist auf Anchorage und macht Washington sowie Europa verantwortlich. Die amerikanische und ukrainische Darstellung liefert dagegen keinen Beleg dafür, dass damals bereits ein fertiger Friedensschluss existierte.
Ein Jahr später bleiben dieselben schwierigen Fragen bestehen: Territorium, Sicherheitsgarantien, die Bedingungen eines Waffenstillstands und die künftige sicherheitspolitische Ausrichtung der Ukraine. Ob die nächsten Gespräche daran etwas ändern können, wird sich erst zeigen, wenn aus diplomatischen Botschaften konkrete und von allen betroffenen Seiten akzeptierte Vorschläge werden.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
