Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.

Jezik / Sprache

AUSTRIJA · BEČ · ŠKOLE

Zabrana marama donijela prve sukobe u bečkim školama: Oko 50 slučajeva bez dogovora

Većina bečkih škola novu zabranu islamske marame za učenice mlađe od 14 godina zasad provodi bez većih problema. No prva bilanca otkriva i drugu stranu: desetke neriješenih slučajeva, nekoliko eskalacija s roditeljima, emocionalne reakcije pojedinih djevojčica i pritužbe na način na koji je zabrana ponegdje provedena.

Zabrana marama u Beču: Oko 50 slučajeva bez dogovora u školama

Nova školska godina u Beču donijela je pravilo koje se mjesecima nalazilo u središtu političke, pravne i društvene rasprave. Od 1. rujna učenicama do 14. rođendana u austrijskim javnim i privatnim školama zabranjeno je nositi maramu koja, prema zakonskoj formulaciji, glavu pokriva „prema islamskoj tradiciji“. Prvi dani nastave nisu donijeli masovne incidente, ali pokazuju koliko će provedba zakona biti osjetljiva upravo tamo gdje se politika pretvara u svakodnevicu – u učionicama, ravnateljstvima i razgovorima s roditeljima.

Prema prvoj procjeni predstavnika bečkih nastavnika, u većini škola provedba je prošla bez većih poteškoća. Thomas Krebs, zamjenik predsjednika Središnjeg odbora bečkih pokrajinskih nastavnika, rekao je za austrijski Heute da su škole bile dobro pripremljene te da je zakon na velikom broju lokacija proveden bez većih problema.

Ipak, bilo je i slučajeva u kojima učenice nakon upozorenja nisu skinule maramu. Prema Krebsovim riječima, približno polovica takvih situacija riješena je razgovorom škole, učenice i roditelja. U drugoj polovici dogovor nije postignut. Krebs njihov broj za Beč procjenjuje na oko 50.

Ta brojka zahtijeva važno pojašnjenje: ona ne znači da je bilo 50 prijetnji, napada ili ozbiljnih incidenata. Riječ je o procjeni broja slučajeva u kojima učenica odnosno roditelji nisu surađivali sa školom ili nakon prvih razgovora nije pronađeno rješenje.

Od 1. rujna
Zabrana se primjenjuje od početka školske godine 2026./27.
Do 14. rođendana
Odnosi se na učenice u javnim i privatnim školama koje još nisu navršile 14 godina.
Oko 50 slučajeva
Predstavnik nastavnika procjenjuje da u toliko bečkih slučajeva nakon prvih razgovora nije postignut dogovor.
Nekoliko eskalacija
Prema sindikalnim navodima, samo je nekoliko pojedinačnih slučajeva eskaliralo do prijetnji i verbalnih napada.

Prijetnje postoje, ali riječ je o pojedinačnim slučajevima

Upravo je razlika između ukupnog broja neriješenih slučajeva i stvarnih incidenata važna za razumijevanje prve bilance. Krebs navodi da je nekoliko pojedinačnih situacija ozbiljnije eskaliralo te da je bilo prijetnji i verbalnih napada na školsko osoblje.

Predstavnici nastavnika zato traže da Bildungsdirektion Wien brzo pruži podršku školama kada razgovor s roditeljima više nije dovoljan. Škole, naime, ne odlučuju hoće li primjenjivati zakon – one su ga dužne provoditi.

Istodobno, podaci iz prvog tjedna ne pokazuju sliku općeg sukoba u bečkim školama. I Krebs i drugi predstavnik nastavnika Thomas Bulant ukupnu su provedbu u prvim danima ocijenili uglavnom mirnom.

Prva bilanca ne pokazuje kaos u bečkim školama, ali pokazuje koliko brzo jedno zakonsko pravilo može postati vrlo osoban sukob između škole, roditelja i djeteta.

Neke djevojčice reagirale su vrlo emotivno

Najosjetljiviji dio priče nisu ni političari ni roditelji, nego same učenice. Bulant je za Heute rekao da je čuo za djevojčice koje su dobile snažne napadaje plača kada su trebale skinuti maramu.

Prema njegovim navodima, do kraja prošlog tjedna posebna telefonska linija za nastavnike i ravnateljstva zabilježila je oko 40 poziva povezanih s novim pravilom.

Bulant je također rekao da ga je iznenadilo koliko pojedinih učenica na početku školske godine uopće nije znalo da je zabrana stupila na snagu.

To dodatno pokazuje koliko je provedba osjetljiva. Za dijete koje je godinama naviklo dolaziti u školu s maramom zakonska promjena ne mora izgledati kao administrativna odluka, nego kao vrlo osobna promjena svakodnevice.

Što škola zapravo mora napraviti?

Austrijski zakon predviđa postupno postupanje i ne dopušta da se odmah posegne za novčanom kaznom.

Kod prvog kršenja školsko vodstvo mora obaviti razgovor s učenicom i njezinim roditeljima odnosno skrbnicima. Ako se kršenje ponovi, obavještava se nadležna školska vlast koja poziva na novi razgovor.

Ako se nakon toga ponovno prekrši zabrana, mora biti obaviješten nadležni Kinder- und Jugendhilfeträger, odnosno služba za djecu i mlade.

Tek kao krajnja posljedica zakon predviđa upravnu novčanu kaznu od 150 do 800 eura. Ako se novčana kazna ne može naplatiti, zakon predviđa mogućnost zamjenske kazne zatvora do dva tjedna.

1. korak
Razgovor ravnateljstva s učenicom i roditeljima ili skrbnicima.
2. korak
Kod ponavljanja uključuje se nadležna školska vlast i slijedi novi razgovor.
3. korak
Kod novog kršenja obavještava se služba za djecu i mlade.
150–800 €
Novčana kazna predviđena je tek kao posljednja mjera nakon ponovljenih kršenja.

Stigle i pritužbe na postupanje pojedinih škola

Problemi, međutim, nisu prijavljeni samo iz perspektive nastavnika. Gleichbehandlungsanwaltschaft, austrijsko tijelo za ravnopravno postupanje, zaprimila je prijave o mogućoj diskriminaciji pri provedbi novog zakona.

Prema prijavljenim slučajevima koje je prenio ORF, neke učenice navodno su morale čekati na hodniku ili ispred ravnateljstva kada nisu željele skinuti maramu. Te navode treba razlikovati od službeno utvrđenih povreda: riječ je o prijavama koje su zaprimila nadležna tijela.

Slične tvrdnje iznijela je i Islamska vjerska zajednica u Austriji, IGGÖ. Ona navodi da su roditelji prijavljivali slučajeve u kojima su djevojčice dulje čekale ispred tajništva, bile poslane kući ili su više puta zaustavljane radi razgovora.

IGGÖ zbog toga tvrdi da zakon koji je politički obrazložen zaštitom djevojčica u pojedinim slučajevima upravo njima stvara dodatni pritisak.

Službene informacije Ministarstva obrazovanja, na koje se poziva i IGGÖ, naglašavaju da postupanje prema učenici mora biti respektabilno i povjerljivo te da nitko nema pravo djevojčici fizički skinuti maramu.

Pojavio se i „turban“ – ali pravna granica nije tako jednostavna

U srijedu, 16. rujna, pojavila se i nova dimenzija cijele priče. Thomas Bulant za Heute je rekao da pojedine učenice umjesto klasične islamske marame dolaze u školu s pokrivalom nalik turbanu.

Prema Bulantovu tumačenju, takvo pokrivalo može biti izvan zakonske definicije ako ne pokriva kosu, uši ili vrat na način koji se smatra pokrivanjem glave prema islamskoj tradiciji.

Važno je, međutim, naglasiti da je riječ o tumačenju sindikalnog predstavnika nastavnika, a ne o novoj odluci suda ili izmjeni zakona. Sam zakon koristi formulaciju da je učenicama do 14. rođendana zabranjeno nositi pokrivalo koje glavu pokriva „prema islamskoj tradiciji“.

Upravo bi ta formulacija u praksi mogla postati jedno od važnijih pravnih pitanja: gdje završava zabranjena vjerska marama, a počinje drugo pokrivalo za glavu koje zakon ne obuhvaća?

VfGH još nije odlučio je li novi zakon ustavan

Posebno je važno razjasniti i status postupka pred austrijskim Ustavnim sudom. VfGH je u srpnju 2026. odbacio dva zahtjeva protiv zabrane kao nedopuštena jer zakon tada još nije bio stupio na snagu.

Sud se zato nije upustio u meritum i nije odlučio je li nova zabrana ustavna ili neustavna. Podnositelji u tom trenutku još nisu bili neposredno pogođeni zakonom koji se počeo primjenjivati tek 1. rujna.

IGGÖ se protivi novom zakonskom rješenju i najavljuje odnosno podupire ustavnopravno osporavanje zabrane. To, međutim, nije isto što i tvrdnja da je VfGH već donio odluku o sadržaju novog zakona.

Austrija je već imala zakonsku zabranu marama za mlađe učenice koju je VfGH 2020. ukinuo. Nova regulativa formulirana je drukčije, pa će eventualna buduća ustavnopravna ocjena morati biti donesena upravo o sadašnjem tekstu zakona.

Između zakona, vjerskih prava i školskog života

Austrijska vlada zabranu obrazlaže zaštitom razvoja i samoodređenja djevojčica. Dobna granica od 14 godina povezana je i s vjerskom punoljetnošću u Austriji.

Protivnici zabrane, među njima IGGÖ, smatraju da se njome posebno pogađa muslimanske učenice i upozoravaju na moguću diskriminaciju.

Prvi dani primjene zasad ne daju jednostavan odgovor ni jednoj strani. Većina škola nije doživjela veće incidente. Dio problema riješen je razgovorom. U oko 50 slučajeva, prema procjeni predstavnika nastavnika, dogovor nije postignut, dok je samo nekoliko slučajeva eskaliralo do prijetnji i verbalnih napada.

Istodobno postoje prijave da je provedba u pojedinim školama stvorila dodatni pritisak na učenice.

I upravo se tu nalazi stvarni test novog zakona. Njegova politička rasprava trajala je mjesecima, ali njegova stvarna provedba sada se odvija svakoga jutra pred učionicama. Između zakonske obveze škole, uvjerenja roditelja i prava djeteta nalaze se nastavnici i ravnatelji koji svaki pojedini slučaj moraju riješiti bez pretvaranja učenice u središte političkog ili vjerskog sukoba.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.