Na svjetskim tržištima cijena sirove nafte u četvrtak je nastavila padati drugi dan zaredom.

Brent, ključna europska referentna cijena, oko 10 sati po GMT-u trgovao se po 104,33 dolara za barel, što je bio pad od 1,50 dolara odnosno 1,42 posto. Američki West Texas Intermediate – WTI – istodobno je bio na 101,34 dolara, 1,09 dolara ili 1,06 posto niže.

To je već osjetan odmak od utorka, kada je Brent završio trgovanje na 108,75 dolara, najvišoj završnoj cijeni od 19. svibnja. U srijedu je zatim pao 2,7 posto na 105,83 dolara, a spuštanje se nastavilo i danas.

Kako je tržište u samo dva dana promijenilo smjer?

Odgovor se velikim dijelom nalazi u Saudijskoj Arabiji i na karti naftnih transportnih pravaca Bliskog istoka.

Napadi na saudijski East-West naftovod poremetili su jedan od ključnih alternativnih pravaca kojima se saudijska nafta prebacuje prema Crvenom moru. Taj je pravac postao još važniji zbog problema s transportom kroz Hormuški tjesnac.

Naftovod povezuje istok Saudijske Arabije s izvoznim terminalom Yanbu na Crvenom moru. Nakon napada i oštećenja dvije crpne stanice pojavila se bojazan da bi značajan dio saudijskog izvoza mogao dulje vrijeme ostati bez pouzdane izlazne rute.

Trgovci su reagirali onako kako tržišta obično reagiraju kada postoji opasnost da fizičke nafte neće biti dovoljno – cijena je naglo krenula prema gore.

Situacija se počela mijenjati kada se pojavila informacija da Saudijska Arabija nudi dodatne količine sirove nafte azijskim rafinerijama preko transfera s broda na brod u blizini omanske luke Sohar.

Time nije nestao geopolitički problem, ali je tržište dobilo signal da Saudijska Arabija ipak pronalazi načine da dio poremećene opskrbe zadrži u međunarodnom prometu.

Zašto je Yanbu toliko važan?

Saudijska Arabija desetljećima ima stratešku prednost koju mnoge druge velike naftne zemlje nemaju: mogućnost prebacivanja nafte s istoka zemlje prema Crvenom moru bez prolaska kroz Hormuški tjesnac.

Tu funkciju ima približno 1.200 kilometara dug East-West naftovod koji vodi prema Yanbuu.

U normalnim okolnostima to je alternativni izvozni pravac. U sadašnjoj geopolitičkoj situaciji postao je mnogo važniji.

Reuters navodi da bi dulji prekid rada naftovoda mogao odsjeći količinu koja odgovara do približno četiri posto svjetske opskrbe naftom. Upravo je ta mogućnost početkom tjedna izazvala snažan skok cijena. :contentReference[oaicite:1]{index=1}

Ali ako nafta pada, zašto benzin sutra ne mora biti jeftiniji?

To je dio priče koji se često izgubi kada se uspoređuje graf cijene Brenta s cijenom na benzinskoj postaji.

Barel sirove nafte nije litra benzina.

Između jednog i drugog nalaze se rafinerije, prerada, transport, skladištenje, distribucija, valuta, porezi, trošarine i trgovačke marže. Svaki od tih elemenata utječe na konačnu cijenu koju vozač vidi na totemu benzinske postaje.

Zato pad Brenta od nekoliko dolara ne znači da će se već sljedećeg jutra cijena litre benzina ili dizela smanjiti u istom postotku.

Postoji i vremenski pomak. Gorivo koje je danas na benzinskoj postaji nije proizvedeno od nafte kupljene prije nekoliko minuta po današnjoj burzovnoj cijeni.

Europskim vozačima važan je i tečaj dolara

Nafta se na međunarodnom tržištu uglavnom obračunava u američkim dolarima.

Za kupce u europodručju zato nije važna samo cijena barela nego i odnos eura i dolara.

Ako nafta u dolarima pojeftini, a dolar istodobno ojača prema euru, dio koristi od pada cijene sirove nafte može nestati već pri pretvaranju u eure.

Upravo je ovog tjedna i valutno tržište izrazito aktivno. Američki dolar dosegnuo je sedmotjedni maksimum nakon odluke američke središnje banke o povećanju kamatnih stopa, prije nego što je dio dobitaka ponovno izgubio. :contentReference[oaicite:2]{index=2}

Za europskog kupca energenata zato nikada nije dovoljno gledati samo jedan broj.

Dizel je trenutačno posebna priča

Za vozače dizelskih automobila i posebno za transportni sektor situacija je još složenija.

I dok se pritisak na cijenu sirove nafte posljednja dva dana smanjuje, tržište dizela ostaje izrazito napeto.

Reuters navodi da su europski terminski ugovori za plinsko ulje, ključnu referencu za dizel, početkom tjedna dosegnuli rekordne razine. Rekordne završne cijene bilježili su i američki terminski ugovori za dizel s vrlo niskim udjelom sumpora.

Razlog je problem na drugoj strani energetskog lanca – rafinerijama i raspoloživim količinama gotovih naftnih derivata.

Poremećaji energetske infrastrukture na Bliskom istoku i problemi s ruskim rafinerijskim kapacitetima smanjuju fleksibilnost tržišta. Reuters je u četvrtak izvijestio i o ukrajinskom napadu dronom na rafineriju u ruskom Jaroslavlju. Požar je ugašen, ali događaj dodatno pokazuje koliko je rafinerijska infrastruktura trenutačno izložena. :contentReference[oaicite:3]{index=3}

Rafinerije sada imaju razlog proizvoditi više dizela

Visoka cijena dizela mijenja i ponašanje samih rafinerija.

Goldman Sachs navodi da snažna potražnja i visoke cijene potiču rafinerije da daju veći prioritet proizvodnji dizela u odnosu na benzin.

To je važna razlika. Tržište sirove nafte može imati dovoljno barela, a tržište određenog gotovog proizvoda istodobno može biti tijesno.

Drugim riječima, moguće je da Brent pada, a da dizel ne pojeftinjuje istom brzinom – ili čak da određeno vrijeme ostane vrlo skup.

Što se dogodilo u samo 48 sati?

U utorak je situacija izgledala mnogo opasnije.

Utovar sirove nafte u saudijskom izvoznom centru Yanbu bio je obustavljen, a Saudijska Arabija otkazala je dio isporuka europskim kupcima planiranih za kraj rujna.

Brent je tog dana skočio 3,07 dolara odnosno 2,9 posto i završio na 108,75 dolara. WTI je skočio još snažnije, za 4,44 dolara ili 4,38 posto, na 105,83 dolara. :contentReference[oaicite:4]{index=4}

Samo dan kasnije stigla je vijest o dodatnim saudijskim količinama preko Omana. Brent je u srijedu pao na 105,83, a WTI na 102,43 dolara. :contentReference[oaicite:5]{index=5}

U četvrtak se pad nastavio.

Takvo kretanje – od snažnog skoka prema 109 dolara do povratka prema 104 u samo nekoliko dana – najbolje pokazuje koliko je tržište trenutačno osjetljivo na svaku vijest iz regije.

Problem nije nestao: Hormuz ostaje veliko upozorenje

Dok cijena nafte pada, promet kroz jedan od najvažnijih svjetskih energetskih prolaza ostaje izrazito slab.

Prema preliminarnim podacima o praćenju brodova koje je Reuters objavio u četvrtak, kroz Hormuški tjesnac u srijedu su prošla samo tri komercijalna broda.

Dan ranije bilo ih je 12, dok je desetodnevni prosjek bio oko 17.

Podaci ne uključuju brodove koji bi eventualno prošli s isključenim AIS transponderima, pa broj ne treba tumačiti kao apsolutno konačan. Ipak, razlika jasno pokazuje koliko je pomorski promet kroz regiju poremećen. :contentReference[oaicite:6]{index=6}

Prije sadašnjih poremećaja Hormuz je bio ruta za približno petinu svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Zbog toga svaki ozbiljniji problem u tom uskom morskom prolazu vrlo brzo postaje globalni energetski problem. :contentReference[oaicite:7]{index=7}

Što onda mogu očekivati vozači u Austriji i Hrvatskoj?

Ako se pad cijene sirove nafte nastavi i ako se situacija s opskrbom dodatno smiri, pritisak na veleprodajne cijene goriva trebao bi biti manji nego početkom tjedna.

To je pozitivna promjena.

Ali bilo bi prerano iz današnjeg pada Brenta zaključiti da slijedi snažno i trenutno pojeftinjenje na benzinskim postajama.

Posebno kod dizela ostaje nekoliko problema: skupa prerada, ograničena raspoloživost proizvoda, poremećaji u rafinerijama i velika geopolitička premija.

Benzin bi u slučaju daljnjeg smirivanja tržišta mogao osjetiti pad sirove nafte jasnije, ali i tu konačna cijena ovisi o veleprodajnom tržištu, tečaju, poreznom sustavu i lokalnoj konkurenciji.

Austrija i Hrvatska nemaju istu strukturu cijene

Čak ni identično kretanje međunarodne cijene nafte ne mora proizvesti potpuno jednaku promjenu cijene goriva u Austriji i Hrvatskoj.

Države imaju različite porezne strukture, trošarine, pravila formiranja cijena i tržišne uvjete.

Zbog toga nije korektno uzeti pad Brenta od, primjerice, četiri posto i očekivati četiri posto nižu cijenu litre goriva.

Nafta jest jedan od najvažnijih ulaznih troškova, ali nije jedini dio računa.

Najvažnija će biti sljedeća vijest, ne današnja cijena

Tržište sada čeka odgovor na nekoliko pitanja.

Koliko će brzo Saudijska Arabija uspjeti potpuno obnoviti East-West naftovod? Hoće li dodatne isporuke preko Omana biti dovoljne? Hoće li se promet kroz Hormuz normalizirati? I hoće li se dodatno pogoršati situacija s rafinerijama i dizelom?

Američki ministar energetike Chris Wright rekao je da bi protok kroz saudijski naftovod mogao biti obnovljen u roku od nekoliko dana, ali potpuna sigurnost oko roka popravka još ne postoji. :contentReference[oaicite:8]{index=8}

Ako se naftovod brzo vrati u normalan rad, tržište bi izgubilo dio geopolitičke premije koja je posljednjih dana ugrađena u cijenu.

Ako se pojavi novi veliki prekid opskrbe, isti mehanizam može djelovati u suprotnom smjeru – i vrlo brzo ponovno vratiti cijene prema nedavnim vrhovima.

Pad je stvaran, ali normalizacija još nije

Brent je u dva dana napravio značajan korak natrag: od završnih 108,75 dolara u utorak do približno 104 dolara tijekom četvrtka.

To je tržišno olakšanje i znak da trgovci trenutačno vide manju opasnost od neposrednog velikog manjka saudijske nafte.

Ali barel je i dalje iznad 100 dolara. Hormuz je ozbiljno poremećen. Saudijska izvozna infrastruktura još se popravlja. Dizelsko tržište ostaje napeto, a sukobi u regiji nisu završili.

Zato je za vozače najrealniji zaključak manje dramatičan od naslova o „padu cijene nafte“.

Pritisak na rast cijena goriva danas je manji nego prije dva dana. To još nije isto što i sigurno, brzo i veliko pojeftinjenje benzina i dizela.