Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.
TV WIEN

SVIJET · SAD · RUSIJA · UKRAJINA

Washington pojačava pritisak na Moskvu: novi paket udara na rusku naftu i ratnu ekonomiju

Američki Kongres usvojio je jedan od najopsežnijih paketa sankcija Rusiji posljednjih godina. Na meti su ruski energetski i obrambeni sektor, banke i takozvana flota iz sjene, dok bi najveći kupci ruske nafte i plina mogli biti suočeni s američkim carinama do 100 posto. Zakon sada čeka potpis predsjednika Donalda Trumpa.

SAD pojačava pritisak na Rusiju: Kongres usvojio novi paket sankcija
Jim LoScalzo - Pool

Nakon godina u kojima se u Washingtonu raspravljalo koliko daleko Sjedinjene Države trebaju ići u ekonomskom pritisku na Moskvu, američki Kongres napravio je potez koji bi mogao ozbiljno promijeniti računicu oko ruskih prihoda od energenata. Zastupnički dom prihvatio je veliki paket sankcija sa 262 glasa za i 159 protiv, nakon što ga je Senat u kolovozu podržao uvjerljivom većinom od 86 prema 11. Zakon sada odlazi predsjedniku Donaldu Trumpu, a njegov stvarni učinak ovisit će ne samo o predsjedničkom potpisu nego i o tome koliko će odlučno Washington koristiti nove ovlasti koje mu zakon daje.

262 : 159
glasovanje u Zastupničkom domu
86 : 11
glasovanje u Senatu
do 100 %
moguće carine kupcima ruske energije

Paket nazvan „Lindsey O. Graham Sanctioning Russia and Iran Act of 2026“ usmjeren je prema izvorima prihoda kojima Rusija financira rat protiv Ukrajine. Njime se proširuju sankcije protiv ruskih dužnosnika, financijskih institucija i energetskog sektora, ali i protiv mreže tankera kojom Moskva pokušava zaobići postojeća ograničenja izvoza nafte.

Upravo je takozvana ruska „flota iz sjene“ posljednjih godina postala jedan od ključnih problema zapadne sankcijske politike. Riječ je o mreži često starijih tankera, promjenjivih vlasničkih struktura i zastava pod kojima plove, preko kojih se ruska nafta nastavlja prevoziti prema svjetskim tržištima unatoč sankcijama i ograničenjima.

Novi američki zakon pokušava udariti upravo u taj sustav. No njegov potencijalno najdalekosežniji dio ne odnosi se izravno na Rusiju, nego na države koje nastavljaju kupovati rusku energiju.

Washington više ne želi pritiskati samo Moskvu. Novi zakon pokušava povećati cijenu poslovanja i državama koje svojim kupnjama ruske nafte i plina nastavljaju puniti ruski proračun.

Carine do 100 posto mijenjaju cijelu računicu

Zakon predsjedniku SAD-a daje mogućnost uvođenja carina do 100 posto najvećim kupcima ruske nafte i prirodnog plina. U središtu pozornosti nalaze se Kina i Indija, dva golema gospodarstva koja su nakon početka ruske invazije na Ukrajinu postala posebno važna tržišta za ruske energente.

Mehanizam pritom nije potpuno automatski. Zakon sadrži iznimke i predsjedničke ovlasti koje omogućuju određenu fleksibilnost u njegovoj provedbi. Upravo će način na koji Bijela kuća bude koristila te mogućnosti odrediti hoće li novi paket postati stvarno snažan ekonomski udar na ruske prihode ili prvenstveno instrument američkog političkog i trgovinskog pritiska.

To je ujedno i razlog zbog kojeg je zakon izazvao prijepore unutar samih Sjedinjenih Država. Dio demokrata upozoravao je da se predsjedniku daju vrlo široke carinske ovlasti koje bi potencijalno mogle pogoditi i američke saveznike. Kritičari su također upozoravali da predsjedničke iznimke ostavljaju dovoljno prostora da se pojedine sankcije ne primijene ako Bijela kuća procijeni da to nije u američkom nacionalnom interesu.

Zagovornici zakona odgovaraju da upravo takav ekonomski pritisak može natjerati države koje kupuju ruske energente da preispitaju svoje poslovanje s Moskvom. Ako je pristup američkom tržištu vrjedniji od jeftinije ruske nafte, računica za neke zemlje mogla bi se promijeniti.

Indija već upozorava Washington

Prva ozbiljna reakcija stigla je iz New Delhija. Indija je upozorila Sjedinjene Države da bi nove carinske mjere povezane s kupnjom ruske nafte mogle negativno utjecati na bilateralne odnose i međunarodno energetsko tržište.

Indijska vlada ističe da je energetska sigurnost zemlje s više od milijardu stanovnika nacionalni prioritet te da će energente nastaviti nabavljati prema tržišnim uvjetima i vlastitim gospodarskim interesima. Indija je jedan od najvećih svjetskih uvoznika nafte i nakon 2022. postala je jedan od najvažnijih kupaca ruske sirove nafte.

Za Washington je upravo to srž problema. Zapadne sankcije trebale su ograničiti ruske prihode, ali Moskva je velik dio energetskog izvoza preusmjerila prema azijskim tržištima. Ako ruska nafta nastavlja pronalaziti kupce, njezin prihod i dalje ostaje važan izvor novca za državni proračun i ratnu ekonomiju.

No snažan pritisak na Indiju i Kinu nosi i rizike. Naglo smanjivanje dostupnosti ruske nafte moglo bi utjecati na globalnu ponudu i cijene energenata, dok bi visoke američke carine mogle izazvati trgovinske protumjere. Zbog toga će provedba zakona biti barem jednako važna kao i njegovo usvajanje.

Kremlj: Sankcije će otežati put prema miru

Moskva je reagirala upozorenjem da bi nove američke sankcije dodatno otežale pokušaje postizanja mirovnog sporazuma u Ukrajini. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nove mjere opisao je kao neprijateljske poteze i ustvrdio da bi njihovo uvođenje zakompliciralo ionako teške pregovore.

To je ruska interpretacija posljedica novih sankcija. U Washingtonu i Kijevu argument je upravo suprotan: zagovornici jačeg ekonomskog pritiska tvrde da će Moskva imati manje razloga za kompromis sve dok može financirati nastavak rata bez dovoljno visoke ekonomske cijene.

Američki zakon zato počiva na vrlo jednostavnoj političkoj logici – smanjiti prihode od nafte i plina, povećati trošak rata i time povećati pritisak na rusko vodstvo da promijeni svoju računicu.

Moskva tvrdi da nove sankcije otežavaju pregovore. Njihovi zagovornici tvrde upravo suprotno: bez dovoljno visoke cijene nastavka rata Rusija nema razlog promijeniti svoju strategiju.

Ukrajina u zakonu vidi novu polugu pritiska

Kijev je dugo zagovarao upravo ovakav pristup. Ukrajinsko vodstvo tvrdi da vojna pomoć sama po sebi nije dovoljna ako Rusija istodobno zadržava dovoljno prihoda za financiranje svoje vojske, proizvodnje oružja i nabave potrebne za nastavak rata.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podržavao je donošenje zakona i pozivao američke zastupnike da ga usvoje. Nakon glasovanja ukrajinski dužnosnici predstavili su odluku Kongresa kao važan signal nastavka američkog pritiska na Moskvu.

Ipak, između političkog signala i stvarnog ekonomskog učinka postoji velika razlika. Sankcije mogu biti učinkovite samo ako se provode, ako se zatvaraju načini njihova zaobilaženja i ako države koje posluju s Rusijom procijene da im je nastavak takve trgovine skuplji od promjene dobavljača.

Upravo će zato sljedeći mjeseci pokazati stvarnu snagu novog zakona. Ključno pitanje neće biti samo što piše u njegovim odredbama, nego kako će ih Trumpova administracija primjenjivati prema Kini, Indiji i drugim velikim kupcima ruskih energenata.

Najveći udar mogao bi doći izvan same Rusije

Dosadašnje zapadne sankcije uglavnom su pokušavale izravno ograničiti ruske banke, tvrtke, tehnologiju, izvoz i pojedince povezane s državnim vrhom. Novi američki pristup širi područje pritiska.

Umjesto da se pita samo kako spriječiti Rusiju da prodaje naftu, Washington pokušava utjecati na odluku onoga tko tu naftu kupuje. To je bitna razlika jer se američka gospodarska snaga i pristup američkom tržištu koriste kao poluga prema trećim državama.

Upravo zbog toga zakon može imati posljedice mnogo šire od odnosa Washingtona i Moskve. Kina, Indija i druge države morat će vagati cijenu energetskih odnosa s Rusijom prema mogućem riziku za trgovinu sa Sjedinjenim Državama.

Kritičari takvog pristupa upozoravaju da sekundarni ekonomski pritisak može pogoršati američke odnose s velikim partnerima i poremetiti energetska tržišta. Zagovornici odgovaraju da bez pritiska na kupce ruska nafta jednostavno pronalazi drugi put do tržišta i time smanjuje učinkovitost postojećih sankcija.

Potpis je tek početak

Nakon prolaska kroz oba doma Kongresa zakon čeka predsjednički potpis. Time bi Washington dobio znatno širi paket instrumenata protiv ruskog energetskog i financijskog sustava, ali sama činjenica da instrument postoji ne znači da će automatski biti korišten u punom opsegu.

Upravo je tu najvažnija razlika između političke poruke i stvarnog učinka. Ako Washington agresivno primijeni nove sankcije, posebno prema velikim kupcima ruske energije, posljedice bi se mogle osjetiti u Moskvi, New Delhiju i Pekingu, ali i na globalnom tržištu nafte.

Ako se, s druge strane, iznimke i predsjedničke ovlasti budu široko koristile, paket bi mogao imati znatno manji neposredni gospodarski učinak nego što sugerira njegova politička težina.

Jedno je ipak već promijenjeno. Američka rasprava više nije ograničena na pitanje treba li Rusiji uvesti još jednu sankciju. Washington sada pokušava odgovoriti na mnogo teže pitanje: kako pogoditi financiranje ruskog rata kada ruska nafta i nakon četiri i pol godine rata još uvijek ima velike kupce na svjetskom tržištu.

Zoran / TV Wien

Foto : Jim LoScalzo – Pool


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.