Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.

TV WIEN

AUSTRIJA · EUROPSKA UNIJA · PROPISI

Bruxelles pritišće Austriju: već 70 postupaka zbog europskih pravila

Protiv Austrije trenutno se vodi 70 postupaka zbog mogućeg kršenja prava Europske unije ili zakašnjele i nepotpune provedbe europskih propisa. Početkom srpnja bilo ih je 64. Iza velike brojke kriju se teme koje izravno zadiru u svakodnevni život – od transparentnosti plaća i zaštite okoliša do sankcija Rusiji.

Bruxelles pritišće Austriju: već 70 otvorenih EU postupaka

Austrija je jedna od najbogatijih i politički najstabilnijih članica Europske unije, ali to je ne štiti od vrlo neugodnog pitanja iz Bruxellesa: zašto europska pravila koja je i sama prihvatila nisu na vrijeme ili u potpunosti prenesena u nacionalno zakonodavstvo? Broj otvorenih postupaka sada je dosegnuo 70, šest više nego početkom srpnja. Sama brojka zvuči dramatično, ali njezino značenje zahtijeva objašnjenje. Postupak zbog povrede prava EU-a nije presuda niti automatska novčana kazna. To je formalni mehanizam kojim Europska komisija od države članice traži da ispravi ono što smatra neusklađenošću s europskim pravom.

70
otvorenih EU postupaka
+6
od početka srpnja
24
direktive kasnile početkom srpnja

Aktualni podaci proizlaze iz odgovora saveznog kancelara Christiana Stockera na parlamentarno pitanje Zelenih. Sa stanjem na 1. srpnja 2026. protiv Austrije bila su otvorena 64 postupka. U međuvremenu ih je šest više. Početkom srpnja istodobno su postojale 24 direktive Europske unije za koje je rok za potpunu provedbu u austrijsko pravo već bio istekao.

Među njima nisu samo tehnički propisi koji zanimaju pravnike u ministarstvima. Riječ je i o pravilima o transparentnosti plaća, kaznenopravnoj zaštiti okoliša, zaštiti ljudi i organizacija od zloupotrebe sudskih postupaka – takozvanih SLAPP tužbi – te o standardima za tijela koja se bave ravnopravnošću.

Upravo je zbog nekoliko takvih područja Europska komisija već pokrenula formalne postupke protiv Austrije. Kritika Zelenih usmjerena je prema saveznoj vladi: ako Austrija sudjeluje u donošenju europskih pravila, tvrde, onda mora osigurati da ona na vrijeme postanu dio austrijskog pravnog sustava.

Sedamdeset otvorenih postupaka ne znači sedamdeset presuda protiv Austrije. Ali pokazuje koliko se brzo problem može povećavati kada europska pravila stignu u Beč, a njihova provedba kasni.

Što zapravo znači kada Bruxelles pokrene postupak protiv Austrije?

Europska unija funkcionira na pretpostavci da se zajednički donesena pravila primjenjuju u svim državama članicama. Direktive pritom često ne djeluju tako da jednostavno preko noći zamijene nacionalne zakone. Države ih moraju prenijeti u vlastiti pravni sustav, a za to dobivaju određeni rok.

Ako država taj rok propusti, ako direktivu prenese samo djelomično ili ako Komisija smatra da nacionalni propis nije u skladu s pravom EU-a, može početi postupak zbog povrede prava Unije. Prvi cilj nije kažnjavanje države, nego uklanjanje problema.

Postupak može prolaziti kroz više faza. Komisija najprije državi daje mogućnost da odgovori i ispravi nedostatke. Ako problem ostane, može uslijediti obrazloženo mišljenje, a u kasnijoj fazi predmet može završiti pred Sudom Europske unije. Tek u određenim okolnostima i fazama mogu se pojaviti financijske sankcije.

Zato broj od 70 treba čitati pažljivo. Ne radi se o 70 kazni koje Austrija mora platiti niti o 70 pravomoćno utvrđenih kršenja. Radi se o 70 otvorenih postupaka u različitim fazama i zbog različitih pitanja.

Posebno osjetljivo pitanje: zaobilaženje sankcija Rusiji

Među otvorenim pitanjima nalazi se jedno koje daleko nadilazi tehničku raspravu o rokovima za prenošenje direktiva. Riječ je o europskim pravilima kojima se kazneno sankcioniraju kršenje i zaobilaženje restriktivnih mjera Europske unije.

Europska komisija je u lipnju pozvala Austriju da u potpunosti prenese Direktivu EU 2024/1226, kojom se definiraju kaznena djela i sankcije za kršenje restriktivnih mjera Unije. Države članice trebale su potrebne propise donijeti do svibnja 2025., a Komisija je navela da Austrija, Francuska i Španjolska nisu prijavile sve potrebne mjere.

Tema je posebno osjetljiva zbog sankcija uvedenih Rusiji. Europska pravila trebaju osigurati da kršenje ili zaobilaženje sankcija ne bude područje u kojem različite države članice imaju toliko različite kaznene sustave da se europske restriktivne mjere mogu jednostavno zaobići preko zemlje sa slabijim pravilima.

Kod sankcija Rusiji pitanje više nije samo je li neka direktiva prenesena nekoliko mjeseci prekasno. Radi se o tome funkcioniraju li europske sankcije jednako u svim državama koje su ih zajedno donijele.

Od SLAPP tužbi do zaštite okoliša

Druga skupina zakašnjelih propisa pokazuje koliko različita područja europskog prava ulaze u nacionalno zakonodavstvo. Među njima su pravila protiv zloupotrebe sudskih postupaka usmjerenih protiv osoba koje sudjeluju u javnim raspravama.

Takvi postupci poznati su kao SLAPP – strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja. Njihov problem nije samo u tome može li tužitelj na kraju dobiti spor. Već sam trošak, trajanje i pritisak sudskog postupka mogu služiti zastrašivanju novinara, aktivista, nevladinih organizacija i drugih osoba koje govore o pitanjima od javnog interesa.

Među europskim pravilima nalazi se i kaznenopravna zaštita okoliša. Cilj je približiti standarde država članica kada je riječ o ozbiljnim kaznenim djelima protiv okoliša i odgovornosti počinitelja.

Kašnjenje ne znači automatski sukob Austrije i Europske unije

Naslovi o desecima postupaka lako mogu stvoriti dojam velikog političkog sukoba Beča i Bruxellesa. Stvarnost je manje spektakularna, ali administrativno ozbiljna. Postupci zbog povrede prava EU-a redovit su instrument kojim Komisija nadzire primjenu zajedničkih pravila u svim državama članicama.

Austrija pritom nije jedina država protiv koje se takvi postupci vode. Komisija redovito objavljuje pakete odluka koji obuhvaćaju veći broj članica. Države često tijekom samog postupka izmijene zakonodavstvo ili dostave dodatna pojašnjenja, nakon čega Komisija predmet može zatvoriti.

Rast sa 64 na 70 otvorenih postupaka u samo nekoliko mjeseci ipak daje argument kritičarima austrijske vlade. Europolitička glasnogovornica Zelenih Meri Disoski poručila je da vlada mora osigurati pravodobnu provedbu pravila na koja Austrija pristaje u Bruxellesu.

To je politička kritika oporbene stranke, a ne zaključak Europske komisije o radu austrijske vlade. Iza nje ipak ostaje konkretno administrativno pitanje: koliko brzo Austrija može europske odluke pretvarati u primjenjive nacionalne zakone?

Za građane je važnije što stoji iza brojke 70

Većini građana izraz „Vertragsverletzungsverfahren“ vjerojatno neće značiti mnogo. Posljedice propisa zbog kojih se ti postupci vode, međutim, mogu biti vrlo konkretne.

Transparentnost plaća utječe na prava zaposlenih. Pravila o jednakom postupanju određuju standarde zaštite od diskriminacije. Propisi protiv SLAPP tužbi mogu biti važni za novinare, aktiviste i organizacije civilnog društva. Okolišno kazneno pravo određuje kako država reagira na ozbiljna kaznena djela protiv prirode, dok provedba sankcija postaje pitanje europske vanjske i sigurnosne politike.

Zato priča o 70 postupaka nije samo još jedno natezanje između Beča i Bruxellesa. Ona pokazuje koliko je austrijsko zakonodavstvo povezano s europskim sustavom i koliko velik posao počinje tek nakon što se neka direktiva usvoji na razini Europske unije.

Pravilo doneseno u Bruxellesu mora na kraju funkcionirati u Beču, Grazu, Salzburgu, Innsbrucku i svakom drugom dijelu zemlje. Upravo na toj posljednjoj dionici između europske odluke i nacionalne primjene Austrija sada ima poprilično dugačak popis otvorenih poslova.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.