Rusija bira novi parlament usred rata: tri dana glasanja i pitanje koliko prostora uopće ima za opoziciju
U Rusiji su danas otvorena birališta za parlamentarne izbore koji traju do nedjelje. Bira se svih 450 zastupnika Državne dume, a ovo je prvo nacionalno parlamentarno glasanje od početka pune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Od Vladivostoka na krajnjem istoku do Moskve i europskog dijela zemlje, Rusija je danas počela trodnevno glasanje za novi saziv Državne dume. Na papiru riječ je o izboru 450 zastupnika donjeg doma parlamenta. U političkom smislu izbori se održavaju u potpuno drukčijoj Rusiji od one koja je posljednji put birala Dumu 2021. godine: rat u Ukrajini traje petu godinu, velik dio otvorene antiratne opozicije više nema pristup nacionalnoj izbornoj utrci, a gospodarstvo osjeća posljedice rata, sankcija, visokih kamata i problema u energetskom sektoru.
tri dana glasanja u Rusiji
mjesta u Državnoj dumi
početak pune invazije na Ukrajinu
Prvi parlamentarni izbori od početka pune invazije
Posljednji izbori za Državnu dumu održani su 2021. godine. Nekoliko mjeseci poslije, u veljači 2022., Rusija je pokrenula punu invaziju na Ukrajinu. Današnje glasanje zato je prvo na kojem ruski birači biraju cijeli saziv parlamenta nakon više od četiri godine rata.
Izbori traju tri dana, od petka 18. do nedjelje 20. rujna. Rusija se proteže kroz 11 vremenskih zona pa su prva birališta otvorena na Dalekom istoku mnogo prije nego što je glasanje počelo u Moskvi.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u nedjelju navečer, dok bi gotovo potpuni rezultati trebali biti dostupni u ponedjeljak.
Ovo nisu samo prvi izbori za novu Dumu nakon 2021. godine. To su prvi parlamentarni izbori u Rusiji nakon više od četiri godine rata koji je promijenio zemlju, gospodarstvo i politički prostor.
Putin izbore izravno povezuje s ratom
Ruski predsjednik Vladimir Putin u obraćanju uoči glasanja povezao je izlazak na izbore s nacionalnim jedinstvom i podrškom ruskim vojnicima koji ratuju u Ukrajini.
Time je izborima dao značenje koje nadilazi sastav parlamenta. Kremlj glasanje predstavlja i kao pokazatelj raspoloženja društva nakon godina rata, mobilizacije gospodarstva i sve većih posljedica sukoba unutar same Rusije.
Istodobno ankete koje navodi Reuters pokazuju zanimljivu složenost ruskog javnog raspoloženja. U nekim istraživanjima više od 60 posto ispitanika podržava mirovne pregovore. Kremlj također govori da je spreman nastaviti pregovore, ali pritom inzistira na uvjetima koje Ukrajina ne prihvaća.
Zato rezultat glasanja nije moguće jednostavno tumačiti kao referendum za ili protiv rata. Izbori se održavaju u političkom sustavu u kojem su mogućnosti otvorenog protivljenja ratu znatno ograničene.
Najveći problem: koliko je stvarne političke konkurencije?
Upravo je to jedno od ključnih pitanja ovih izbora. Vladajuća Jedinstvena Rusija dominantna je politička snaga, dok je prostor za organiziranu antiratnu opoziciju tijekom rata dodatno sužen.
Liberalna stranka Jabloko jedina je registrirana politička snaga u Rusiji koja se otvoreno protivi ratu i zagovara prekid vatre. Međutim, ruski Vrhovni sud prošlog je mjeseca poništio registraciju njezine savezne kandidacijske liste nakon spora oko izbornih pravila.
Jabloko osporava razloge takve odluke. Dio njegovih kandidata ipak sudjeluje u pojedinačnim izbornim jedinicama, preko kojih se bira polovica zastupnika Dume.
Politički prostor dodatno je obilježen kaznenim postupcima protiv istaknutih protivnika rata. Reuters navodi da je visoki dužnosnik Jabloka Lev Šlosberg prošlog mjeseca osuđen na 11 godina zatvora zbog izjava povezanih s ratom, dok je zamjenik čelnika stranke Maksim Kruglov u lipnju osuđen na sedam godina.
Ruske vlasti takve postupke temelje na zakonima koji kažnjavaju ono što država definira kao diskreditiranje oružanih snaga ili širenje lažnih informacija o vojsci. Kritičari tih zakona smatraju da se njima ograničava političko neslaganje i javna rasprava o ratu.
Ključno pitanje nije samo kome će Rusi dati glas, nego i između kakvih su političkih opcija uopće dobili mogućnost birati.
Rat se sve više osjeća i daleko od bojišta
Izbori dolaze u trenutku kada posljedice rata sve snažnije ulaze u svakodnevni život dijela ruskog stanovništva. Ukrajinski napadi dronovima na rafinerije izazvali su probleme u proizvodnji goriva i nestašice u pojedinim dijelovima zemlje.
Poduzeća se istodobno suočavaju s visokim kamatnim stopama, nedostatkom radne snage i učincima zapadnih sankcija. Napadi dronovima pogodili su i skladišta i drugu gospodarsku infrastrukturu.
Ruska vlada tvrdi da se gospodarstvo prilagodilo sankcijama i ratnim uvjetima. Predsjednik Putin ovog je tjedna rekao da bi rusko gospodarstvo ove godine moglo porasti do jedan posto te da se za 2027. očekuje proračunski deficit od oko dva posto BDP-a.
Ipak, kombinacija visokih kamata, manjka radnika, ratnih troškova i poremećaja u energetskom sektoru daje ovim izborima i snažnu gospodarsku dimenziju.
Elektroničko glasanje ponovno izaziva pitanja
Dio birača koristi i elektroničko glasanje. Taj sustav ruske vlasti predstavljaju kao jednostavniji i moderniji način sudjelovanja na izborima, ali opozicijski krugovi već su na prethodnim izborima dovodili u pitanje njegovu transparentnost.
Reuters je danas razgovarao i s biračem koji je izrazio nepovjerenje prema elektroničkom sustavu i mogućnosti manipulacije rezultatima. Rusko Središnje izborno povjerenstvo takve tvrdnje odbacuje.
Upravo zbog ograničene političke konkurencije, zakonskih ograničenja za protivnike rata i dugogodišnjih sporova oko izbornih uvjeta, konačne brojke bit će samo jedan dio priče o ovim izborima.
Glasanje i na teritorijima Ukrajine pod ruskom kontrolom
Dodatnu međunarodnu dimenziju izborima daje organiziranje glasanja na dijelovima međunarodno priznatog ukrajinskog teritorija koji su pod ruskom kontrolom.
Rusija te teritorije nakon organiziranih referenduma smatra dijelom svoje države. Ukrajina i velika većina međunarodne zajednice ne priznaju rusku aneksiju tih područja.
Zato se i glasanje ondje promatra kroz širi spor oko okupacije, aneksije i međunarodnog prava, a ne samo kao dio ruskog unutarnjeg izbornog procesa.
Što će zapravo biti važno nakon nedjelje?
Nakon zatvaranja birališta najprije će se gledati raspodjela svih 450 mjesta u Državnoj dumi i izlaznost. No za razumijevanje političke situacije jednako će biti važna regionalna raspodjela glasova, ponašanje birača u velikim gradovima te rezultat pojedinačnih kandidata.
Posebna pozornost bit će usmjerena i na način na koji će Kremlj rezultate interpretirati u kontekstu rata. Putin je već prije glasanja izbore povezao s podrškom vojnicima i nacionalnim jedinstvom.
Ali broj glasova za parlamentarnu stranku ne daje jednostavan odgovor na pitanje što svaki pojedini birač misli o nastavku rata, pregovorima, gospodarstvu ili vlastitim životnim uvjetima.
Rusija će u ponedjeljak vjerojatno imati gotovo potpune brojke. Za odgovor na važnije pitanje – što ti rezultati stvarno govore o ruskom društvu nakon više od četiri godine rata – bit će potrebno gledati mnogo više od samog postotka na izbornoj tablici.
Zoran / TV Wien
Russland wählt mitten im Krieg ein neues Parlament: Drei Wahltage und die Frage nach dem Raum für Opposition
In Russland haben heute die Parlamentswahlen begonnen. Bis Sonntag werden alle 450 Abgeordneten der Staatsduma gewählt. Es ist die erste nationale Parlamentswahl seit Beginn der russischen Vollinvasion der Ukraine im Februar 2022.

Von Wladiwostok im Fernen Osten bis nach Moskau und in den europäischen Teil des Landes hat Russland heute mit einer dreitägigen Wahl zur neuen Staatsduma begonnen. Formal geht es um 450 Sitze im Unterhaus des Parlaments. Politisch findet diese Wahl jedoch in einem völlig anderen Russland statt als die letzte Duma-Wahl 2021: Der Krieg gegen die Ukraine dauert inzwischen das fünfte Jahr, große Teile der offenen Anti-Kriegs-Opposition haben keinen Zugang mehr zum nationalen Wettbewerb und die Wirtschaft spürt die Folgen des Krieges, der Sanktionen, hoher Zinsen und der Belastungen im Energiesektor.
drei Tage Abstimmung
Sitze in der Staatsduma
Beginn der Vollinvasion der Ukraine
Die erste Parlamentswahl seit Beginn der Vollinvasion
Die letzte Wahl zur Staatsduma fand 2021 statt. Wenige Monate später, im Februar 2022, begann Russland seine groß angelegte Invasion der Ukraine. Damit ist dies die erste Wahl eines vollständigen neuen Parlaments nach mehr als vier Jahren Krieg.
Gewählt wird drei Tage lang, von Freitag, 18. September, bis Sonntag, 20. September. Russland erstreckt sich über elf Zeitzonen, weshalb die ersten Wahllokale im Fernen Osten viele Stunden vor Moskau öffneten.
Erste Teilergebnisse werden nach dem Ende der Abstimmung am Sonntagabend erwartet. Nahezu vollständige Zahlen sollen am Montag vorliegen.
Es ist nicht nur die erste Wahl einer neuen Duma seit 2021. Es ist die erste Parlamentswahl nach mehr als vier Jahren Krieg, der Russland wirtschaftlich, gesellschaftlich und politisch verändert hat.
Putin verbindet die Wahl direkt mit dem Krieg
Präsident Wladimir Putin verband die Wahl in einer Ansprache vor Beginn der Abstimmung ausdrücklich mit nationaler Geschlossenheit und der Unterstützung für russische Soldaten, die in der Ukraine kämpfen.
Damit erhält die Wahl aus Sicht des Kremls eine Bedeutung, die über die Zusammensetzung des Parlaments hinausgeht. Sie wird auch als Gradmesser für die Stimmung im Land nach Jahren des Krieges und einer zunehmend auf den Konflikt ausgerichteten Wirtschaft dargestellt.
Gleichzeitig zeigen von Reuters zitierte Umfragen ein komplexeres Bild. In manchen Erhebungen sprechen sich inzwischen mehr als 60 Prozent der Befragten für Friedensverhandlungen aus. Der Kreml erklärt ebenfalls seine Bereitschaft zu Gesprächen, knüpft eine mögliche Einigung jedoch an Bedingungen, die von der Ukraine nicht akzeptiert werden.
Das Wahlergebnis lässt sich daher nicht einfach als Referendum für oder gegen den Krieg interpretieren. Die Abstimmung findet in einem politischen System statt, in dem die Möglichkeiten offener Opposition gegen den Krieg erheblich eingeschränkt sind.
Wie viel echter politischer Wettbewerb bleibt?
Genau das gehört zu den zentralen Fragen dieser Wahl. Die regierende Partei Einiges Russland ist die dominierende politische Kraft. Der Raum für eine organisierte Anti-Kriegs-Opposition hat sich während des Krieges weiter verengt.
Die liberale Partei Jabloko ist die einzige registrierte politische Kraft in Russland, die den Krieg offen ablehnt und einen Waffenstillstand fordert. Der Oberste Gerichtshof hob jedoch im vergangenen Monat die Registrierung ihrer landesweiten Kandidatenliste nach einem Streit über Wahlvorschriften auf.
Jabloko bestreitet die Begründung der Entscheidung. Einige Kandidaten der Partei treten weiterhin in Einzelwahlkreisen an. Über diese Wahlkreise wird die Hälfte der 450 Duma-Sitze vergeben.
Hinzu kommen Strafverfahren gegen prominente Kriegsgegner. Reuters berichtet, dass der führende Jabloko-Politiker Lew Schlosberg im vergangenen Monat wegen Äußerungen zum Krieg zu elf Jahren Haft verurteilt wurde. Der stellvertretende Parteivorsitzende Maxim Kruglow erhielt im Juni eine siebenjährige Haftstrafe.
Die russischen Behörden stützen solche Verfahren auf Gesetze gegen die sogenannte Diskreditierung der Streitkräfte und gegen aus staatlicher Sicht falsche Informationen über das Militär. Kritiker sehen darin Instrumente zur Einschränkung politischer Opposition und öffentlicher Debatten über den Krieg.
Die entscheidende Frage lautet nicht nur, wem die Menschen ihre Stimme geben, sondern auch, zwischen welchen politischen Alternativen sie überhaupt wählen können.
Der Krieg wird auch fern der Front spürbarer
Die Wahl findet zu einem Zeitpunkt statt, an dem die Auswirkungen des Krieges für Teile der russischen Bevölkerung im Alltag stärker spürbar werden. Ukrainische Drohnenangriffe auf Raffinerien haben die Treibstoffproduktion beeinträchtigt und in einigen Regionen zu Versorgungsproblemen geführt.
Unternehmen kämpfen gleichzeitig mit hohen Zinsen, Arbeitskräftemangel und den Folgen westlicher Sanktionen. Drohnenangriffe trafen zudem Lagerhäuser und andere wirtschaftliche Infrastruktur.
Die russische Regierung betont, dass sich die Wirtschaft an Sanktionen und Kriegsbedingungen angepasst habe. Putin erklärte in dieser Woche, die russische Wirtschaft könne 2026 um bis zu ein Prozent wachsen. Für 2027 werde mit einem Haushaltsdefizit von etwa zwei Prozent des Bruttoinlandsprodukts gerechnet.
Die Kombination aus hohen Finanzierungskosten, Arbeitskräftemangel, Kriegsausgaben und Problemen im Energiesektor gibt der Wahl dennoch eine deutliche wirtschaftliche Dimension.
Elektronische Stimmabgabe sorgt erneut für Diskussionen
Ein Teil der Wähler kann elektronisch abstimmen. Die russischen Behörden präsentieren das System als moderne und einfachere Form der Wahlteilnahme. Oppositionskreise haben jedoch bereits bei früheren Wahlen Zweifel an seiner Transparenz geäußert.
Reuters sprach am Freitag auch mit einem Wähler, der Misstrauen gegenüber dem elektronischen System und mögliche Manipulationen ansprach. Die russische Zentrale Wahlkommission weist entsprechende Vorwürfe zurück.
Wegen des begrenzten politischen Wettbewerbs, der rechtlichen Einschränkungen für Kriegsgegner und der langjährigen Kontroversen um die Wahlbedingungen werden die endgültigen Prozentwerte deshalb nur einen Teil der Geschichte erzählen.
Abstimmungen auch in russisch kontrollierten Gebieten der Ukraine
Eine zusätzliche internationale Dimension erhält die Wahl durch Abstimmungen in Teilen des international anerkannten ukrainischen Staatsgebiets, die unter russischer Kontrolle stehen.
Russland betrachtet diese Gebiete nach von Moskau organisierten Referenden als Teil seines Staatsgebiets. Die Ukraine und die große Mehrheit der internationalen Gemeinschaft erkennen die russische Annexion nicht an.
Die dort organisierte Abstimmung wird deshalb international nicht nur als Teil eines russischen Wahlvorgangs betrachtet, sondern im Zusammenhang mit Besatzung, Annexion und internationalem Recht.
Worauf kommt es nach Sonntag an?
Nach Schließung der Wahllokale wird zunächst die Verteilung der 450 Duma-Sitze und die Wahlbeteiligung im Mittelpunkt stehen. Für die politische Einordnung werden aber auch regionale Unterschiede, das Wahlverhalten in den Großstädten und die Ergebnisse einzelner Direktkandidaten wichtig sein.
Besondere Aufmerksamkeit wird außerdem darauf liegen, wie der Kreml das Ergebnis im Zusammenhang mit dem Krieg interpretiert. Putin selbst hat die Wahl bereits vor Beginn der Abstimmung mit Unterstützung für die Soldaten und nationaler Einheit verbunden.
Die Stimme für eine Parlamentspartei beantwortet jedoch nicht automatisch die Frage, was jeder einzelne Wähler über die Fortsetzung des Krieges, Friedensverhandlungen, die wirtschaftliche Lage oder die eigenen Lebensbedingungen denkt.
Am Montag dürfte Russland nahezu vollständige Zahlen haben. Für die wesentlich schwierigere Frage, was diese Ergebnisse tatsächlich über die russische Gesellschaft nach mehr als vier Jahren Krieg aussagen, wird ein Blick auf die Prozentwerte allein nicht ausreichen.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
