Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.

TV WIEN

SVIJET · RUSIJA · IZBORI

Rusija bira novi parlament usred rata: tri dana glasanja i pitanje koliko prostora uopće ima za opoziciju

U Rusiji su danas otvorena birališta za parlamentarne izbore koji traju do nedjelje. Bira se svih 450 zastupnika Državne dume, a ovo je prvo nacionalno parlamentarno glasanje od početka pune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Rusija bira novi parlament usred rata u Ukrajini
RAMIL SITDIKOV / POOL

Od Vladivostoka na krajnjem istoku do Moskve i europskog dijela zemlje, Rusija je danas počela trodnevno glasanje za novi saziv Državne dume. Na papiru riječ je o izboru 450 zastupnika donjeg doma parlamenta. U političkom smislu izbori se održavaju u potpuno drukčijoj Rusiji od one koja je posljednji put birala Dumu 2021. godine: rat u Ukrajini traje petu godinu, velik dio otvorene antiratne opozicije više nema pristup nacionalnoj izbornoj utrci, a gospodarstvo osjeća posljedice rata, sankcija, visokih kamata i problema u energetskom sektoru.

18.–20. 9.
tri dana glasanja u Rusiji
450
mjesta u Državnoj dumi
2022.
početak pune invazije na Ukrajinu

Prvi parlamentarni izbori od početka pune invazije

Posljednji izbori za Državnu dumu održani su 2021. godine. Nekoliko mjeseci poslije, u veljači 2022., Rusija je pokrenula punu invaziju na Ukrajinu. Današnje glasanje zato je prvo na kojem ruski birači biraju cijeli saziv parlamenta nakon više od četiri godine rata.

Izbori traju tri dana, od petka 18. do nedjelje 20. rujna. Rusija se proteže kroz 11 vremenskih zona pa su prva birališta otvorena na Dalekom istoku mnogo prije nego što je glasanje počelo u Moskvi.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u nedjelju navečer, dok bi gotovo potpuni rezultati trebali biti dostupni u ponedjeljak.

Ovo nisu samo prvi izbori za novu Dumu nakon 2021. godine. To su prvi parlamentarni izbori u Rusiji nakon više od četiri godine rata koji je promijenio zemlju, gospodarstvo i politički prostor.

Putin izbore izravno povezuje s ratom

Ruski predsjednik Vladimir Putin u obraćanju uoči glasanja povezao je izlazak na izbore s nacionalnim jedinstvom i podrškom ruskim vojnicima koji ratuju u Ukrajini.

Time je izborima dao značenje koje nadilazi sastav parlamenta. Kremlj glasanje predstavlja i kao pokazatelj raspoloženja društva nakon godina rata, mobilizacije gospodarstva i sve većih posljedica sukoba unutar same Rusije.

Istodobno ankete koje navodi Reuters pokazuju zanimljivu složenost ruskog javnog raspoloženja. U nekim istraživanjima više od 60 posto ispitanika podržava mirovne pregovore. Kremlj također govori da je spreman nastaviti pregovore, ali pritom inzistira na uvjetima koje Ukrajina ne prihvaća.

Zato rezultat glasanja nije moguće jednostavno tumačiti kao referendum za ili protiv rata. Izbori se održavaju u političkom sustavu u kojem su mogućnosti otvorenog protivljenja ratu znatno ograničene.

Najveći problem: koliko je stvarne političke konkurencije?

Upravo je to jedno od ključnih pitanja ovih izbora. Vladajuća Jedinstvena Rusija dominantna je politička snaga, dok je prostor za organiziranu antiratnu opoziciju tijekom rata dodatno sužen.

Liberalna stranka Jabloko jedina je registrirana politička snaga u Rusiji koja se otvoreno protivi ratu i zagovara prekid vatre. Međutim, ruski Vrhovni sud prošlog je mjeseca poništio registraciju njezine savezne kandidacijske liste nakon spora oko izbornih pravila.

Jabloko osporava razloge takve odluke. Dio njegovih kandidata ipak sudjeluje u pojedinačnim izbornim jedinicama, preko kojih se bira polovica zastupnika Dume.

Politički prostor dodatno je obilježen kaznenim postupcima protiv istaknutih protivnika rata. Reuters navodi da je visoki dužnosnik Jabloka Lev Šlosberg prošlog mjeseca osuđen na 11 godina zatvora zbog izjava povezanih s ratom, dok je zamjenik čelnika stranke Maksim Kruglov u lipnju osuđen na sedam godina.

Ruske vlasti takve postupke temelje na zakonima koji kažnjavaju ono što država definira kao diskreditiranje oružanih snaga ili širenje lažnih informacija o vojsci. Kritičari tih zakona smatraju da se njima ograničava političko neslaganje i javna rasprava o ratu.

Ključno pitanje nije samo kome će Rusi dati glas, nego i između kakvih su političkih opcija uopće dobili mogućnost birati.

Rat se sve više osjeća i daleko od bojišta

Izbori dolaze u trenutku kada posljedice rata sve snažnije ulaze u svakodnevni život dijela ruskog stanovništva. Ukrajinski napadi dronovima na rafinerije izazvali su probleme u proizvodnji goriva i nestašice u pojedinim dijelovima zemlje.

Poduzeća se istodobno suočavaju s visokim kamatnim stopama, nedostatkom radne snage i učincima zapadnih sankcija. Napadi dronovima pogodili su i skladišta i drugu gospodarsku infrastrukturu.

Ruska vlada tvrdi da se gospodarstvo prilagodilo sankcijama i ratnim uvjetima. Predsjednik Putin ovog je tjedna rekao da bi rusko gospodarstvo ove godine moglo porasti do jedan posto te da se za 2027. očekuje proračunski deficit od oko dva posto BDP-a.

Ipak, kombinacija visokih kamata, manjka radnika, ratnih troškova i poremećaja u energetskom sektoru daje ovim izborima i snažnu gospodarsku dimenziju.

Elektroničko glasanje ponovno izaziva pitanja

Dio birača koristi i elektroničko glasanje. Taj sustav ruske vlasti predstavljaju kao jednostavniji i moderniji način sudjelovanja na izborima, ali opozicijski krugovi već su na prethodnim izborima dovodili u pitanje njegovu transparentnost.

Reuters je danas razgovarao i s biračem koji je izrazio nepovjerenje prema elektroničkom sustavu i mogućnosti manipulacije rezultatima. Rusko Središnje izborno povjerenstvo takve tvrdnje odbacuje.

Upravo zbog ograničene političke konkurencije, zakonskih ograničenja za protivnike rata i dugogodišnjih sporova oko izbornih uvjeta, konačne brojke bit će samo jedan dio priče o ovim izborima.

Glasanje i na teritorijima Ukrajine pod ruskom kontrolom

Dodatnu međunarodnu dimenziju izborima daje organiziranje glasanja na dijelovima međunarodno priznatog ukrajinskog teritorija koji su pod ruskom kontrolom.

Rusija te teritorije nakon organiziranih referenduma smatra dijelom svoje države. Ukrajina i velika većina međunarodne zajednice ne priznaju rusku aneksiju tih područja.

Zato se i glasanje ondje promatra kroz širi spor oko okupacije, aneksije i međunarodnog prava, a ne samo kao dio ruskog unutarnjeg izbornog procesa.

Što će zapravo biti važno nakon nedjelje?

Nakon zatvaranja birališta najprije će se gledati raspodjela svih 450 mjesta u Državnoj dumi i izlaznost. No za razumijevanje političke situacije jednako će biti važna regionalna raspodjela glasova, ponašanje birača u velikim gradovima te rezultat pojedinačnih kandidata.

Posebna pozornost bit će usmjerena i na način na koji će Kremlj rezultate interpretirati u kontekstu rata. Putin je već prije glasanja izbore povezao s podrškom vojnicima i nacionalnim jedinstvom.

Ali broj glasova za parlamentarnu stranku ne daje jednostavan odgovor na pitanje što svaki pojedini birač misli o nastavku rata, pregovorima, gospodarstvu ili vlastitim životnim uvjetima.

Rusija će u ponedjeljak vjerojatno imati gotovo potpune brojke. Za odgovor na važnije pitanje – što ti rezultati stvarno govore o ruskom društvu nakon više od četiri godine rata – bit će potrebno gledati mnogo više od samog postotka na izbornoj tablici.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.