Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.
TV WIEN

AUSTRIJA · POLITIKA · ISTRAŽIVANJE

Politički alarm u Austriji: 46 posto ispitanih želi prijevremene izbore

Novo istraživanje pokazuje koliko je politička atmosfera u Austriji postala napeta: 46 posto ispitanih želi što skorije prijevremene izbore, dok 40 posto smatra da bi sadašnja vlada trebala nastaviti raditi do 2029. Razlika, međutim, nije statistički značajna – i ne znači da Austrija automatski ide prema novim izborima.

Austrija: 46 posto ispitanih želi prijevremene izbore

Austrijska savezna politika ulazi u jesen s ozbiljnim upozorenjem iz biračkog tijela. U aktualnom istraživanju objavljenom u petak 18. rujna 46 posto ispitanih izjasnilo se za što skorije prijevremene izbore, dok 40 posto želi da koalicija ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a nastavi raditi do redovitog završetka mandata. Još 14 posto ispitanih nije se odlučilo ili nije dalo odgovor. Brojke pokazuju duboku podijeljenost, ali ne i jasnu većinu za rušenje sadašnje političke konfiguracije.

46 %
želi što skorije prijevremene izbore
40 %
želi nastavak vlade do 2029.
500
ispitanika · odstupanje ±4,4 postotna boda

Brojka od 46 posto zvuči dramatično, ali postoji važna nijansa

Rezultat je politički neugodan za saveznu vladu, ali ga treba čitati precizno. Četrdeset i šest posto nije natpolovična većina svih ispitanika. Budući da 40 posto želi nastavak rada vlade, a 14 posto nema jasan stav ili nije odgovorilo, Austrija je prema ovom istraživanju prije svega snažno podijeljena oko pitanja treba li ponovno izaći na birališta.

Upravo na to upozorava i istraživač javnog mnijenja Peter Hajek. Razlika između 46 i 40 posto, s obzirom na uzorak od 500 ispitanika i navedenu marginu pogreške od plus/minus 4,4 postotna boda, nije statistički značajna. Drugim riječima, iz ankete nije moguće izvesti zaključak da u Austriji postoji nedvojbena većina koja zahtijeva prijevremene izbore.

Politička poruka istraživanja ipak je značajna. Sama činjenica da gotovo polovica ispitanih želi prijevremeni izlazak na birališta pokazuje razinu nezadovoljstva s kojom se suočava prva austrijska savezna koalicija sastavljena od triju stranaka.

Austrija prema ovoj anketi nema jasnu većinu za prijevremene izbore – ali gotovo polovica ispitanih želi ponovno na birališta.

Velike razlike među biračima stranaka

Pogled na stranačku strukturu odgovora pokazuje zašto je ukupni rezultat toliko visok. Među simpatizerima FPÖ-a čak 90 posto ispitanih želi prijevremene izbore, dok samo sedam posto želi da sadašnja vlada nastavi raditi.

Kod birača stranaka koje čine saveznu vladu slika je gotovo obrnuta. Među simpatizerima NEOS-a 86 posto podržava nastavak rada koalicije, dok je kod birača ÖVP-a taj udio 84 posto.

SPÖ-ovo biračko tijelo pokazuje nešto veću podijeljenost. Prema objavljenim rezultatima, 60 posto simpatizera SPÖ-a želi nastavak rada vlade, dok se 34 posto izjasnilo za prekid koalicije i prijevremene izbore.

Upravo ta raspodjela pokazuje da odgovor na pitanje o prijevremenim izborima nije samo ocjena rada vlade. On je snažno povezan i s trenutačnim stranačkim preferencijama. Budući da FPÖ već dulje vrijeme u različitim istraživanjima bilježi visoku podršku, vrlo snažna želja njegovih simpatizera za izborima ima velik utjecaj na ukupni rezultat ankete.

Neodlučni birači također šalju upozorenje

Za vladajuće stranke posebno bi mogao biti zanimljiv stav građana koji trenutačno nisu čvrsto vezani uz neku stranku. Među njima 43 posto preferira prijevremene izbore, dok 28 posto želi nastavak rada sadašnje vlade.

Razlike postoje i prema dobi i obrazovanju. Među građanima starijima od 60 godina 46 posto želi da koalicija nastavi raditi. Kod osoba s maturom podrška nastavku rada vlade iznosi 51 posto, dok se među osobama bez mature jednak udio od 51 posto izjasnio za brze prijevremene izbore.

Takvi podaci ne objašnjavaju sami po sebi zašto pojedini građani žele izbore, ali pokazuju da političko nezadovoljstvo nije jednako raspoređeno među različitim skupinama stanovništva.

Loše ankete nisu isto što i gubitak parlamentarne većine

Važno je razlikovati dvije potpuno različite stvari: raspoloženje birača u anketama i stvarni odnos snaga u austrijskom Nationalratu.

Vladajuće stranke ÖVP, SPÖ i NEOS formirale su koaliciju nakon posljednjih parlamentarnih izbora i raspolažu parlamentarnom većinom proizašlom iz tih izbora. Pad popularnosti ili loši rezultati u istraživanjima javnog mnijenja sami po sebi ne prekidaju mandat vlade niti automatski izazivaju nove izbore.

Redoviti izborni ciklus vodi prema 2029. godini. Do prijevremenih izbora može doći ranije, ali za to mora uslijediti konkretna ustavna i politička procedura.

Anketa može pokazati politički pritisak, ali ne može raspustiti parlament. Za prijevremene izbore potreban je konkretan ustavni postupak.

Kako se u Austriji uopće dolazi do prijevremenih izbora?

Austrijski ustavni sustav predviđa nekoliko mogućnosti. Najčešći politički put jest da Nationalrat zakonom odluči prije vremena okončati vlastito zakonodavno razdoblje. Za takvu odluku dovoljna je jednostavna većina u parlamentu.

Ustav predviđa i mogućnost da savezni predsjednik raspusti Nationalrat na prijedlog savezne vlade. Riječ je o instrumentu koji postoji u ustavnom poretku, ali ga nijedan austrijski savezni predsjednik u Drugoj Republici dosad nije koristio.

To znači da rezultat jedne ankete, bez obzira na njegov politički značaj, nije pravni okidač za izbore. Dok ne postoji odluka relevantnih političkih i ustavnih institucija, redoviti mandat parlamenta ostaje na snazi.

Zašto je istraživanje ipak neugodno za koaliciju?

Zato što dolazi u trenutku u kojem vlada pokušava stabilizirati gospodarstvo, javne financije i raspoloženje građana nakon razdoblja visoke inflacije i gospodarskih teškoća. Troškovi života, cijene energije, migracija, zdravstveni sustav i stanje gospodarstva ostaju među temama koje snažno određuju političku raspravu u Austriji.

Istodobno različita istraživanja posljednjih mjeseci pokazuju snažnu poziciju FPÖ-a i slabije rezultate stranaka savezne koalicije. To povećava politički pritisak na kancelara Christiana Stockera, vicekancelara Andreasa Bablera i čelnicu NEOS-a Beate Meinl-Reisinger, ali ne govori samo po sebi koliko bi koja stranka osvojila na stvarnim budućim izborima.

Ankete su snimka raspoloženja u određenom trenutku. Do redovitih izbora 2029. politički, gospodarski i međunarodni uvjeti mogu se znatno promijeniti.

Austrijska politička jesen počinje pod pritiskom

Zato je najvažnija poruka novog istraživanja možda upravo u njegovoj podijeljenosti. Četrdeset i šest posto ispitanih želi što prije ponovno glasati, 40 posto želi da vlada dovrši mandat, a svaki sedmi ispitanik nema jasan odgovor.

Vlada, dakle, prema ovoj anketi nije suočena s nedvojbenom većinom koja traži njezin odlazak. Suočena je, međutim, s vrlo velikim dijelom biračkog tijela koje želi novu političku odluku na izborima.

Za ÖVP, SPÖ i NEOS sljedeći mjeseci zato će biti važni prije svega kao test mogu li kroz konkretne rezultate smanjiti nezadovoljstvo koje se vidi u istraživanjima. Hoće li Austrija zaista prije 2029. ponovno izaći na parlamentarne izbore, ne odlučuje anketa – nego buduće političke odluke i ustavni postupci.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.