Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.
TV WIEN

EUROPA · SIGURNOST · STANJE UNIJE 2026.

Europa mijenja smjer: Von der Leyen najavila novi sigurnosni poredak, savez s Kanadom i stroža pravila za djecu

Godišnji govor Ursule von der Leyen o stanju Europske unije prerastao je u najavu znatno ambicioznije Europe: vlastiti sigurnosni protokol, Europsko sigurnosno vijeće, snažniju obranu, daljnji pritisak na Rusiju, povijesno približavanje Kanadi i nova pravila koja bi trebala temeljito promijeniti odnos djece i društvenih mreža.

_MG_2558
Ursula von der Leyen

„Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena.“ Rečenicom Charlesa Dickensa Ursula von der Leyen otvorila je u Strasbourgu govor o stanju Europske unije 2026. Izbor nije bio slučajan. Predsjednica Europske komisije opisala je Uniju koja je, prema njezinim riječima, snažnija nego ikada, ali istodobno izloženija nego ikada. Ono što je slijedilo nije bio samo pregled još jedne političke godine u Bruxellesu. Bio je to nacrt Europe koja želi postati sigurnosno samostalnija, gospodarski otpornija i politički sposobnija reagirati u svijetu u kojem stara pravila sve češće više nisu dovoljna.

16. rujna
govor u Strasbourgu
EU KIDS Act
nova zaštita djece online
Kanada
moguća prva pridružena članica

Sigurnost je zauzela središnje mjesto govora. Von der Leyen govorila je o Europi suočenoj s kibernetičkim napadima, sabotažama, podmetanjima požara, upadima dronova i drugim operacijama koje se više teško mogu promatrati kao izolirani incidenti. Posebno je izdvojila pokušaj napada dronom u Leipzigu, za koji je ustvrdila da je izveden vojnom opremom i da iza njega stoje ruski operativci.

Iz toga je izvela jednu od politički najvažnijih najava cijelog govora: Europskoj uniji, smatra predsjednica Komisije, potreban je vlastiti mehanizam za krizno sigurnosno okupljanje država članica – svojevrsni europski odgovor na logiku članka 4. NATO-a. Nazvala ga je „Emergency Security Protocolom“. Ideja je da država članica suočena s ozbiljnim sigurnosnim incidentom može pokrenuti mehanizam nakon kojeg bi se članice okupile, koordinirale odgovor, pokušale spriječiti daljnju eskalaciju i zajednički ublažile posljedice.

Europa više ne govori samo o tome kako se zaštititi. Govor u Strasbourgu pokazao je ambiciju da Unija izgradi vlastite mehanizme za trenutak kada prijetnja više nije teorijska, ali još nije klasičan rat.

Europsko sigurnosno vijeće – ideja koja mijenja dosadašnju logiku Unije

Von der Leyen otišla je i korak dalje. Najavila je da će Komisija iznijeti prijedloge za stvaranje Europskog sigurnosnog vijeća. Za razliku od klasičnih struktura ograničenih samo na članice Europske unije, novi format trebao bi uključivati i ključne europske i transatlantske partnere poput Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Ukrajine.

Time se otvara pitanje mnogo šire od još jednog bruxelleskog tijela. Europa pokušava pronaći format u kojem može donositi sigurnosne odluke zajedno sa zemljama koje nisu članice EU-a, ali su za sigurnost kontinenta presudne. Posebno je važan povratak Ujedinjenog Kraljevstva u takvu stratešku arhitekturu nakon Brexita, kao i mjesto Ukrajine koja se već godinama nalazi u središtu europske sigurnosne politike.

Nova sigurnosna strategija trebala bi biti povezana s NATO-om, a ne predstavljati njegovu zamjenu. Von der Leyen pritom je najavila i novi Europski instrument za strateške sposobnosti. Fokus bi bio na područjima u kojima pojedinačne europske države teško mogu same postići potrebnu veličinu i učinkovitost: protuzračna i proturaketna obrana, strateški transport, opskrba gorivom u zraku, svemirske sposobnosti i kibernetička obrana.

Poruka je jasna: veća izdvajanja za obranu više nisu dovoljna ako Europa taj novac troši fragmentirano. Komisija želi više zajedničkih narudžbi, interoperabilnosti, europske proizvodnje i sustava koji se mogu koristiti preko nacionalnih granica.

Rusija ostaje u središtu nove europske sigurnosne doktrine

Rat u Ukrajini i odnos prema Rusiji ostali su temelj sigurnosnog dijela govora. Von der Leyen ponovno je potvrdila nastavak europske potpore Ukrajini te najavila daljnje mjere u području obrane, energetike i sankcija.

No ton ovogodišnjeg govora pokazuje pomak. Rusija više nije predstavljena samo kao država koja vodi agresivni rat protiv Ukrajine, nego i kao izvor sigurnosnih prijetnji unutar europskog prostora. Upravo zato Komisija želi razviti europski „counter-hybrid playbook“ – zajednički okvir za odgovor na incidente koji ostaju ispod praga otvorene oružane agresije, ali predstavljaju ozbiljnu prijetnju nacionalnoj i europskoj sigurnosti.

Takav sustav trebao bi odgovoriti na jedan od najvećih problema suvremene sigurnosti: što učiniti kada napad nije dovoljno velik da bi aktivirao klasične mehanizme kolektivne obrane, ali je dovoljno ozbiljan da ga država ne može jednostavno tretirati kao kriminalni incident.

Kanada bi mogla postati prva „pridružena članica“ Europske unije

Jedan od najneočekivanijih dijelova govora odnosio se na Kanadu. Kanadski premijer Mark Carney bio je u Strasbourgu dok je von der Leyen govorila o mogućnosti otvaranja potpuno novog odnosa između Bruxellesa i Ottawe.

Komisija želi postojeći trgovinski odnos izgrađen kroz CETA-u pretvoriti u znatno šire „Savezništvo za budućnost“. Suradnja bi obuhvatila naprednu proizvodnju, tehnologiju, obrambenu industriju, Arktik, energiju, kritične sirovine, baterije, umjetnu inteligenciju, kvantne tehnologije, kibernetičku i gospodarsku sigurnost.

Najdalekosežnija je ipak ideja da Kanada postane prva pridružena članica Europske unije. To nije isto što i puno članstvo u EU-u i tek treba biti definirano što bi takav status pravno i institucionalno značio. Sama činjenica da predsjednica Komisije javno otvara tu mogućnost pokazuje koliko se brzo mijenja europsko shvaćanje strateških partnerstava.

Europska unija tako bi prvi put mogla razviti status koji se nalazi između klasičnog partnerstva i punog članstva. Ako takav model zaživi, njegov značaj mogao bi daleko nadmašiti odnose samo s Kanadom.

Ideja Kanade kao prve pridružene članice EU-a možda je jedna od najvažnijih rečenica cijelog govora: ona otvara mogućnost Europe koja oko sebe gradi novi krug strateški povezanih demokracija.

Djeca i društvene mreže: Europa povlači novu granicu

Drugi veliki zaokret odnosi se na svakodnevni život milijuna europskih obitelji. Von der Leyen najavila je EU KIDS Act, a Europska komisija prijedlog je predstavila 17. rujna. Prema predloženom modelu, djeca mlađa od 13 godina ne bi trebala imati pristup društvenim mrežama, dok bi samostalno otvaranje osobnog računa bilo dopušteno tek od 15. godine.

Za djecu između 13 i 15 godina predviđeni su ograničeni računi koje otvaraju i nadziru roditelji ili skrbnici. Za korisnike između 15 i 18 godina platforme bi morale osigurati posebno siguran dizajn usluge.

Promjena je važna i zbog još jednog detalja: Komisija želi preokrenuti teret dokazivanja. Više ne bi roditelji, djeca ili regulatori morali dokazivati da je neka digitalna usluga opasna. Platforme bi trebale dokazati da su njihovi proizvodi sigurni i primjereni dobi korisnika.

Von der Leyen govorila je o gubitku sna, tjeskobi, internetskom nasilju, samoozljeđivanju i dizajnu aplikacija čiji je cilj zadržati pozornost korisnika što je dulje moguće. Najavila je i širi Digital Fairness Act kojim bi se Europa trebala baviti manipulativnim i ovisničkim dizajnom digitalnih usluga i izvan zaštite maloljetnika.

Od sigurnosti do gospodarstva: cilj je smanjiti europske ovisnosti

Sigurnosne najave zasjenile su dio govora koji bi dugoročno mogao biti jednako važan – europsku konkurentnost. Von der Leyen ponovno je povezala sigurnost i gospodarstvo, tvrdeći da Europa ne može biti politički neovisna ako je gospodarski previše ovisna o drugima.

Komisija želi dovršavanje jedinstvenog tržišta, manje administrativnog opterećenja, pristupačniju energiju, veća ulaganja i smanjivanje strateških ovisnosti. Umjetna inteligencija, čista energija, kritične sirovine, industrijska proizvodnja i tehnološke sposobnosti pritom više nisu predstavljeni samo kao gospodarske teme, nego kao sastavni dio europske sigurnosti.

Govor se dotaknuo i klimatskih promjena, vodne sigurnosti, stanovanja, zapošljavanja, migracija, zaštite granica, proširenja Europske unije i vladavine prava. Kandidatima za članstvo koji su najviše napredovali Komisija namjerava ponuditi nove planove puta, ali von der Leyen je istodobno naglasila da proces ostaje temeljen na zaslugama i poštivanju europskih vrijednosti.

Govor koji pokazuje kakvu Europu Komisija želi graditi

Govor o stanju Unije nije zakon i politička najava nije isto što i provedena odluka. Europsko sigurnosno vijeće tek treba dobiti konkretan oblik. Status pridruženog članstva za Kanadu tek treba pravno definirati. EU KIDS Act mora proći zakonodavni postupak, a dio sigurnosnih i obrambenih inicijativa zahtijevat će dogovor država članica.

Upravo je zato važnije gledati smjer nego pojedinačnu najavu. A smjer koji je Ursula von der Leyen zacrtala u Strasbourgu prilično je jasan: Europska unija želi biti manje ovisna, vojno sposobnija, brža u krizama, tehnološki samostalnija i spremnija povezati se s demokratskim partnerima izvan svojih sadašnjih granica.

Europa koja je desetljećima svoju najveću snagu gradila kroz tržište, regulaciju i kompromis sada pokušava dodati nešto što joj je dugo nedostajalo – sposobnost brzog zajedničkog djelovanja kada se pojavi ozbiljna sigurnosna prijetnja.

Hoće li sve najavljeno doista postati europska stvarnost, odlučivat će države članice, Europski parlament i politički pregovori koji tek slijede. Ali nakon govora u Strasbourgu teško je previdjeti poruku: Bruxelles smatra da se svijet promijenio dovoljno da se mora promijeniti i način na koji funkcionira sama Europa.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.