Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.
TV WIEN

ENERGIJA · EUROPA · AUSTRIJA

Europa pred zimu s premalo plina u skladištima: Austrija na 67 posto, cijene ponovno prijete

Europska skladišta prirodnog plina popunjena su tek oko 69 posto, znatno manje od petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine. Austrija je na 67,17 posto, Njemačka na samo 56,02 posto, a Nizozemska na 53,65 posto. Europa danas ima raznovrsnije izvore opskrbe nego tijekom krize 2022., ali hladna zima mogla bi ponovno otvoriti pitanje cijena, inflacije i sigurnosti opskrbe.

Europa pred zimu s manje plina: Austrija na 67 posto

Europa se približava početku nove sezone grijanja s neugodnom računicom. Plina ima, opskrbni pravci funkcioniraju i situacija nije usporediva s dramatičnim mjesecima nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Ali zaštitni jastuk s kojim kontinent ulazi u zimu osjetno je tanji nego prethodnih godina. Prema najnovijim podacima Gas Infrastructure Europe, europska skladišta 17. rujna bila su popunjena 68,84 posto. Petogodišnji prosjek za ovo doba godine iznosi oko 85 posto. Posebno zabrinjavaju Njemačka i Nizozemska, dvije države koje zajedno raspolažu s približno 35 posto skladišnih kapaciteta Europske unije.

68,84 %
popunjenost skladišta u EU-u
67,17 %
trenutačna razina u Austriji
56,02 %
popunjenost skladišta u Njemačkoj

Sama brojka od 69 posto ne znači da Europi prijeti neposredna nestašica plina. To je najvažnija razlika u odnosu na dramatične naslove koji se pojavljuju čim razina skladišta padne. Europski plinski sustav danas je otporniji nego 2022. godine, izvori nabave znatno su raznovrsniji, LNG terminali imaju veću ulogu, a države su tijekom posljednjih nekoliko godina izgradile nove mehanizme za reagiranje u krizama.

Problem je negdje drugdje. Što su skladišta praznija na početku hladnijeg dijela godine, Europa ima manje prostora za odgovor ako se istodobno dogode hladna zima, poremećaj u opskrbi ili novi skok cijena na globalnom tržištu.

Upravo se nekoliko takvih rizika sada pojavljuje istodobno. Sukob na Bliskom istoku već je poremetio energetska tržišta, a ograničenja plovidbe kroz Hormuški tjesnac smanjuju dostupnost LNG-a iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Europa zbog toga tijekom zime može biti prisiljena snažnije konkurirati azijskim kupcima za američki i drugi ukapljeni prirodni plin.

Problem nije u tome da Europa danas nema plina. Problem je što u novu zimu ulazi s manjim sigurnosnim jastukom upravo u trenutku kada je globalno tržište ponovno izloženo velikim geopolitičkim rizicima.

Austrija je na 67,17 posto

Za Austriju je pitanje skladišta posebno važno. Zemlja raspolaže velikim skladišnim kapacitetima u odnosu na vlastitu potrošnju i desetljećima je bila snažno povezana s uvozom ruskog plina. Nakon prekida dugogodišnjeg modela opskrbe preko Rusije, Beč je morao ubrzano mijenjati način na koji osigurava energiju za kućanstva i gospodarstvo.

Prema podacima Gas Infrastructure Europe, austrijska skladišta 17. rujna sadržavala su oko 67,35 teravatsati plina i bila popunjena 67,17 posto. To je malo ispod europskog prosjeka.

Sama ta razina nije razlog za proglašavanje energetske krize. Austrijska AGGM svakodnevno prati stanje opskrbe, tržišne cijene, tokove plina i razinu skladišta, a država raspolaže i strateškom rezervom. Austrija je također danas povezana s alternativnim dobavnim pravcima preko Njemačke i Italije.

Ipak, cijena po kojoj će se dodatni plin nabavljati tijekom jeseni može biti jednako važna kao i fizička dostupnost energenta. Ako Europa bude prisiljena intenzivno kupovati LNG u trenutku visoke globalne potražnje, trošak punjenja skladišta mogao bi ponovno završiti u računima gospodarstva i potrošača.

Njemačka i Nizozemska najveća su slabost

Trenutačno najveći razlog za zabrinutost nisu Austrija ili Hrvatska, nego Njemačka i Nizozemska. Njemačka skladišta popunjena su samo 56,02 posto, dok je Nizozemska na 53,65 posto.

To su važne brojke jer te dvije zemlje zajedno drže oko 35 posto ukupnih skladišnih kapaciteta Europske unije. Njemačka je ujedno najveće europsko gospodarstvo i veliki industrijski potrošač energije. Svaki ozbiljniji poremećaj na njemačkom tržištu zato se vrlo brzo prenosi na ostatak Europe.

Ovogodišnje punjenje skladišta usporila je i neuobičajena tržišna situacija. Tvrtke tijekom ljeta nisu imale dovoljno snažan financijski poticaj kupovati skupi plin i spremati ga za zimu. Očekivalo se da će cijene kasnije pasti i omogućiti jeftinije punjenje.

Taj se izračun zasad nije ostvario. Geopolitički poremećaji održali su cijene visoko, a vrijeme za punjenje skladišta sada postaje sve kraće.

Europa je svjesno ublažila pravila

Situaciju dodatno treba razumjeti kroz promijenjena europska pravila. Nakon energetske krize 2022. Europska unija uvela je obvezu visokog stupnja popunjenosti skladišta prije zime. Cilj od 90 posto ostaje dio europskog okvira, ali pravila su postala fleksibilnija.

Umjesto jednog čvrstog roka, države sada imaju razdoblje od 1. listopada do 1. prosinca za ostvarivanje cilja od 90 posto. U slučaju nepovoljnih tržišnih uvjeta ili tehničkih ograničenja moguće je odstupanje, a Europska komisija može omogućiti dodatnu fleksibilnost.

Komisija je tijekom 2026. čak pozivala države da koriste tu fleksibilnost ako bi prisilna kupnja plina radi formalnog ispunjavanja cilja nepotrebno podizala tržišne cijene. U travnju je europska Koordinacijska skupina za plin procijenila da bi razina od približno 80 posto na kraju ljeta mogla biti dovoljna za sigurnost zimske opskrbe.

Europa je tako pokušala izbjeći paradoks: pravilo osmišljeno kako bi povećalo energetsku sigurnost moglo bi, ako svi kupuju u isto vrijeme bez obzira na cijenu, samo dodatno povećati cijene plina.

Europska dilema više nije samo kako napuniti skladišta, nego kako ih napuniti bez stvaranja tržišne panike koja bi sama podigla cijenu energenta.

Hladna zima promijenila bi cijelu računicu

Najveća nepoznanica sada je vrijeme. Uz prosječno blagu zimu i stabilne dobavne pravce Europa može proći sezonu bez ozbiljnijih fizičkih problema u opskrbi. Hladnija zima, međutim, značila bi brže pražnjenje skladišta upravo zato što početna razina nije visoka.

Analitičari upozoravaju da oslanjanje na povoljno vrijeme nije energetska strategija. Oxford Institute for Energy Studies procjenjuje da bi čak i normalno hladna, a ne ekstremna zima mogla snažno isprazniti skladišta.

Time problem ne bi završio u ožujku. Ako Europa iz zime izađe s vrlo niskim zalihama, tijekom proljeća i ljeta 2027. morala bi ponovno agresivno kupovati plin kako bi obnovila rezerve. To bi pritisak na LNG tržište moglo produžiti mjesecima.

Industrija upozorava i na dodatni problem: Europa više nije jedini veliki kupac LNG-a. Azijske države također trebaju plin, a ograničena ponuda znači da kupci međusobno konkuriraju cijenom.

Cijena plina ponovno postaje gospodarski problem

Europski referentni plin posljednjih se dana kretao oko 81 euro po megavatsatu, prema Reutersu oko 150 posto više nego godinu ranije. Morgan Stanley upozorio je da bi, ovisno o vremenu i opskrbi, cijena mogla dosegnuti i 100 eura po megavatsatu.

Istodobno su cijene nafte ponovno iznad 100 dolara za barel. Benzin je u Europskoj uniji prema Reutersovoj analizi približno 24 posto skuplji nego prije godinu dana, dizel oko 38 posto, dok su troškovi avionskog goriva više nego udvostručeni.

To znači da problem više nije ograničen na grijanje kućanstava. Energija ulazi u cijenu gotovo svega: proizvodnje, prijevoza, hrane, logistike, putovanja i usluga. Zato novi energetski šok vrlo brzo može postati i inflacijski problem.

Europska središnja banka upravo zbog toga pažljivo prati energente. Za razliku od kratkotrajnijih naftnih šokova, istraživanja pokazuju da snažan rast cijene plina može dulje ostati ugrađen u temeljnu inflaciju.

Što to znači za kućanstva u Austriji?

Za stanovnike Austrije današnje brojke ne znače da će grijanje sutra biti ograničeno niti da je nestašica plina neizbježna. Takav zaključak trenutačni podaci ne opravdavaju.

Mnogo realniji rizik nalazi se u cijenama. Ako veleprodajne cijene plina tijekom jeseni i zime ostanu visoke, njihov se učinak postupno može preliti na ugovore dobavljača, troškove grijanja, električne energije i cijene proizvoda čija proizvodnja zahtijeva mnogo energije.

Koliko će i kada pojedino kućanstvo osjetiti promjenu ovisi o dobavljaču, vrsti ugovora, načinu grijanja i trenutku kada se cijene prilagođavaju. Zbog toga rast veleprodajne cijene ne znači automatski jednak rast svakog računa.

Za austrijsko gospodarstvo situacija je osjetljivija. Industrija koja troši mnogo energije već nekoliko godina pokušava održati konkurentnost prema regijama u kojima su energenti jeftiniji. Novi dulji period visokih cijena plina mogao bi dodatno povećati taj pritisak.

Hrvatska trenutačno stoji znatno bolje

Zanimljiva je usporedba s Hrvatskom. GIE za isti dan pokazuje popunjenost hrvatskog skladišta od 81,17 posto, osjetno iznad europskog prosjeka i razine u Austriji.

Hrvatska istodobno ima LNG terminal na Krku, koji je nakon europskog odvajanja od ruskog plina dobio znatno veću regionalnu važnost. To ne znači da je Hrvatska izolirana od europskih cijena – nije. Plin se trguje na povezanom tržištu i veliki europski poremećaj osjetio bi se i u Hrvatskoj.

Ali viša početna razina skladišta i pristup LNG infrastrukturi predstavljaju dodatni sigurnosni element uoči zime.

Nije 2022. – ali nije ni godina za opuštanje

Najvažnija razlika u odnosu na prvu veliku energetsku krizu nakon ruske invazije jest činjenica da je Europa danas bolje pripremljena. Izgrađeni su novi LNG kapaciteti, prošireni su dobavni pravci, smanjena je ovisnost o ruskom plinu i uvedeni su mehanizmi zajedničkog odgovora.

Gas Infrastructure Europe procjenjuje da europska infrastruktura sama po sebi nije ograničavajući faktor. Kontinent raspolaže s približno 1.600 teravatsati LNG regasifikacijskog kapaciteta i oko 1.131 teravatsatom skladišnog kapaciteta.

Ono što Europa ne može kontrolirati jesu vrijeme, geopolitički sukobi i globalna konkurencija za LNG. Upravo kombinacija tih faktora odlučit će hoće li sadašnjih 69 posto ostati samo upozorenje na grafikonu ili početak još jedne skupe europske zime.

Za Austriju trenutačna poruka zato nije da plina nema. Poruka je da se sigurnost opskrbe ove zime ne smije uzimati zdravo za gotovo – a još manje cijena po kojoj će ta sigurnost biti osigurana.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.