Crnoj Gori usporen put prema EU: Hrvatska među državama koje traže dodatne provjere
Podgorica želi do kraja godine zatvoriti sva preostala pregovaračka poglavlja i otvoriti put prema članstvu u Europskoj uniji 2028. godine. No rujanski plan zasad je zapeo. Prema neslužbenim diplomatskim informacijama, Hrvatska je među pet država koje traže dodatne provjere, dok iz Vijeća EU-a poručuju da je dio odgode tehničke prirode.

Crna Gora godinama nosi etiketu države koja je najdalje odmaknula među sadašnjim kandidatima za članstvo u Europskoj uniji. Otvorila je svih 33 pregovaračka poglavlja, 18 ih je do srpnja privremeno zatvorila, a vlada Milojka Spajića postavila je vrlo ambiciozan cilj: preostalih 15 završiti do kraja 2026. i tako omogućiti da se pristupni ugovor finalizira tijekom 2027. godine. Ovoga tjedna, međutim, stiglo je upozorenje da završnica neće biti jednostavna. Nova poglavlja koja su se trebala približiti zatvaranju u rujnu zasad ostaju otvorena, a među državama koje prema neslužbenim informacijama traže dodatne provjere nalazi se i Hrvatska.
Crna Gora otvorila je sva pregovaračka poglavlja
privremeno zatvoreno do srpnja 2026.
Podgorica ih želi zatvoriti do kraja godine
Rujan je trebao donijeti novi korak prema članstvu
Još početkom mjeseca u Bruxellesu se radilo na zajedničkim stajalištima za nova crnogorska poglavlja. Dokumenti Vijeća EU-a pokazuju da su tijekom kolovoza i rujna pripremani nacrti zajedničkih pozicija za područja poput slobodnog kretanja robe, sigurnosti hrane, statistike, socijalne politike i ekonomske i monetarne politike.
Radna skupina Vijeća za proširenje sastajala se više puta tijekom rujna, uključujući 18. rujna, a novi sastanci već su predviđeni za 22. i 29. rujna te početak listopada.
To je važna nijansa cijele priče: pregovori nisu zaustavljeni. Ali očekivani politički trenutak u kojem bi se nova poglavlja formalno privremeno zatvorila zasad nije osiguran.
Za Podgoricu je to problem prije svega zbog kalendara. Ako država želi zatvoriti još 15 poglavlja u samo nekoliko mjeseci, svako odgađanje dodatno smanjuje prostor za ostvarenje tog cilja.
Crna Gora nije zaustavljena na putu prema Europskoj uniji. Ali završna faza pregovora pokazuje koliko svako otvoreno pitanje postaje važnije kada je za sljedeći korak potreban dogovor svih država članica.
Je li Hrvatska blokirala Crnu Goru?
To je pitanje na koje trenutačno treba odgovoriti vrlo precizno: nema službene potvrde da je Hrvatska jednostrano blokirala cijeli crnogorski pristupni proces.
Podgorički dnevnik Dan, pozivajući se na neslužbene diplomatske izvore iz Bruxellesa, objavio je da je Nizozemska zatražila dodatno vrijeme i analizu prije nastavka zatvaranja poglavlja. Prema istom izvoru, takvom su se pristupu pridružile Hrvatska, Estonija, Latvija i Litva.
Radio Slobodna Europa, međutim, prenio je drukčije nijansirano objašnjenje iz Vijeća EU-a. Prema tamošnjem dužnosniku, glavni problem jest to što države članice nisu imale dovoljno vremena za završetak nacionalnih procedura i konzultacija potrebnih prije donošenja odluke.
Takvi postupci mogu biti izrazito tehnički, a svaka država članica prije davanja konačne suglasnosti provodi vlastite unutarnje provjere.
Zbog toga je preciznije govoriti o odgodi i nedostatku potrebnog konsenzusa nego o potvrđenom hrvatskom vetu na cjelokupan proces.
Ali politika ipak postoji iza tehničkog jezika
Istodobno bi bilo pogrešno cijelu situaciju svesti samo na administraciju.
Diplomatski izvori koje citiraju regionalni mediji tvrde da pojedine članice žele detaljnije procijeniti politički razvoj u Crnoj Gori i provedbu europskih standarda.
Dodatnu napetost izazvale su reakcije dijela crnogorske političke scene nakon smrti Ratka Mladića, koji je pred međunarodnim sudom pravomoćno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Posebnu reakciju Zagreba izazvala je sućut koju je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio nakon Mladićeve smrti.
Hrvatska vlada taj je potez javno ocijenila neprihvatljivim i suprotnim vrijednostima na kojima počiva Europska unija te ponovno naglasila pitanja suočavanja s prošlošću, procesuiranja ratnih zločina i poštovanja odluka međunarodnih sudova.
U završnici pristupnih pregovora tehnička i politička pitanja teško je potpuno razdvojiti. Država kandidatkinja ne pregovara samo s institucijama u Bruxellesu nego na kraju mora dobiti povjerenje svih 27 članica.
Zagreb i Podgorica imaju mnogo starijih problema
Odnosi Hrvatske i Crne Gore ne počinju niti završavaju posljednjim sporom.
Dvije države imaju niz otvorenih pitanja koja već dulje vrijeme ulaze u razgovore o crnogorskom pristupanju Europskoj uniji. Među njima su razgraničenje na moru, pitanje vlasništva nad školskim brodom Jadran, nestale osobe iz ratova devedesetih, ratna odšteta i položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori.
Posebno osjetljivo bilo je poglavlje 31, koje obuhvaća vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
Odnose je dodatno opteretila rezolucija o genocidu u sustavu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen koju je crnogorski parlament usvojio 2024. godine. Hrvatska je potez ocijenila politički motiviranim i štetnim za dobrosusjedske odnose, dok su njegovi zagovornici u Crnoj Gori tvrdili da se radilo o iskazivanju poštovanja prema žrtvama.
Zagreb je nakon toga trojicu crnogorskih političara, uključujući Mandića, proglasio nepoželjnim osobama.
Crna Gora ipak je napravila velik napredak
Sve to ne mijenja činjenicu da je Crna Gora tijekom posljednjih mjeseci ubrzala pregovarački proces.
U ožujku 2026. privremeno je zatvoreno poglavlje 21 o transeuropskim mrežama. U lipnju su zatvorena poglavlja 2 i 28, koja se odnose na slobodno kretanje radnika te zaštitu potrošača i zdravlja.
Zatim je 14. srpnja održana 28. pristupna konferencija EU-a i Crne Gore na kojoj su privremeno zatvorena još dva poglavlja – 8 o politici tržišnog natjecanja i 29 o carinskoj uniji.
Time je službeni broj privremeno zatvorenih poglavlja stigao do 18 od ukupno 33.
Upravo zbog takvog tempa Crna Gora želi završiti tehnički dio pregovora do kraja ove godine.
Što zapravo znači „zatvoreno poglavlje“?
Važno je naglasiti da ni 18 zatvorenih poglavlja ne znači da je tih 18 područja zauvijek završeno.
U terminologiji pristupnih pregovora ona su privremeno zatvorena. Europska unija može se vratiti pojedinom području ako kandidat prestane ispunjavati dogovorene uvjete ili se pojave novi problemi.
Vijeće EU-a to izričito naglašava u svojim službenim dokumentima: dogovor postignut o pojedinom poglavlju nije konačan dok se ne postigne ukupni sporazum o svim poglavljima.
Zato je završetak pregovora politički i pravno mnogo složeniji od jednostavnog brojanja poglavlja.
2028. je cilj Podgorice – ne zajamčeni datum članstva
Crnogorska vlada želi zatvoriti preostalih 15 poglavlja do kraja prosinca, a potom tijekom prve polovice 2027. finalizirati pristupni ugovor.
U političkim planovima Podgorice članstvo 2028. godine predstavlja cilj.
Ali to nije datum koji je Europska unija unaprijed zajamčila.
Čak i nakon završetka pregovora slijedi pristupni ugovor, njegovo potpisivanje i ratifikacija u skladu s procedurama država članica. Zato konačan datum ovisi o ispunjavanju kriterija, političkom konsenzusu i nacionalnim procedurama.
Za Hrvatsku dolazi osjetljiva odluka
Hrvatska se u ovom procesu nalazi u dvostrukoj ulozi. Kao susjedna država ima izravan interes da Crna Gora bude stabilna, demokratska i čvrsto integrirana u europski politički i sigurnosni prostor.
Istodobno, kao članica Europske unije sudjeluje u odlučivanju o svakom sljedećem koraku pregovora i inzistira da otvorena bilateralna i ratna pitanja ne budu jednostavno potisnuta u stranu.
Za Podgoricu je zato odnos sa Zagrebom važniji što se pregovori više približavaju kraju.
U ranijoj fazi procesa otvoreno bilateralno pitanje moglo je godinama ostati na političkoj margini. U završnici, kada je za privremeno zatvaranje poglavlja potreban konsenzus članica, svako neriješeno pitanje dobiva mnogo veću težinu.
Sljedećih nekoliko tjedana pokazat će je li ovo zastoj ili samo kašnjenje
Raspored Vijeća EU-a pokazuje da se rad nastavlja. Radna skupina za proširenje ponovno se sastaje 22. i 29. rujna, a novi sastanak zakazan je i za 2. listopada.
Zato sadašnja situacija još ne znači da je crnogorski plan za ovu godinu definitivno propao.
Ali kalendar postaje sve neugodniji. Zatvoriti 15 poglavlja u nešto više od tri mjeseca bilo bi ambiciozno i bez političkih sporova. Svaki izgubljeni tjedan taj zadatak čini težim.
Crna Gora ostaje među državama kandidatkinjama koje su najdalje odmaknule u pregovorima. Upravo zato sada ulazi u možda najzahtjevniji dio puta: trenutak u kojem više nije dovoljno samo donositi zakone i ispunjavati tehnička mjerila. Potrebno je uvjeriti svih 27 država članica da je zemlja spremna postati 28. članica Europske unije.
Zoran / TV Wien
Montenegros EU-Weg wird schwieriger: Kroatien unter den Staaten, die weitere Prüfungen verlangen
Podgorica will bis Jahresende alle verbleibenden Verhandlungskapitel abschließen und damit den Weg für einen möglichen EU-Beitritt 2028 ebnen. Der Zeitplan gerät jedoch unter Druck. Diplomatischen Medienberichten zufolge gehört Kroatien zu fünf Mitgliedstaaten, die zusätzliche Prüfungen verlangen. Aus dem Rat der EU heißt es zugleich, ein Teil der Verzögerung sei auf noch nicht abgeschlossene nationale Verfahren zurückzuführen.

Montenegro gilt seit Jahren als einer der am weitesten fortgeschrittenen Kandidaten im aktuellen EU-Erweiterungsprozess. Alle 33 Verhandlungskapitel wurden geöffnet, 18 davon waren bis Juli 2026 vorläufig geschlossen. Die Regierung von Milojko Spajić verfolgt ein ausgesprochen ambitioniertes Ziel: Die verbleibenden 15 Kapitel sollen noch bis Ende dieses Jahres abgeschlossen werden, damit der Beitrittsvertrag 2027 finalisiert werden kann. Nun zeigt sich jedoch, wie schwierig die letzte Phase werden kann. Für weitere Kapitel fehlt derzeit die notwendige Einigung der Mitgliedstaaten. Nach inoffiziellen diplomatischen Informationen gehört auch Kroatien zu jenen Ländern, die weitere Prüfungen verlangen.
alle Verhandlungskapitel wurden geöffnet
bis Juli 2026 vorläufig abgeschlossen
Podgorica will sie bis Jahresende abschließen
Der September sollte den nächsten großen Schritt bringen
Noch zu Monatsbeginn arbeitete Brüssel an gemeinsamen EU-Positionen für weitere montenegrinische Verhandlungskapitel. Dokumente des Rates zeigen Vorbereitungen unter anderem zu freiem Warenverkehr, Lebensmittelsicherheit, Statistik, Sozialpolitik sowie Wirtschafts- und Währungspolitik.
Die Ratsarbeitsgruppe für Erweiterung tagte im September mehrfach, zuletzt auch am 18. September. Weitere Sitzungen sind bereits für den 22. und 29. September sowie Anfang Oktober vorgesehen.
Das ist für die Einordnung entscheidend: Der Verhandlungsprozess wurde nicht gestoppt. Der erwartete politische Schritt zur vorläufigen Schließung weiterer Kapitel ist jedoch bislang nicht gesichert.
Für Podgorica entsteht damit vor allem ein Zeitproblem. Wer innerhalb weniger Monate noch 15 Kapitel abschließen will, kann sich nur wenige Verzögerungen leisten.
Montenegros Weg in die Europäische Union ist nicht gestoppt. Die Schlussphase zeigt jedoch, wie viel Gewicht jedes offene Problem bekommt, sobald für den nächsten Schritt die Zustimmung aller Mitgliedstaaten notwendig ist.
Hat Kroatien Montenegro blockiert?
Hier ist eine präzise Unterscheidung notwendig. Eine offiziell bestätigte einseitige kroatische Blockade des gesamten montenegrinischen EU-Prozesses gibt es derzeit nicht.
Die montenegrinische Zeitung Dan berichtete unter Berufung auf inoffizielle diplomatische Quellen, dass die Niederlande mehr Zeit und zusätzliche Analysen verlangt hätten. Kroatien, Estland, Lettland und Litauen hätten sich diesem Ansatz angeschlossen.
Radio Free Europe zitierte dagegen einen Vertreter des Rates der EU mit einer etwas anderen Erklärung: Den Mitgliedstaaten habe vor allem die notwendige Zeit gefehlt, um ihre nationalen Verfahren und Konsultationen abzuschließen.
Viele der zu prüfenden Fragen sind technisch komplex und erfordern interne Abstimmungen in jedem Mitgliedstaat.
Deshalb ist es derzeit sachlich präziser, von einer Verzögerung und fehlendem Konsens zu sprechen als von einem bestätigten kroatischen Veto gegen den gesamten Beitrittsprozess.
Hinter der technischen Sprache steht dennoch Politik
Gleichzeitig lässt sich die Entwicklung nicht vollständig auf Verwaltungsverfahren reduzieren.
Von regionalen Medien zitierte diplomatische Quellen berichten, dass einzelne Mitgliedstaaten die politische Entwicklung in Montenegro und die konsequente Umsetzung europäischer Standards genauer prüfen wollen.
Zusätzliche Spannungen entstanden durch Reaktionen einzelner montenegrinischer Politiker nach dem Tod Ratko Mladićs, der von einem internationalen Gericht rechtskräftig wegen Völkermords in Srebrenica, Verbrechen gegen die Menschlichkeit und Kriegsverbrechen verurteilt worden war.
In Zagreb sorgte insbesondere eine Beileidsbekundung des montenegrinischen Parlamentspräsidenten Andrija Mandić für Kritik.
Die kroatische Regierung bezeichnete dessen Vorgehen als inakzeptabel und als unvereinbar mit europäischen Werten. Zagreb verwies erneut auf die Aufarbeitung der Vergangenheit, die Verfolgung von Kriegsverbrechen und die Anerkennung internationaler Gerichtsurteile.
In der Schlussphase eines Beitrittsprozesses lassen sich technische und politische Fragen kaum vollständig trennen. Ein Kandidatenland verhandelt nicht nur mit Brüsseler Institutionen – am Ende braucht es das Vertrauen aller 27 Mitgliedstaaten.
Zwischen Zagreb und Podgorica gibt es ältere Konflikte
Die aktuellen Spannungen sind nur ein Teil eines wesentlich größeren bilateralen Pakets.
Kroatien und Montenegro haben mehrere ungelöste Fragen. Dazu gehören die Seegrenze, das Eigentum am Schulschiff Jadran, Vermisste aus den Kriegen der 1990er-Jahre, Fragen von Kriegsentschädigungen sowie die Stellung der kroatischen Minderheit in Montenegro.
Besonders sensibel war bereits Kapitel 31 über die gemeinsame Außen-, Sicherheits- und Verteidigungspolitik.
Zusätzliche Spannungen entstanden 2024 durch eine Resolution des montenegrinischen Parlaments zu den Lagern Jasenovac, Dachau und Mauthausen. Zagreb bewertete die Initiative als politisch motiviert und schädlich für die gutnachbarschaftlichen Beziehungen. Die Befürworter in Montenegro erklärten dagegen, die Resolution solle den Opfern Respekt erweisen.
Kroatien erklärte anschließend drei montenegrinische Politiker, darunter Mandić, zu unerwünschten Personen.
Montenegro hat dennoch erhebliche Fortschritte gemacht
Die politischen Konflikte ändern nichts daran, dass Montenegro seinen EU-Prozess zuletzt deutlich beschleunigt hat.
Im März 2026 wurde Kapitel 21 über transeuropäische Netze vorläufig geschlossen. Im Juni folgten die Kapitel 2 und 28 über Arbeitnehmerfreizügigkeit sowie Verbraucher- und Gesundheitsschutz.
Am 14. Juli wurden auf der 28. EU-Montenegro-Beitrittskonferenz zwei weitere Kapitel vorläufig geschlossen: Wettbewerbspolitik und Zollunion.
Damit stieg die Zahl der vorläufig abgeschlossenen Kapitel offiziell auf 18 von insgesamt 33.
Dieser schnelle Fortschritt erklärt, warum die montenegrinische Regierung daran festhält, den technischen Teil der Verhandlungen bis Jahresende abschließen zu wollen.
Was bedeutet ein „geschlossenes Kapitel“ überhaupt?
Auch die Zahl von 18 geschlossenen Kapiteln darf nicht missverstanden werden.
Sie sind vorläufig geschlossen. Die Europäische Union kann ein Kapitel wieder aufgreifen, wenn vereinbarte Bedingungen nicht mehr erfüllt werden oder neue Probleme auftreten.
Der Rat der EU betont ausdrücklich, dass Einigungen über einzelne Kapitel erst dann endgültig werden, wenn eine Gesamtvereinbarung über alle Verhandlungsbereiche erreicht ist.
Ein EU-Beitritt ist deshalb wesentlich komplexer als das bloße Abhaken einer Liste von 33 Kapiteln.
2028 ist ein Ziel – kein garantiertes Beitrittsdatum
Podgorica will die verbleibenden 15 Kapitel bis Ende Dezember schließen und den Beitrittsvertrag in der ersten Hälfte des Jahres 2027 finalisieren.
Daraus ergibt sich das politische Ziel eines möglichen Beitritts im Jahr 2028.
Ein von der Europäischen Union garantiertes Beitrittsdatum ist das jedoch nicht.
Auch nach dem Abschluss der Verhandlungen folgen der Beitrittsvertrag, seine Unterzeichnung und die Ratifizierung entsprechend den Verfahren der Mitgliedstaaten. Der tatsächliche Termin hängt daher von erfüllten Kriterien, politischem Konsens und nationalen Verfahren ab.
Kroatien befindet sich in einer sensiblen Position
Kroatien hat in diesem Prozess zwei unterschiedliche Interessen.
Als unmittelbarer Nachbar profitiert Zagreb von einem stabilen, demokratischen und fest in europäische Strukturen eingebundenen Montenegro.
Als EU-Mitglied entscheidet Kroatien zugleich über die nächsten Schritte im Erweiterungsprozess mit und besteht darauf, dass ungelöste bilaterale und historische Fragen nicht einfach ausgeblendet werden.
Damit wird das Verhältnis zu Zagreb für Podgorica umso wichtiger, je näher Montenegro dem Ende der Verhandlungen kommt.
In einer frühen Phase kann ein bilateraler Konflikt lange im Hintergrund bleiben. In der Schlussphase, wenn für weitere Entscheidungen ein Konsens der Mitgliedstaaten notwendig ist, steigt sein politisches Gewicht erheblich.
Die nächsten Wochen zeigen, ob es ein Hindernis oder nur eine Verzögerung ist
Der Terminkalender des Rates zeigt, dass die Arbeiten weiterlaufen. Die Erweiterungsarbeitsgruppe trifft sich erneut am 22. und 29. September sowie am 2. Oktober.
Die derzeitige Verzögerung bedeutet deshalb noch nicht, dass Montenegros Jahresplan endgültig gescheitert ist.
Der Zeitdruck nimmt jedoch zu. Fünfzehn Kapitel innerhalb von etwas mehr als drei Monaten abzuschließen wäre bereits ohne politische Konflikte ausgesprochen ambitioniert. Jede weitere Verzögerung macht dieses Ziel schwieriger.
Montenegro bleibt einer der fortgeschrittensten Kandidaten im gegenwärtigen Erweiterungsprozess. Gerade deshalb beginnt nun möglicherweise die schwierigste Etappe: Es reicht nicht mehr, nur Gesetze zu verabschieden und technische Benchmarks zu erfüllen. Am Ende muss das Land alle 27 Mitgliedstaaten davon überzeugen, dass es bereit für eine Mitgliedschaft in der Europäischen Union ist.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
