Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.

TV WIEN

EUROPA · CRNA GORA · HRVATSKA

Crnoj Gori usporen put prema EU: Hrvatska među državama koje traže dodatne provjere

Podgorica želi do kraja godine zatvoriti sva preostala pregovaračka poglavlja i otvoriti put prema članstvu u Europskoj uniji 2028. godine. No rujanski plan zasad je zapeo. Prema neslužbenim diplomatskim informacijama, Hrvatska je među pet država koje traže dodatne provjere, dok iz Vijeća EU-a poručuju da je dio odgode tehničke prirode.

Crna Gora i EU: Hrvatska traži dodatne provjere

Crna Gora godinama nosi etiketu države koja je najdalje odmaknula među sadašnjim kandidatima za članstvo u Europskoj uniji. Otvorila je svih 33 pregovaračka poglavlja, 18 ih je do srpnja privremeno zatvorila, a vlada Milojka Spajića postavila je vrlo ambiciozan cilj: preostalih 15 završiti do kraja 2026. i tako omogućiti da se pristupni ugovor finalizira tijekom 2027. godine. Ovoga tjedna, međutim, stiglo je upozorenje da završnica neće biti jednostavna. Nova poglavlja koja su se trebala približiti zatvaranju u rujnu zasad ostaju otvorena, a među državama koje prema neslužbenim informacijama traže dodatne provjere nalazi se i Hrvatska.

33 poglavlja
Crna Gora otvorila je sva pregovaračka poglavlja
18 zatvoreno
privremeno zatvoreno do srpnja 2026.
15 preostalo
Podgorica ih želi zatvoriti do kraja godine

Rujan je trebao donijeti novi korak prema članstvu

Još početkom mjeseca u Bruxellesu se radilo na zajedničkim stajalištima za nova crnogorska poglavlja. Dokumenti Vijeća EU-a pokazuju da su tijekom kolovoza i rujna pripremani nacrti zajedničkih pozicija za područja poput slobodnog kretanja robe, sigurnosti hrane, statistike, socijalne politike i ekonomske i monetarne politike.

Radna skupina Vijeća za proširenje sastajala se više puta tijekom rujna, uključujući 18. rujna, a novi sastanci već su predviđeni za 22. i 29. rujna te početak listopada.

To je važna nijansa cijele priče: pregovori nisu zaustavljeni. Ali očekivani politički trenutak u kojem bi se nova poglavlja formalno privremeno zatvorila zasad nije osiguran.

Za Podgoricu je to problem prije svega zbog kalendara. Ako država želi zatvoriti još 15 poglavlja u samo nekoliko mjeseci, svako odgađanje dodatno smanjuje prostor za ostvarenje tog cilja.

Crna Gora nije zaustavljena na putu prema Europskoj uniji. Ali završna faza pregovora pokazuje koliko svako otvoreno pitanje postaje važnije kada je za sljedeći korak potreban dogovor svih država članica.

Je li Hrvatska blokirala Crnu Goru?

To je pitanje na koje trenutačno treba odgovoriti vrlo precizno: nema službene potvrde da je Hrvatska jednostrano blokirala cijeli crnogorski pristupni proces.

Podgorički dnevnik Dan, pozivajući se na neslužbene diplomatske izvore iz Bruxellesa, objavio je da je Nizozemska zatražila dodatno vrijeme i analizu prije nastavka zatvaranja poglavlja. Prema istom izvoru, takvom su se pristupu pridružile Hrvatska, Estonija, Latvija i Litva.

Radio Slobodna Europa, međutim, prenio je drukčije nijansirano objašnjenje iz Vijeća EU-a. Prema tamošnjem dužnosniku, glavni problem jest to što države članice nisu imale dovoljno vremena za završetak nacionalnih procedura i konzultacija potrebnih prije donošenja odluke.

Takvi postupci mogu biti izrazito tehnički, a svaka država članica prije davanja konačne suglasnosti provodi vlastite unutarnje provjere.

Zbog toga je preciznije govoriti o odgodi i nedostatku potrebnog konsenzusa nego o potvrđenom hrvatskom vetu na cjelokupan proces.

Ali politika ipak postoji iza tehničkog jezika

Istodobno bi bilo pogrešno cijelu situaciju svesti samo na administraciju.

Diplomatski izvori koje citiraju regionalni mediji tvrde da pojedine članice žele detaljnije procijeniti politički razvoj u Crnoj Gori i provedbu europskih standarda.

Dodatnu napetost izazvale su reakcije dijela crnogorske političke scene nakon smrti Ratka Mladića, koji je pred međunarodnim sudom pravomoćno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Posebnu reakciju Zagreba izazvala je sućut koju je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio nakon Mladićeve smrti.

Hrvatska vlada taj je potez javno ocijenila neprihvatljivim i suprotnim vrijednostima na kojima počiva Europska unija te ponovno naglasila pitanja suočavanja s prošlošću, procesuiranja ratnih zločina i poštovanja odluka međunarodnih sudova.

U završnici pristupnih pregovora tehnička i politička pitanja teško je potpuno razdvojiti. Država kandidatkinja ne pregovara samo s institucijama u Bruxellesu nego na kraju mora dobiti povjerenje svih 27 članica.

Zagreb i Podgorica imaju mnogo starijih problema

Odnosi Hrvatske i Crne Gore ne počinju niti završavaju posljednjim sporom.

Dvije države imaju niz otvorenih pitanja koja već dulje vrijeme ulaze u razgovore o crnogorskom pristupanju Europskoj uniji. Među njima su razgraničenje na moru, pitanje vlasništva nad školskim brodom Jadran, nestale osobe iz ratova devedesetih, ratna odšteta i položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Posebno osjetljivo bilo je poglavlje 31, koje obuhvaća vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.

Odnose je dodatno opteretila rezolucija o genocidu u sustavu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen koju je crnogorski parlament usvojio 2024. godine. Hrvatska je potez ocijenila politički motiviranim i štetnim za dobrosusjedske odnose, dok su njegovi zagovornici u Crnoj Gori tvrdili da se radilo o iskazivanju poštovanja prema žrtvama.

Zagreb je nakon toga trojicu crnogorskih političara, uključujući Mandića, proglasio nepoželjnim osobama.

Crna Gora ipak je napravila velik napredak

Sve to ne mijenja činjenicu da je Crna Gora tijekom posljednjih mjeseci ubrzala pregovarački proces.

U ožujku 2026. privremeno je zatvoreno poglavlje 21 o transeuropskim mrežama. U lipnju su zatvorena poglavlja 2 i 28, koja se odnose na slobodno kretanje radnika te zaštitu potrošača i zdravlja.

Zatim je 14. srpnja održana 28. pristupna konferencija EU-a i Crne Gore na kojoj su privremeno zatvorena još dva poglavlja – 8 o politici tržišnog natjecanja i 29 o carinskoj uniji.

Time je službeni broj privremeno zatvorenih poglavlja stigao do 18 od ukupno 33.

Upravo zbog takvog tempa Crna Gora želi završiti tehnički dio pregovora do kraja ove godine.

Što zapravo znači „zatvoreno poglavlje“?

Važno je naglasiti da ni 18 zatvorenih poglavlja ne znači da je tih 18 područja zauvijek završeno.

U terminologiji pristupnih pregovora ona su privremeno zatvorena. Europska unija može se vratiti pojedinom području ako kandidat prestane ispunjavati dogovorene uvjete ili se pojave novi problemi.

Vijeće EU-a to izričito naglašava u svojim službenim dokumentima: dogovor postignut o pojedinom poglavlju nije konačan dok se ne postigne ukupni sporazum o svim poglavljima.

Zato je završetak pregovora politički i pravno mnogo složeniji od jednostavnog brojanja poglavlja.

2028. je cilj Podgorice – ne zajamčeni datum članstva

Crnogorska vlada želi zatvoriti preostalih 15 poglavlja do kraja prosinca, a potom tijekom prve polovice 2027. finalizirati pristupni ugovor.

U političkim planovima Podgorice članstvo 2028. godine predstavlja cilj.

Ali to nije datum koji je Europska unija unaprijed zajamčila.

Čak i nakon završetka pregovora slijedi pristupni ugovor, njegovo potpisivanje i ratifikacija u skladu s procedurama država članica. Zato konačan datum ovisi o ispunjavanju kriterija, političkom konsenzusu i nacionalnim procedurama.

Za Hrvatsku dolazi osjetljiva odluka

Hrvatska se u ovom procesu nalazi u dvostrukoj ulozi. Kao susjedna država ima izravan interes da Crna Gora bude stabilna, demokratska i čvrsto integrirana u europski politički i sigurnosni prostor.

Istodobno, kao članica Europske unije sudjeluje u odlučivanju o svakom sljedećem koraku pregovora i inzistira da otvorena bilateralna i ratna pitanja ne budu jednostavno potisnuta u stranu.

Za Podgoricu je zato odnos sa Zagrebom važniji što se pregovori više približavaju kraju.

U ranijoj fazi procesa otvoreno bilateralno pitanje moglo je godinama ostati na političkoj margini. U završnici, kada je za privremeno zatvaranje poglavlja potreban konsenzus članica, svako neriješeno pitanje dobiva mnogo veću težinu.

Sljedećih nekoliko tjedana pokazat će je li ovo zastoj ili samo kašnjenje

Raspored Vijeća EU-a pokazuje da se rad nastavlja. Radna skupina za proširenje ponovno se sastaje 22. i 29. rujna, a novi sastanak zakazan je i za 2. listopada.

Zato sadašnja situacija još ne znači da je crnogorski plan za ovu godinu definitivno propao.

Ali kalendar postaje sve neugodniji. Zatvoriti 15 poglavlja u nešto više od tri mjeseca bilo bi ambiciozno i bez političkih sporova. Svaki izgubljeni tjedan taj zadatak čini težim.

Crna Gora ostaje među državama kandidatkinjama koje su najdalje odmaknule u pregovorima. Upravo zato sada ulazi u možda najzahtjevniji dio puta: trenutak u kojem više nije dovoljno samo donositi zakone i ispunjavati tehnička mjerila. Potrebno je uvjeriti svih 27 država članica da je zemlja spremna postati 28. članica Europske unije.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.