Fico upozorava na „smrtnu opasnost“: tvrdi da neki na Zapadu guraju NATO prema sukobu s Rusijom
Slovački premijer Robert Fico ponovno je zaoštrio retoriku o ratu u Ukrajini i mogućnosti izravnog sukoba NATO-a i Rusije. Njegove tvrdnje dolaze u trenutku povećane zabrinutosti europskih država zbog ruskih dronova, hibridnih napada i incidenata u blizini granica Saveza.

Europa se, prema riječima slovačkog premijera Roberta Fica, suočava sa „smrtnom opasnošću“. U videoporuci objavljenoj u subotu Fico je ustvrdio da dio zapadnih političara, nakon onoga što on opisuje kao neuspjeh strategije poraza Rusije preko rata u Ukrajini, pokušava stvoriti uvjete za izravan sukob NATO-a i Rusije. Riječ je o njegovoj političkoj ocjeni za koju nije iznio dokaze da zapadne vlade doista planiraju takav rat. Njegove riječi, međutim, dolaze u trenutku kada sigurnosne napetosti između Rusije i članica NATO-a ponovno rastu.
Fico je objavio novu videoporuku o mogućoj eskalaciji rata
Slovačka ostaje članica Saveza, što Fico kaže da poštuje
kolektivna obrana ponovno je u središtu političke rasprave
„Suočeni smo sa smrtnom opasnošću“
Fico je u svojoj videoporuci ustvrdio da Zapad godinama „dolijeva ulje na vatru“ vojnom i političkom potporom Ukrajini te da strategija slabljenja Rusije, prema njegovoj procjeni, nije uspjela.
Iz toga izvodi mnogo ozbiljniju tvrdnju: da neki političari na Zapadu sada žele izazvati izravan sukob između NATO-a i Rusije.
Fico nije imenovao političare za koje tvrdi da imaju takvu namjeru niti je predstavio dokaze da bilo koja država NATO-a planira započeti rat protiv Rusije.
Njegovu izjavu zato treba čitati kao političku interpretaciju slovačkog premijera, a ne kao potvrđenu informaciju o planovima NATO-a ili pojedinih zapadnih država.
Fico upozorava na opasnost izravnog rata NATO-a i Rusije, ali njegova tvrdnja da dio Zapada takav sukob želi izazvati ostaje politička tvrdnja, a ne utvrđena činjenica.
„Ovo nije naš rat“
Slovački premijer ponovno je naglasio svoju dugogodišnju poziciju da rat između Rusije i Ukrajine nije slovački rat niti, prema njegovim riječima, rat NATO-a.
Istodobno je priznao ono što se u njegovim nastupima ponekad izgubi iza mnogo oštrije kritike Zapada: ruski napad na Ukrajinu predstavlja kršenje međunarodnog prava.
Fico tvrdi da će njegova vlada učiniti sve kako Slovačka ne bi bila uvučena u ono što naziva „neodgovornom vojnom avanturom“.
Poručio je i da, ako neka država želi izazvati izravan sukob NATO-a i Rusije radi vlastitih nacionalnih interesa, odgovornost za takvu odluku ne bi smjela prebacivati na ostale članice Saveza.
Članak 5. ponovno u središtu rasprave
Ficove izjave posebno su osjetljive zbog njegova nedavnog komentiranja članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora.
Članak 5. temelj je NATO-ova sustava kolektivne obrane: oružani napad na jednu članicu smatra se napadom na sve. To, međutim, ne znači automatski da svaka država mora reagirati na identičan način. Svaka članica poduzima mjere koje smatra potrebnima, uključujući mogućnost uporabe oružane sile.
Fico tvrdi da želi „trezveno“ gledati na obveze koje proizlaze iz članstva te da će pokušati spriječiti uvlačenje Slovačke u oružani sukob.
Istodobno naglašava da Slovačka ostaje članica NATO-a i da želi biti, njegovim riječima, solidan partner unutar Saveza.
Zašto njegove riječi dolaze upravo sada?
Ficovo upozorenje nije izrečeno u političkom vakuumu.
Posljednjih tjedana nekoliko europskih država upozorilo je na rastući broj incidenata povezanih s dronovima, sabotažama i drugim oblicima hibridnog djelovanja koje pripisuju Rusiji.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio je o pojačanoj ruskoj kampanji hibridnih napada u Europi, dok je poljski premijer Donald Tusk upozorio na informacije prema kojima bi Rusija mogla pokušati izvesti napade dronovima ili projektilima na države koje podupiru Ukrajinu.
Moskva odbacuje mnoge zapadne optužbe o hibridnim operacijama, dok europske države posljednjih mjeseci povećavaju zaštitu kritične infrastrukture i sposobnosti obrane od dronova.
Dva potpuno različita čitanja iste opasnosti
Upravo tu postaje vidljiva velika politička podjela unutar Europe.
Fico opasnost od šireg rata prvenstveno vidi u mogućnosti daljnje eskalacije i sve izravnijeg uključivanja NATO-a u sukob.
Poljska, Francuska, baltičke države i niz drugih članica Saveza naglasak stavljaju na drugi rizik: smatraju da nedovoljno snažan odgovor na ruske vojne i hibridne aktivnosti može Moskvu potaknuti na daljnje testiranje granica NATO-a.
To su dvije različite procjene načina na koji treba smanjiti rizik. Fico traži više diplomacije i manje vojne potpore Ukrajini, dok druge članice tvrde da je upravo snažno odvraćanje potrebno kako bi se spriječio veći sukob.
Rasprava više nije samo o tome kako završiti rat u Ukrajini. Europa sve otvorenije raspravlja o tome kako spriječiti da taj rat prijeđe granice Ukrajine.
Fico već dugo vodi drukčiju politiku prema Moskvi
Slovački premijer jedan je od europskih čelnika koji najotvorenije kritiziraju vojnu potporu Ukrajini.
Njegova vlada odbija slati državnu vojnu pomoć Kijevu, a Fico je tijekom rata održavao kontakte s ruskim vodstvom.
Istodobno Slovačka ostaje članica Europske unije i NATO-a, zbog čega Ficove izjave imaju veću političku težinu nego kada bi dolazile iz države izvan zapadnih saveza.
On svoju politiku opisuje kao suverenu i mirovnu. Kritičari njegova pristupa smatraju da njegove poruke idu u korist Moskvi i slabe zajedničku poziciju europskih saveznika.
Te dvije interpretacije prate Ficovu politiku prema ratu praktički od njegova povratka na vlast.
Rat koji sve više testira granice NATO-a
Nakon više godina rata sigurnosno pitanje više se ne svodi samo na bojišnicu u Ukrajini.
Dronovi u blizini granica, sabotaže, kibernetički napadi, zaštita infrastrukture i pitanje kolektivne obrane postali su svakodnevni dio europske sigurnosne politike.
Zato Ficova poruka izaziva toliko pozornosti.
Ne zato što je dokazano da netko u NATO-u priprema rat s Rusijom – za takvu tvrdnju nema potvrde – nego zato što slovački premijer javno dovodi u pitanje način na koji dio Europe pokušava spriječiti upravo takvu eskalaciju.
U tome se danas nalazi jedna od najvećih političkih pukotina unutar Europe: svi govore da žele izbjeći izravan NATO-ruski rat, ali se duboko razilaze oko toga što ga može spriječiti.
Zoran / TV Wien
Fico warnt vor „tödlicher Gefahr“: Einige im Westen würden die NATO in einen Konflikt mit Russland treiben
Der slowakische Ministerpräsident Robert Fico verschärft seine Rhetorik zum Ukraine-Krieg und zur Gefahr einer direkten Konfrontation zwischen NATO und Russland. Seine Aussagen fallen in eine Phase wachsender europäischer Sorgen über Drohnen, hybride Angriffe und Zwischenfälle an den Grenzen des Bündnisses.

Europa stehe vor einer „tödlichen Gefahr“, warnt der slowakische Ministerpräsident Robert Fico. In einer am Samstag veröffentlichten Videobotschaft behauptete er, Teile der westlichen Politik würden nach dem aus seiner Sicht gescheiterten Versuch, Russland über den Krieg in der Ukraine zu schwächen, auf eine direkte Konfrontation zwischen NATO und Russland zusteuern. Belege dafür, dass westliche Regierungen einen solchen Krieg tatsächlich planen, legte Fico nicht vor. Seine Aussagen fallen jedoch in eine Phase deutlich gestiegener Spannungen zwischen Russland und europäischen NATO-Staaten.
Fico veröffentlichte seine neue Videobotschaft
die Slowakei bleibt Mitglied des Bündnisses
die kollektive Verteidigung steht erneut im Mittelpunkt
Fico spricht von einer „tödlichen Gefahr“
Der slowakische Regierungschef wirft dem Westen vor, durch seine Unterstützung für die Ukraine seit Jahren zusätzlich zur Eskalation beizutragen.
Die Strategie, Russland über den Krieg in der Ukraine zu schwächen oder zu besiegen, sei seiner Einschätzung nach gescheitert.
Daraus leitet Fico eine noch weitergehende Behauptung ab: Einige westliche Politiker wollten nun eine direkte Konfrontation zwischen NATO und Russland provozieren.
Namen nannte er nicht. Ebenso legte er keine Belege dafür vor, dass NATO-Staaten tatsächlich einen Krieg gegen Russland planen.
Fico warnt vor einem direkten Krieg zwischen NATO und Russland. Seine Behauptung, Teile des Westens wollten einen solchen Konflikt provozieren, bleibt jedoch eine politische Bewertung und keine bestätigte Tatsache.
„Dieser Krieg ist nicht unser Krieg“
Fico wiederholte seine seit Langem vertretene Position, wonach der Krieg zwischen Russland und der Ukraine weder ein slowakischer Krieg noch ein Krieg der NATO sei.
Gleichzeitig stellte er ausdrücklich fest, dass der russische Angriff auf die Ukraine einen Verstoß gegen das Völkerrecht darstellt.
Seine Regierung werde alles tun, um die Slowakei nicht in ein von ihm so bezeichnetes „unverantwortliches militärisches Abenteuer“ hineinziehen zu lassen.
Sollte ein Staat aus eigenen nationalen Interessen einen Konflikt zwischen NATO und Russland provozieren wollen, müsse er dafür selbst Verantwortung übernehmen und dürfe diese nicht auf andere Bündnispartner übertragen, argumentiert Fico.
Artikel 5 sorgt erneut für Diskussionen
Besondere Aufmerksamkeit erhalten Ficos Aussagen wegen seiner jüngsten Äußerungen zu Artikel 5 des Nordatlantikvertrags.
Artikel 5 bildet das Fundament der kollektiven Verteidigung der NATO: Ein bewaffneter Angriff gegen einen Bündnispartner wird als Angriff gegen alle betrachtet.
Daraus folgt allerdings nicht automatisch eine identische militärische Reaktion jedes Mitgliedstaates. Jeder Verbündete leistet jene Unterstützung, die er für erforderlich hält; diese kann auch den Einsatz bewaffneter Gewalt umfassen.
Fico sagt, er wolle diese Verpflichtungen „nüchtern“ betrachten und verhindern, dass sein Land in einen bewaffneten Konflikt hineingezogen wird.
Zugleich betont er, dass die Slowakei ihre NATO-Mitgliedschaft respektiere und innerhalb des Bündnisses ein verlässlicher Partner bleiben wolle.
Warum kommt diese Warnung gerade jetzt?
Die Debatte findet vor einem angespannten sicherheitspolitischen Hintergrund statt.
Mehrere europäische Regierungen warnen vor zunehmenden Drohnenvorfällen, Sabotage und anderen hybriden Aktivitäten, die sie Russland zuschreiben.
Frankreichs Präsident Emmanuel Macron sprach zuletzt von einer intensivierten russischen Kampagne hybrider Angriffe. Polens Ministerpräsident Donald Tusk warnte unter Berufung auf Geheimdienstinformationen vor möglichen russischen Drohnen- oder Raketenaktionen gegen Staaten, die die Ukraine unterstützen.
Moskau weist zahlreiche westliche Vorwürfe zu hybriden Operationen zurück. Gleichzeitig verstärken europäische Staaten den Schutz kritischer Infrastruktur und ihre Fähigkeiten zur Drohnenabwehr.
Zwei unterschiedliche Antworten auf dieselbe Gefahr
Hier zeigt sich eine zentrale politische Trennlinie innerhalb Europas.
Fico sieht die größte Gefahr in einer fortschreitenden Eskalation und einer immer direkteren Einbindung der NATO in den Krieg.
Polen, Frankreich, die baltischen Staaten und weitere Bündnispartner betonen dagegen ein anderes Risiko: Eine zu schwache Reaktion auf russische militärische und hybride Aktivitäten könne Moskau dazu ermutigen, die Grenzen der NATO weiter zu testen.
Beide Seiten erklären, einen direkten Krieg vermeiden zu wollen. Sie unterscheiden sich jedoch deutlich bei der Frage, wie dieses Ziel erreicht werden soll.
Fico setzt stärker auf Diplomatie und eine Begrenzung militärischer Unterstützung für die Ukraine. Andere europäische Regierungen sehen gerade in glaubwürdiger Abschreckung die Voraussetzung dafür, eine weitere Eskalation zu verhindern.
Die europäische Debatte dreht sich längst nicht mehr nur darum, wie der Krieg in der Ukraine beendet werden kann. Es geht zunehmend auch darum, wie verhindert werden kann, dass er die Grenzen der Ukraine überschreitet.
Ficos Sonderkurs gegenüber Moskau
Der slowakische Ministerpräsident gehört seit Jahren zu den schärfsten Kritikern der europäischen Militärhilfe für die Ukraine.
Seine Regierung lehnt staatliche Militärhilfe für Kiew ab, während Fico während des Krieges Kontakte zur russischen Führung aufrechterhalten hat.
Gleichzeitig bleibt die Slowakei Mitglied der Europäischen Union und der NATO. Gerade deshalb haben seine Aussagen innerhalb Europas besonderes politisches Gewicht.
Fico selbst beschreibt seine Linie als souveräne und friedensorientierte Politik. Kritiker werfen ihm dagegen vor, mit seiner Rhetorik russischen Interessen entgegenzukommen und die gemeinsame Position europäischer Verbündeter zu schwächen.
Ein Krieg, der die Grenzen der NATO immer stärker testet
Nach Jahren des Krieges beschränkt sich die europäische Sicherheitsdebatte längst nicht mehr auf die Front in der Ukraine.
Drohnen in Grenznähe, Sabotage, Cyberangriffe, der Schutz kritischer Infrastruktur und die Frage der kollektiven Verteidigung gehören inzwischen zum sicherheitspolitischen Alltag Europas.
Genau deshalb finden Ficos Worte so große Aufmerksamkeit.
Nicht weil bewiesen wäre, dass jemand innerhalb der NATO einen Krieg mit Russland vorbereitet – dafür gibt es keine bestätigten Belege –, sondern weil ein Regierungschef eines NATO- und EU-Mitgliedstaates öffentlich eine grundsätzlich andere Einschätzung darüber vertritt, wie eine Eskalation verhindert werden kann.
Darin liegt heute eine der deutlichsten politischen Trennlinien Europas: Das gemeinsame Ziel lautet, einen direkten Krieg zwischen NATO und Russland zu verhindern. Über den Weg dorthin herrscht jedoch tiefgreifender Streit.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
