Brojke rastu upravo među najmlađima

Policijska kriminalistička statistika za 2025. pokazuje da je u Austriji identificirano ukupno 75.724 osumnjičenih među djecom, adolescentima i mladim odraslima. To je 2,3 posto više nego godinu ranije.

Posebno zabrinjavaju dvije najmlađe dobne skupine.

Među djecom mlađom od deset godina policija je 2025. evidentirala 1.119 osumnjičenih. Godinu ranije bilo ih je 846, što predstavlja rast od 32,3 posto.

Kod djece od deset do ispod 14 godina broj je porastao s 12.049 na 13.179, odnosno za 9,4 posto.

Najbrojniju skupinu ipak čine mladi od 14 do ispod 18 godina. Policija je u toj dobnoj skupini evidentirala 34.769 osumnjičenih, a broj se posljednje četiri godine kreće na približno istoj razini.

Najveći alarm nije samo broj kaznenih djela, nego dob. Policija sve češće susreće djecu koja još nisu navršila ni 14 godina, a već se pojavljuju u ozbiljnim kriminalističkim istragama.

Beč: mala skupina, velik broj kaznenih djela

Statistika, međutim, ne znači da desetci tisuća mladih pripadaju organiziranim bandama.

Upravo suprotno. Ministarstvo unutarnjih poslova u svojoj analizi Jugendkriminalität upozorava da iza posebno teškog dijela problema u Beču ne stoji masovni fenomen, nego mala skupina intenzivnih počinitelja.

Procjenjuje se da je riječ o približno 30 do 40 djece i mladih koji počine desetke, a pojedinci čak i stotine kaznenih djela.

To je važna razlika jer jedan intenzivni počinitelj može u policijskoj statistici proizvesti velik broj prijavljenih djela.

Problem je zato istodobno ozbiljan i koncentriran.

Floridsdorf: sukob s noževima i drugim oružjem

Koliko situacija može eskalirati pokazao je slučaj iz bečkog Wasserparka u Floridsdorfu.

U studenome 2025. ondje je došlo do nasilnog sukoba većeg broja mladih. Prema policijskim navodima korišteni su noževi, plinski pištolj, bejzbolska palica, bokseri i papar-sprej.

Takvi slučajevi imaju posebno snažan učinak na osjećaj sigurnosti jer se ne događaju iza zatvorenih vrata nego na javnim mjestima na kojima se svakodnevno kreću obitelji, učenici i prolaznici.

Upravo zbog takvih događaja policija je posljednjih godina formirala posebne skupine i pojačala kontrole na lokacijama na kojima se okupljaju problematične skupine mladih.

Heiligenstadt: 12 mladih i dvadesetak djela

Problem nije ograničen samo na četvrti koje se tradicionalno spominju u raspravama o kriminalitetu.

Policija je na području željezničke postaje Heiligenstadt identificirala skupinu od 12 mladih u dobi između 13 i 17 godina.

Prema rezultatima istrage, povezani su s ukupno dvadesetak slučajeva pljačke, opasnih prijetnji, tjelesnih ozljeda i kršenja Zakona o oružju.

Dio događaja zbio se u neposrednoj blizini škola i kolodvora.

Nekima od osumnjičenih izrečene su i zatvorske kazne.

Währinger Straße: osumnjičeni imaju 12 i 13 godina

Još jedan primjer pokazuje problem s kojim se pravosuđe i policija suočavaju kada su osumnjičeni vrlo mladi.

Tijekom nekoliko tjedana na Währinger Straße provaljeno je u niz poslovnih prostora. Meta su bili kafići, trgovine i drugi lokali.

Nakon jedne provale policija je identificirala dvojicu dječaka u dobi od samo 12 i 13 godina.

Upravo tu dolazi do granice klasičnog kaznenog prava. Djeca mlađa od 14 godina u Austriji nisu kazneno odgovorna na isti način kao stariji počinitelji.

To ne znači da država nema nikakav odgovor, ali policija, pravosuđe i službe za djecu i mlade moraju koristiti drukčije instrumente.

Kada dvanaestogodišnjak ponavlja provale, pitanje više nije samo kako ga kazniti. Pitanje je kako prekinuti put koji bi ga za nekoliko godina mogao dovesti do mnogo težih kaznenih djela.

Karner najavljuje „nultu toleranciju“

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner zagovara snažan policijski pritisak na intenzivne počinitelje i kriminalne skupine mladih.

Policija će, prema njegovim riječima, nastaviti pojačavati kontrole gdje je to potrebno i dosljedno intervenirati.

Austrija je još u ožujku 2024. osnovala posebnu Einsatzgruppe Jugendkriminalität, odnosno operativnu skupinu za borbu protiv kriminaliteta mladih.

Od ožujka 2024. do kraja rujna 2025. ta je struktura evidentirala 10.574 prijave, od kojih se 2.687 odnosilo na maloljetnike. U istom razdoblju provedeno je oko 75.000 kontrola osoba i zaplijenjeno gotovo 200 komada oružja.

Policijski pristup temelji se na povećanom pritisku na poznate intenzivne počinitelje, kontrolama na problematičnim lokacijama i ranijem prepoznavanju skupina koje se tek počinju formirati.

Ali policija nije dovoljna

Upravo ovdje počinje drugi dio rasprave.

Organizacija Neustart, koja radi s osuđenim osobama, mladima i osobama na probaciji, upozorava da se problem ne može riješiti isključivo policijom i kaznama.

Stručnjaci koji rade s mladima navode nedostatak dnevne strukture, obrazovanja i zaposlenja, nasilje koje djeca vide u vlastitom okruženju te socijalnu isključenost kao neke od faktora rizika.

Kod dijela mladih s migracijskom pozadinom dodatnu ulogu može imati iskustvo marginalizacije. To ne znači da migracijsko podrijetlo samo po sebi uzrokuje kriminalitet, nego da se različiti socijalni i obiteljski faktori mogu međusobno pojačavati.

Neustart zato traži više ulaganja u obrazovanje, školsku socijalnu službu, podršku roditeljima, rad s mladima i streetwork.

I internet postaje dio problema

Kriminalitet mladih danas se više ne može promatrati samo kroz ono što se događa na ulici.

Društvene mreže sve češće služe kao pozornica na kojoj se nasilje snima, objavljuje i koristi za stjecanje statusa unutar skupine.

Austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova upozorava da djeca i mladi sve češće snimaju vlastita kaznena djela i distribuiraju snimke putem društvenih mreža.

Bečka odvjetnica Anna Mair dodatno upozorava na radikalizacijske sadržaje na platformama poput TikToka i smatra da škole i roditelji moraju ranije reagirati na nagle promjene ponašanja.

Problem time postaje složeniji: ulica, škola i internet više nisu odvojeni svjetovi.

Brojke treba čitati pažljivo

U raspravi o kriminalitetu mladih posebno je važno razlikovati osumnjičenike od pravomoćno osuđenih osoba.

Policijska statistika govori o osobama koje su tijekom istraga identificirane kao osumnjičene. Ona sama po sebi ne predstavlja presudu o krivnji.

Isto tako, rast broja identificiranih osumnjičenika može djelomično biti posljedica intenzivnijeg policijskog rada i većeg broja ciljanih kontrola.

Ministarstvo unutarnjih poslova upravo zbog toga kriminalističku statistiku opisuje kao jedan od instrumenata za procjenu sigurnosne situacije, a ne kao jedinu sliku društva.

Najveći izazov počinje prije prvog kaznenog djela

Beč tako zapravo vodi dvije borbe istodobno.

Prva je policijska: pronaći intenzivne počinitelje, spriječiti nasilje i zaštititi žrtve.

Druga je mnogo teža i počinje ranije: prepoznati dijete koje napušta školu, gubi dnevnu strukturu, ulazi u nasilnu skupinu ili počinje graditi identitet kroz kriminalitet prije nego što se niz manjih incidenata pretvori u ozbiljna kaznena djela.

Upravo zato rasprava o maloljetničkom kriminalitetu ne može završiti pitanjem treba li više policije ili strože kazne.

Ako je dobar dio problema koncentriran na nekoliko desetaka intenzivnih počinitelja, onda je jednako važno pitanje može li ih sustav prepoznati dovoljno rano – dok još postoji mogućnost da se njihov put promijeni.

Zoran / TV Wien