Poljska sve češće diže lovce zbog ruskih napada: sirene uz granicu, aerodromi se privremeno zatvaraju
Ruski napadi na zapadnu Ukrajinu posljednjih dana nekoliko su puta podigli Poljsku na noge. Borbeni zrakoplovi polijeću preventivno, protuzračna obrana i radari prelaze u višu pripravnost, a tijekom najopasnije situacije oglasile su se sirene i privremeno su zatvoreni aerodromi u Lublinu i Rzeszówu. Poljske vlasti naglašavaju: poduzete mjere služe zaštiti teritorija NATO-a.

Ono što je još donedavno bila iznimna sigurnosna mjera na istoku Poljske tijekom posljednjih dana počinje izgledati gotovo kao nova rutina. Kada Rusija pokrene veliki napad dronovima i projektilima na zapadnu Ukrajinu, poljski vojni zrakoplovi polijeću, radarski sustavi pojačavaju nadzor, a protuzračna obrana prelazi u višu pripravnost. Situacija je posebno ozbiljna kada se ruski napadi približe ukrajinsko-poljskoj granici. Tijekom jednog od najdramatičnijih alarma ovoga tjedna stanovnicima dijelova Lublinskog i Potkarpatskog vojvodstva naređeno je da potraže sigurno mjesto, oglasile su se sirene, a civilni promet na aerodromima u Lublinu i Rzeszówu privremeno je obustavljen.
Lublin i Rzeszów privremeno su obustavili promet
Lublinsko i Potkarpatsko dobile su ozbiljna upozorenja
zračnog prostora potvrđeno je u posljednjim preventivnim akcijama
Sirene više nisu samo upozorenje na papiru
Najozbiljnija situacija dogodila se u četvrtak, 17. rujna, kada je Rusija pokrenula veliki napad na zapadne dijelove Ukrajine, vrlo blizu granice s Poljskom.
Poljsko Operativno zapovjedništvo Oružanih snaga aktiviralo je vojno zrakoplovstvo. Borbeni zrakoplovi poslani su u zrak, dok su kopneni sustavi protuzračne obrane i radarskog izviđanja stavljeni u povećanu pripravnost.
Istodobno je poljski Rządowe Centrum Bezpieczeństwa stanovnicima dijelova Lublinskog i Potkarpatskog vojvodstva poslao znatno ozbiljniju poruku od uobičajenog upozorenja da se u susjednoj Ukrajini vodi ruski napad.
Građanima je rečeno da postoji opasnost od napada iz zraka, da pronađu sigurno mjesto, slijede upute službi i čekaju daljnje informacije.
Poljska nije objavila da je bila napadnuta. Ali činjenica da građani uz granicu dobivaju upozorenje da potraže sigurno mjesto pokazuje koliko se rat približio svakodnevnom životu na teritoriju NATO-a.
Lublin i Rzeszów privremeno zatvoreni
Zbog vojne operacije privremeno je zaustavljen civilni zračni promet na aerodromima u Lublinu i Rzeszówu.
Takva odluka nije donesena zato što su aerodromi bili pogođeni, nego kako bi poljsko vojno zrakoplovstvo imalo slobodan operativni prostor tijekom odgovora na sigurnosnu prijetnju.
Sirene su se oglasile u istočnim dijelovima zemlje, a službe su stanovništvo pozvale na praćenje službenih uputa.
Nakon završetka ruskog napada alarm je ukinut. Poljska vojska potom je objavila ključnu informaciju: nije zabilježena povreda poljskog zračnog prostora.
Aerodromi su ponovno otvoreni, a vojni sustavi postupno su vraćeni u redoviti režim rada.
Tusk: Masivan i iznimno brutalan napad
Poljski premijer Donald Tusk opisao je ruski napad na zapadnu Ukrajinu kao masivan i iznimno brutalan.
Posebno je naglasio koliko se napad približio poljskoj granici. Prema njegovim informacijama, u području ukrajinskog Jahodina, nedaleko od graničnog prijelaza Dorohusk, ponovno je pogođen objekt u blizini granice i čula se snažna eksplozija.
Poljskoj je upravo udaljenost ruskih napada od vlastitog teritorija jedan od glavnih razloga za preventivno podizanje borbenih zrakoplova.
Dron ili projektil koji djeluje nekoliko kilometara od granice ostavlja vrlo malo vremena za procjenu putanje i reakciju protuzračne obrane.
I sljedećih dana ponovno ista procedura
Alarm od 17. rujna nije ostao izoliran događaj.
Poljska je i tijekom sljedećih ruskih napada na Ukrajinu ponovno aktivirala vojno zrakoplovstvo. U subotu, 19. rujna, poljske i savezničke letjelice ponovno su djelovale u poljskom zračnom prostoru, dok su protuzračna obrana i radarski sustavi stavljeni u stanje povećane pripravnosti.
Nakon završetka operacije vojska je ponovno priopćila da nije zabilježeno narušavanje poljskog zračnog prostora.
Upravo je to važna razlika u izvještavanju o ovim događajima. Podizanje poljskih lovaca ne znači automatski da je ruski dron ili projektil ušao u Poljsku. U aktualnim slučajevima riječ je prvenstveno o preventivnom odgovoru na ruske napade u neposrednoj blizini granice.
Lovci u zraku ne znače automatski da je Poljska napadnuta. Oni znače da Varšava više ne želi čekati da utvrdi putanju drona tek nakon što se približi ili prijeđe granicu.
Rat mijenja život poljskog pograničnog područja
Za stanovnike istočne Poljske vojna pripravnost više nije apstraktna geopolitička tema.
Upozorenja na mobilnim telefonima, sirene, vojni zrakoplovi i privremena ograničenja civilnog zračnog prometa postaju sve češća posljedica ruskih napada na zapadnu Ukrajinu.
Poljske lokalne vlasti već upozoravaju na još jedan problem: ako se alarmi ponavljaju prečesto, stanovništvo se na njih može naviknuti i početi ih shvaćati manje ozbiljno.
Zato se istodobno ubrzano modernizira sustav civilne zaštite.
Više od tisuću automatskih sirena samo u Lublinskoj regiji
Poljski ministar unutarnjih poslova Marcin Kierwiński najavio je da bi do kraja godine samo u Lublinskom vojvodstvu trebalo biti više od tisuću automatskih alarmnih sirena.
Trenutačno ih je oko 350, dok ih je početkom 2024. bilo tek oko trideset koje su se mogle uključiti na daljinu.
Ta promjena dobro pokazuje koliko se sigurnosna slika istočne Poljske promijenila nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Kierwiński je također priznao da tijekom posljednjeg alarma nisu sve škole i radna mjesta pravilno provela procedure te je najavio dodatnu provjeru i poboljšavanje sustava.
Poljska je NATO – i zato svaki incident ima dodatnu težinu
Granica između Poljske i Ukrajine nije samo državna granica. Ona je istodobno vanjska granica Europske unije i istočna granica NATO-a.
Zbog toga svaki dron ili projektil koji se približava tom području odmah dobiva širu sigurnosnu dimenziju.
Poljska pritom ne djeluje sama. U nadzoru zračnog prostora i zaštiti istočnog krila Saveza sudjeluju i savezničke snage, a poljska vojska redovito govori o aktiviranju vlastitih i savezničkih letjelica.
Cilj takvih operacija nije eskalacija nego što ranije otkrivanje potencijalne prijetnje i zaštita teritorija članice NATO-a.
Najvažnija činjenica: zasad nema potvrde novog ulaska u Poljsku
Unatoč dramatičnim slikama lovaca u zraku, sirenama i zatvaranju aerodroma, u posljednjim preventivnim operacijama poljska vojska nije potvrdila povredu državnog zračnog prostora.
To je ključna činjenica koja odvaja ozbiljnu sigurnosnu situaciju od tvrdnje da je Rusija izravno napala Poljsku.
Ono što se, međutim, mijenja jest učestalost takvih alarma.
Ruski napadi na zapadnu Ukrajinu sve češće se odvijaju dovoljno blizu granice da Poljska više ne čeka razvoj događaja, nego preventivno podiže zrakoplovstvo i stavlja protuzračnu obranu u pripravnost.
Za stanovnike istočne Poljske to znači da se rat koji se vodi s druge strane granice sve češće čuje kroz sirene iznad njihovih vlastitih gradova.
Zoran / TV Wien
Polen lässt wegen russischer Angriffe immer häufiger Kampfjets starten: Sirenen an der Grenze, Flughäfen zeitweise gesperrt
Russische Angriffe auf die Westukraine haben Polen in den vergangenen Tagen mehrfach in erhöhte Alarmbereitschaft versetzt. Kampfjets starten präventiv, Flugabwehr und Radarsysteme werden hochgefahren. In der bisher angespanntesten Situation heulten im Osten Polens die Sirenen, während die Flughäfen Lublin und Rzeszów vorübergehend ihren Betrieb einstellten.

Was in Polen noch vor einiger Zeit als außergewöhnliche Sicherheitsmaßnahme galt, entwickelt sich an der Ostgrenze zunehmend zu einer wiederkehrenden Prozedur. Wenn Russland die Westukraine massiv mit Drohnen und Raketen angreift, steigen polnische Militärflugzeuge auf, Radarsysteme intensivieren die Überwachung und die bodengebundene Flugabwehr wird in erhöhte Bereitschaft versetzt. Besonders angespannt ist die Lage, wenn russische Angriffe nur wenige Kilometer von der polnisch-ukrainischen Grenze entfernt stattfinden. Bei einem der ernstesten Alarme dieser Woche wurden Bewohner in Teilen der Woiwodschaften Lublin und Karpatenvorland sogar aufgefordert, einen sicheren Ort aufzusuchen.
Lublin und Rzeszów zeitweise gesperrt
Lublin und Karpatenvorland erhielten Warnungen
des Luftraums bei den jüngsten Präventiveinsätzen bestätigt
Sirenen und die Aufforderung, Schutz zu suchen
Besonders ernst war die Lage am Donnerstag, dem 17. September, als Russland einen massiven Angriff auf die Westukraine in unmittelbarer Nähe zur polnischen Grenze startete.
Das Operative Kommando der polnischen Streitkräfte aktivierte die Militärluftfahrt. Gleichzeitig wurden bodengebundene Luftverteidigungs- und Radaraufklärungssysteme in erhöhte Bereitschaft versetzt.
Das polnische Regierungszentrum für Sicherheit verschickte Warnmeldungen an Bewohner in Teilen der Woiwodschaften Lublin und Karpatenvorland.
Die Bevölkerung wurde vor einer möglichen Gefahr aus der Luft gewarnt und aufgefordert, einen sicheren Ort aufzusuchen, den Anweisungen der Einsatzkräfte zu folgen und weitere Mitteilungen abzuwarten.
Polen meldete keinen Angriff auf sein Staatsgebiet. Doch die Aufforderung an Menschen, Schutz zu suchen, zeigt, wie unmittelbar der Krieg inzwischen an den Alltag eines NATO-Staates herangerückt ist.
Flughäfen in Lublin und Rzeszów vorübergehend gesperrt
Während des Einsatzes wurde auch der zivile Flugbetrieb an den Flughäfen Lublin und Rzeszów vorübergehend eingestellt.
Die Flughäfen waren nicht selbst Ziel eines Angriffs. Die Einschränkung sollte vielmehr der polnischen Militärluftfahrt ausreichend Operationsfreiheit geben.
Gleichzeitig waren in Teilen Ostpolens Warnsirenen zu hören.
Nach dem Ende des russischen Angriffs wurden die Warnungen aufgehoben. Das polnische Militär teilte anschließend mit, dass keine Verletzung des polnischen Luftraums festgestellt worden sei.
Die Flughäfen nahmen ihren Betrieb wieder auf, die militärischen Systeme kehrten schrittweise in den normalen Bereitschaftsmodus zurück.
Tusk spricht von massivem und äußerst brutalem Angriff
Ministerpräsident Donald Tusk bezeichnete den russischen Angriff auf die Westukraine als massiv und äußerst brutal.
Besonders hob er die Nähe der Einschläge zur polnischen Grenze hervor. Im ukrainischen Raum Jahodyn nahe dem Grenzübergang Dorohusk habe es eine heftige Explosion gegeben.
Genau diese Nähe ist für die polnischen Streitkräfte entscheidend. Wenn Drohnen oder Raketen nur wenige Kilometer von der Grenze entfernt operieren, bleibt für die Einschätzung ihrer Flugbahn und eine mögliche Reaktion nur wenig Zeit.
Am nächsten Tag beginnt die Prozedur erneut
Der Alarm vom Donnerstag blieb kein Einzelereignis.
Auch bei weiteren russischen Angriffen auf die Ukraine aktivierte Polen seine Militärluftfahrt. Am Samstag, dem 19. September, waren erneut polnische und verbündete Flugzeuge im nationalen Luftraum im Einsatz.
Flugabwehr und Radaraufklärung wurden gleichzeitig in erhöhte Bereitschaft versetzt.
Nach Abschluss der Operation erklärte das Militär erneut, dass keine Verletzung des polnischen Luftraums festgestellt worden sei.
Diese Unterscheidung ist wesentlich: Der Start polnischer Kampfjets bedeutet nicht automatisch, dass eine russische Drohne oder Rakete nach Polen eingedrungen ist. Die jüngsten Einsätze waren präventive Maßnahmen wegen russischer Angriffe in unmittelbarer Grenznähe.
Kampfjets am Himmel bedeuten nicht automatisch, dass Polen angegriffen wurde. Sie zeigen, dass Warschau eine mögliche Flugbahn nicht erst dann beurteilen will, wenn sich ein Flugkörper bereits unmittelbar an der Grenze befindet.
Der Krieg verändert den Alltag an Polens Ostgrenze
Für die Bevölkerung Ostpolens ist militärische Alarmbereitschaft längst keine abstrakte geopolitische Frage mehr.
Warnmeldungen auf Mobiltelefonen, Sirenen, Militärflugzeuge und zeitweise Einschränkungen des zivilen Flugverkehrs sind immer häufiger unmittelbare Folgen russischer Angriffe auf die Westukraine.
Kommunalvertreter warnen bereits vor einem zusätzlichen Problem: Wiederholen sich die Warnungen zu häufig, könnte ein Gewöhnungseffekt entstehen und die Aufmerksamkeit der Bevölkerung nachlassen.
Mehr als tausend automatische Sirenen geplant
Polen baut deshalb gleichzeitig sein ziviles Warnsystem deutlich aus.
Innenminister Marcin Kierwiński kündigte an, dass es bis Ende des Jahres allein in der Woiwodschaft Lublin mehr als tausend automatisch aktivierbare Sirenen geben soll.
Derzeit sind es rund 350. Anfang 2024 konnten in der Region nur etwa 30 Sirenen aus der Ferne ausgelöst werden.
Diese Entwicklung zeigt, wie grundlegend sich die Sicherheitslage an der polnischen Ostgrenze verändert hat.
Kierwiński räumte zugleich ein, dass beim jüngsten Alarm nicht in allen Schulen und Betrieben die vorgesehenen Abläufe reibungslos funktioniert hätten. Die Verfahren sollen deshalb weiter verbessert werden.
Polens Grenze ist zugleich NATO-Grenze
Die polnisch-ukrainische Grenze ist nicht nur eine Staatsgrenze. Sie ist zugleich Außengrenze der Europäischen Union und Teil der NATO-Ostflanke.
Deshalb bekommt jedes unbemannte Fluggerät und jeder Marschflugkörper, der sich diesem Gebiet nähert, eine wesentlich größere sicherheitspolitische Bedeutung.
Polen handelt dabei nicht ausschließlich mit eigenen Kräften. Auch verbündete Systeme und Flugzeuge sind Teil der Überwachung und Sicherung des NATO-Luftraums.
Ziel der Einsätze ist eine möglichst frühe Erkennung möglicher Gefahren und der Schutz des Bündnisgebietes.
Entscheidend: Keine neue Luftraumverletzung bestätigt
Trotz der dramatischen Bilder von Kampfjets, Sirenen und zeitweise gesperrten Flughäfen hat das polnische Militär bei den jüngsten präventiven Einsätzen keine Verletzung des Staatsgebietes bestätigt.
Das ist die entscheidende Grenze zwischen einer äußerst angespannten Sicherheitslage und der Behauptung, Russland habe Polen direkt angegriffen.
Was sich allerdings verändert, ist die Häufigkeit dieser Situationen.
Russische Angriffe auf die Westukraine finden inzwischen immer wieder so nahe an der Grenze statt, dass Warschau nicht mehr abwartet, sondern vorsorglich die Luftwaffe aktiviert und seine Flugabwehr in Bereitschaft versetzt.
Für die Menschen im Osten Polens bedeutet das, dass der Krieg jenseits der Grenze zunehmend auch durch Sirenen über den eigenen Städten hörbar wird.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
