Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.

TV WIEN

SVIJET · RUSIJA · IZBORI

Rusija glasala pod dronovima: Putinova Jedinstvena Rusija vodi, rat obilježio izbore

Prvi ruski parlamentarni izbori nakon početka pune invazije na Ukrajinu završili su uvjerljivim vodstvom Jedinstvene Rusije u preliminarnim rezultatima. Posljednji dan glasanja istodobno je obilježio dosad najveći ukrajinski napad dronovima na Moskvu.

Ruski izbori: Jedinstvena Rusija vodi, Moskvu napali dronovi
GAVRIIL GRIGOROV/SPUTNIK/KREMLIN POOL

Rusija se u ponedjeljak probudila nakon izbora kakve nije imala od početka rata protiv Ukrajine. Tri dana glasanja za novi saziv Državne dume završila su u nedjelju navečer, a prvi rezultati pokazuju da vladajuća Jedinstvena Rusija zadržava dominantnu poziciju. Ali izborni vikend nije obilježilo samo glasanje. Dok su birači odlazili na birališta, prema Moskvi i drugim dijelovima Rusije letjeli su stotine ukrajinskih dronova, a rat koji je godinama uglavnom bio udaljen od glavnog grada postao je izravna kulisa političkog događaja kojim Kremlj želi pokazati stabilnost sustava.

oko 57,5%
Jedinstvena Rusija prema preliminarnim rezultatima
450
dronova prema Moskvi prema ruskim tvrdnjama
450
mjesta bira se u Državnoj dumi

Prvi izbori za Dumu od početka invazije

Glasanje održano od 18. do 20. rujna bilo je prvo potpuno obnavljanje sastava Državne dume nakon što je Rusija u veljači 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Bira se ukupno 450 zastupnika. Polovica mjesta raspoređuje se prema stranačkim listama, a druga polovica kroz jednomandatne izborne jedinice.

Prema preliminarnim podacima objavljenima tijekom prebrojavanja, Jedinstvena Rusija osvojila je približno 57,5 posto glasova na stranačkoj razini i bila na putu da ponovno osigura snažnu kontrolu nad parlamentom.

Iza nje nalazili su se Komunistička partija, Liberalno-demokratska partija, Novi ljudi i Pravedna Rusija. Konačna raspodjela mandata ovisit će i o rezultatima u jednomandatnim izbornim jedinicama.

Zbog toga preliminarni postotak glasova ne treba automatski pretvarati u isti postotak zastupničkih mjesta.

Ovo nisu bili samo još jedni parlamentarni izbori. Prvi put nakon 2022. cijela Državna duma birala se dok rat traje – i dok njegove posljedice sve snažnije ulaze u samu Rusiju.

Izlaznost oko 57 posto

Rusko Središnje izborno povjerenstvo objavilo je da je izlaznost do završetka glasanja bila blizu 57 posto.

Glasanje je trajalo tri dana, a u brojnim regijama korišteno je i elektroničko glasanje. Ruske vlasti takav sustav predstavljaju kao način povećavanja dostupnosti izbora, dok kritičari upozoravaju na manju mogućnost neovisne provjere elektroničkih glasova.

Izborni proces odvijao se u političkom okruženju znatno drukčijem od onoga prije rata. Velik dio otvorene antiratne opozicije više nema mogućnost normalnog političkog djelovanja unutar zemlje.

Dio protivnika Kremlja nalazi se u zatvoru, dio u egzilu, a liberalni Jabloko nije sudjelovao na saveznoj listi nakon što ga je Vrhovni sud uklonio iz utrke.

Glavne parlamentarne stranke podupiru ključne smjerove Kremlja

Ruski parlament formalno ostaje višestranački, ali među strankama koje prelaze izborni prag postoje znatno manje razlike oko rata i temeljnih sigurnosnih pitanja nego što bi sam broj stranaka mogao sugerirati.

Jedinstvena Rusija čvrsto podupire predsjednika Vladimira Putina. Komunisti, LDPR, Pravedna Rusija i Novi ljudi imaju međusobne razlike u gospodarskoj i unutarnjoj politici, ali su tijekom rata uglavnom podržavali ključne državne odluke povezane s Ukrajinom.

To znači da rezultati izbora, neovisno o konačnoj raspodjeli mjesta među tim strankama, zasad ne upućuju na mogućnost velike promjene ruske politike prema ratu.

Glasanje i na okupiranim ukrajinskim područjima

Jedan od međunarodno najspornijih dijelova izbora bilo je organiziranje ruskog glasanja i na okupiranim područjima Ukrajine.

Moskva dijelove Donjecke, Luhanske, Zaporiške i Hersonske oblasti smatra teritorijem Ruske Federacije nakon aneksija koje međunarodna zajednica velikom većinom ne priznaje.

Ukrajina odbacuje ruske izbore na tim područjima kao nezakonite i smatra ih još jednim pokušajem učvršćivanja okupacije.

Ruske vlasti, s druge strane, glasanje predstavljaju kao izborni proces na teritorijima koje smatraju dijelom Rusije.

Dok su se brojili glasovi, prema Moskvi su letjeli dronovi

Politička priča o izborima tijekom posljednjeg dana gotovo se stopila s ratnom.

Moskva je bila meta velikog vala ukrajinskih dronova. Ruske vlasti tvrdile su da je tijekom napada prema glavnom gradu poslano oko 450 bespilotnih letjelica, dok su napadi zabilježeni i u drugim dijelovima zemlje.

Reuters je, pozivajući se na ruske vlasti, izvijestio o tri poginule osobe u Moskovskoj oblasti. Pogođene su i stambene zgrade, a stotine ljudi morale su biti evakuirane.

Jedan od najvažnijih događaja bio je požar u moskovskoj rafineriji nafte u Kapotnji, velikom energetskom objektu koji je već ranije bio meta ukrajinskih napada.

Ukrajina nije službeno preuzela odgovornost za svaki pojedinačni udar, pa tvrdnje o broju lansiranih i oborenih dronova uglavnom dolaze od ruskih vlasti i ne mogu se sve neovisno potvrditi.

Kremlj napad povezao s izborima

Moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanin napad je povezao s pokušajem ometanja glasanja. To je ruska interpretacija motiva napada; Ukrajina nije potvrdila da je izborni proces bio njegov cilj.

Vrijeme napada ipak je bilo politički snažno simbolično. Najveći val prema Moskvi dogodio se upravo dok je Rusija završavala prve parlamentarne izbore od početka pune invazije.

Rat se tako našao u središtu izborne slike čak i ondje gdje nije bio izravno na glasačkom listiću.

Kremlj izbore predstavlja kao potvrdu stabilnosti u ratnim uvjetima. Kritičari sustava odgovaraju da se glasalo u političkom prostoru u kojem je stvarna antiratna konkurencija snažno ograničena.

Cyber napadi i problemi s glasanjem

Rusko izborno povjerenstvo izvijestilo je i o velikom broju cyber napada na izbornu infrastrukturu.

U Moskvi su tijekom posljednjeg dana zabilježeni i tehnički problemi s elektroničkim biračkim popisima. Na nekim mjestima stvarali su se redovi jer biračima određeno vrijeme nisu mogli biti izdani papirnati listići.

Vlasti su probleme opisivale kao tehničke poteškoće, dok su pojedini birači i neovisni promatrači prijavljivali nepravilnosti.

Rusko Ministarstvo unutarnjih poslova i državno tužiteljstvo istodobno su tvrdili da nisu zabilježena ozbiljna kršenja koja bi mogla ugroziti održavanje izbora.

Što rezultat znači za Putina?

Rezultat prije svega pokazuje kontinuitet postojećeg političkog sustava. Jedinstvena Rusija ostaje dominantna stranka, a parlament ne ulazi u razdoblje u kojem bi se očekivala temeljita promjena odnosa prema Kremlju.

Važno je, međutim, razlikovati izborni rezultat od jednostavnog mjerenja javne potpore ratu.

Parlamentarni izbori uključuju stranačke, regionalne, socijalne i gospodarske motive, a političko okruženje i ograničenja djelovanja opozicije dodatno otežavaju tumačenje rezultata kao izravnog referenduma o ratu.

Konačni službeni rezultati još nisu objavljeni. Tek nakon dovršetka prebrojavanja bit će poznata puna raspodjela svih 450 mjesta u novoj Državnoj dumi.

Ali već sada je jasno što se nije promijenilo: ruski parlament i nakon ovih izbora ostaje politički prostor u kojem snage koje podupiru temeljni smjer Kremlja imaju dominantnu poziciju.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.