Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.

TV WIEN

AUSTRIJA · POLJOPRIVREDA · SUŠA

Suša uzela ogroman danak u Austriji: krumpir i do 70 posto slabiji, soja prepolovljena

Ono čega su se austrijski poljoprivrednici pribojavali tijekom rekordno sušnih mjeseci sada postaje vidljivo na poljima. Jesenska žetva mnogo je lošija nego što se očekivalo, a među najteže pogođenim kulturama su krumpir, soja, kukuruz, suncokret i šećerna repa.

Suša u Austriji: krumpir i do 70 posto slabiji

Austrijska poljoprivreda ulazi u završnicu godine s rezultatima koji pokazuju stvarne razmjere ekstremne suše 2026. godine. Kiša koja je stigla krajem ljeta za mnoge je kulture stigla prekasno. Landwirtschaftskammer Österreich sada upozorava da je jesenska žetva na brojnim poljima još lošija nego što se donedavno očekivalo. Kod krumpira se u pojedinim područjima govori o padu prinosa od 50 do čak 70 posto, dok bi ukupna količina soje mogla biti više nego prepolovljena u odnosu na petogodišnji prosjek.

-50 do -70%
procijenjeni pad prinosa krumpira
više od -50%
mogući pad ukupne količine soje
oko -30%
manje kukuruza od petogodišnjeg prosjeka

Brojke s polja gore su od očekivanja

Tijekom ljeta bilo je jasno da će ekstremna vrućina i dugotrajni nedostatak oborina ostaviti posljedice. Međutim, tek sada, kada je počela žetva jesenskih kultura, može se preciznije vidjeti koliko je šteta velika.

Prema aktualnim procjenama Landwirtschaftskammer Österreich, ukupna količina kukuruza za zrno mogla bi biti gotovo 30 posto manja od petogodišnjeg prosjeka. Kod soje se očekuje pad veći od 50 posto.

Još dramatičnije izgledaju procjene za krumpir. Ovisno o području i uvjetima na pojedinim poljima, očekivani prinosi nalaze se između 50 i 70 posto ispod uobičajenih razina.

Pogođeni su i suncokret, uljne bundeve i šećerna repa. Upravo su jesenske kulture bile mnogo dulje izložene nedostatku vode nego žitarice koje su požnjevene ranije tijekom ljeta.

Ono što je tijekom ljeta izgledalo kao upozorenje sada se pretvara u stvarne tone izgubljene hrane: jesenska žetva pokazuje koliko je duboko suša pogodila austrijsku poljoprivredu.

Najsušnije razdoblje od početka mjerenja

Katastrofalni rezultati nisu posljedica nekoliko vrućih tjedana.

Austrija je iza sebe imala već suh zimski i proljetni period, nakon čega je uslijedilo izrazito toplo i suho ljeto. Prema službenim podacima, prosječna temperatura između lipnja i kolovoza bila je 2,7 stupnjeva iznad klimatskog prosjeka razdoblja 1991.–2020.

Istodobno je na razini cijele Austrije palo oko 32 posto manje oborina od dugoročnog prosjeka.

Posebno je pogođen istok zemlje, gdje su se nedostatak kiše, niska razina vode u tlu i dugotrajne visoke temperature međusobno pojačavali.

Landwirtschaftskammer je početkom rujna navodila da je prethodno dvanaestomjesečno razdoblje bilo najsušnije u Austriji od početka sustavnih mjerenja 1850. godine.

Krumpir među najvećim gubitnicima

Stanje je posebno teško na poljima krumpira.

Poljoprivrednici u Gornjoj Austriji već govore o prinosima koji na pojedinim gospodarstvima ne dosežu ni polovicu uobičajene količine. Problem nije samo manji broj gomolja. Dugotrajna vrućina donijela je i oštećenja od sunca, dok štetnici dodatno smanjuju količinu krumpira koji će na kraju biti pogodan za prodaju.

Za gospodarstva koja imaju skladišta projektirana za nekoliko tisuća tona to znači da bi ona ove jeseni mogla ostati napola prazna.

Takav pad proizvodnje nije problem samo poljoprivrednika. Manja domaća ponuda može povećati potrebu za uvozom i pojačati pritisak na tržište, iako se iz samih podataka o žetvi još ne može izračunati koliko će pojedini proizvod zbog toga poskupjeti u trgovinama.

Soja, kukuruz i suncokret također teško pogođeni

Soja je među kulturama kod kojih se očekuje jedan od najvećih ukupnih padova. Procjena govori o više od 50 posto manjoj količini u usporedbi s petogodišnjim prosjekom.

Kod kukuruza za zrno pad bi mogao biti gotovo 30 posto, dok bi suncokreta moglo biti više od trećine manje. Kod uljnih bundeva procjenjuje se približno petina manje ukupne količine.

Važno je pritom naglasiti da žetva još traje. Konačne brojke mogu se promijeniti kada sva polja budu obrađena.

Trenutačni podaci zato nisu konačni obračun štete, ali smjer je već dovoljno jasan: jesenske kulture pretrpjele su znatno veći udar od ranije požnjevenih žitarica.

Šećerna repa ima još jedan problem

Kod šećerne repe ovogodišnju situaciju dodatno komplicira smanjenje površina pod tom kulturom.

Nakon zatvaranja Agranine šećerane u Leopoldsdorfu u Marchfeldu 2025. godine ugovorene površine za uzgoj repe približno su prepolovljene.

U odnosu na prošlu godinu ukupna količina šećerne repe ove bi godine prema sadašnjim procjenama mogla pasti do 52 posto.

Razlike među područjima vrlo su velike. U boljim regijama očekuje se oko 30 posto slabiji prinos, dok u sušnim dijelovima istočne Austrije gubici mogu dosegnuti približno 70 posto.

Konačna procjena očekuje se početkom listopada, kada započne prerada repe u Agraninoj šećerani u Tullnu.

Ni stočari nisu pošteđeni

Posljedice suše ne završavaju na povrću i ratarskim kulturama.

Veliki problem predstavlja i stanje travnjaka. Ako gospodarstvo tijekom godine proizvede manje sijena i druge stočne hrane, tijekom zime mora kupovati dodatnu hranu ili smanjivati broj životinja.

To znači dodatni trošak u trenutku kada su mnogi poljoprivrednici već izgubili dio prihoda zbog slabijih prinosa.

Na pojedinim gospodarstvima već se razmatraju promjene obroka za stoku i veća upotreba slame i drugih dostupnih komponenti kako bi se nadoknadio manjak kvalitetne krme.

Suša nije završila kada je pala prva ozbiljna kiša. Njezine posljedice austrijska će gospodarstva osjećati kroz praznija skladišta, manjak stočne hrane i prihode koji su nestali zajedno s urodom.

Država je već aktivirala paket pomoći

Austrijska vlada još je u kolovozu dogovorila paket pomoći poljoprivrednicima pogođenima sušom vrijedan približno 240 milijuna eura.

Dio mjera odnosi se na socijalne doprinose, investicijsku pomoć, subvencioniranje kamata i smanjenje troškova osiguranja od elementarnih nepogoda.

Za posebno pogođena područja uvedene su i administrativne olakšice. U dijelovima Austrije suša je priznata kao viša sila u okviru pojedinih poljoprivrednih potpora, kako gospodarstva koja zbog suše nisu mogla ispuniti uobičajene obveze žetve ne bi automatski izgubila pravo na premije.

Predsjednik Landwirtschaftskammer Österreich Josef Moosbrugger aktualne gubitke opisuje kao još dramatičnije nego što se očekivalo te upozorava da će, uz kratkoročnu pomoć, biti potrebna i dugoročna ulaganja u prilagodbu poljoprivrede sve ekstremnijim klimatskim uvjetima.

Hoće li hrana zbog toga poskupjeti?

To je pitanje koje će najviše zanimati potrošače, ali na njega još nije moguće dati jednostavan odgovor.

Veliki pad domaće proizvodnje može povećati potrebu za uvozom pojedinih proizvoda, ali konačna maloprodajna cijena ne ovisi samo o austrijskoj žetvi. Na nju utječu međunarodne cijene, troškovi energije i transporta, ugovori trgovaca i prerađivača te dostupnost robe na europskom tržištu.

Zato podatak da je neke kulture proizvedeno 30, 50 ili 70 posto manje ne znači automatski jednako povećanje cijene u supermarketu.

Ali ovogodišnja žetva šalje vrlo jasno upozorenje: ekstremna suša više nije samo meteorološki podatak. Ona je postala gospodarski problem koji se s polja seli prema skladištima, prehrambenoj industriji i, na kraju, potrošačima.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.