„Naj se srameti“ prvo je pjesnička priča

Kajkavska popevka oduvijek je najbolje funkcionirala kada nije pokušavala biti samo glazbeni broj, nego priča ispričana jezikom koji publika osjeća kao vlastiti.

Upravo tu važnu ulogu u novoj pjesmi ima Marica Mihac. Njezin pjesnički senzibilitet susreće se sa Šeperićevim iskustvom skladatelja i izvođača, pa tekst ne ostaje odvojen od glazbe nego se razvija zajedno s njom.

Tekst „Naj se srameti“ potpisuju Marica Mihac i Ivica Šeperić, Šeperić je autor glazbe i izvođač, dok je aranžman povjeren Toniju Eteroviću.

Kada kajkavska riječ prijeđe iz pjesničke bilježnice u melodiju, ona ne gubi svoju intimnost – samo dobiva novi glas.

Marica Mihac – pjesnikinja kojoj kajkavski nije ukras nego jezik osjećaja

Marica Mihac aktivna je na hrvatskoj pjesničkoj sceni kao članica velikogoričke Udruge umjetnika SPARK.

U svojim nastupima i pjesničkom radu koristi hrvatski standardni jezik, ali i kajkavski govor, čime se prirodno povezuje s glazbenim svijetom zagorske i kajkavske popevke.

Upravo ta dvojezičnost unutar vlastitog pjesničkog izraza – standard i kajkavština – omogućuje joj da emociju oblikuje različitim registrima, bez potrebe da se dijalekt pretvara u folklorni ukras.

Od Velike Gorice do Beča

Mihac je s članicama SPARK-a više puta predstavljala velikogoričku pjesničku scenu na međunarodnom poetskom festivalu „Beč u proljeće“.

Već 2023. u Beču se predstavila poezijom na kajkavskom i hrvatskom standardnom jeziku. Na festival se vratila i 2024., a tijekom izdanja 2026. ponovno je bila među predstavnicama SPARK-a.

Ovogodišnji bečki nastup imao je i dodatnu težinu jer su članice udruge bile zastupljene u zborniku „Beč u proljeće 2026“, čime njihov rad ostaje zabilježen i izvan samog festivalskog nastupa.

Poezija koja izlazi izvan festivalske pozornice

Mihac se ne pojavljuje samo na klasičnim pjesničkim susretima.

Sudjelovala je i u kulturnim programima u kojima je poezija korištena kao javni glas protiv nasilja nad ženama, gdje su članice SPARK-a svojim tekstovima govorile o društvenim temama i ljudskom iskustvu.

Njezini autorski radovi objavljivani su i u pjesničkim publikacijama i na književnim platformama, a nalazi se i među autorima zastupljenima u zajedničkim pjesničkim zbornicima.

Sve to objašnjava zašto u priči o „Naj se srameti“ nije riječ samo o tome da je netko napisao tekst za jednu festivalsku pjesmu. U pjesmu ulazi iskustvo autorice koja je riječ gradila prije nego što ju je glazba preuzela.

Šeperić i Mihac već imaju zajedničku autorsku povijest

„Naj se srameti“ nije prvi njihov zajednički projekt.

Godine 2025. surađivali su na kajkavskoj skladbi „Zagorski škrlak“, također povezanoj s festivalom Krijesnica. Šeperić je napisao glazbu, dok je tekst nastao u suradnji s Maricom Mihac, a aranžman je i tada potpisao Toni Eterović.

Iste godine Mihac je sa Šeperićem radila i na pjesmi „Njene oči plave“. HDS ZAMP u svojoj službenoj bazi Maricu Mihac navodi kao autoricu teksta, uz Šeperića kao skladatelja i suautora teksta.

Ta kontinuitetna suradnja važna je jer pokazuje da „Naj se srameti“ nije jednokratno spajanje pjesnika i izvođača, nego odnos u kojem su autori već naučili kako se njihovi različiti rukopisi mogu nadopunjavati.

Ivica Šeperić – glazbenik koji pjesmu gradi iznutra

Ivica Šeperić na hrvatskoj glazbenoj sceni djeluje više od četiri desetljeća.

Jedan je od osnivača grupe Romantik, a tijekom karijere surađivao je s nizom poznatih imena domaće glazbene scene.

Iako mu je bubanj osnovni instrument, vlastite pjesme sklada na klaviru i gitari, a posljednjih godina sve snažnije razvija autorski i kantautorski rad.

Kajkavska glazba pritom mu postaje sve važniji dio stvaralaštva.

Krijesnica kao prirodno mjesto za novu pjesmu

Upravo zato je Krijesnica prirodna pozornica za „Naj se srameti“.

Festival u Krapini već desetljećima njeguje novu zagorsku i kajkavsku glazbu, dajući autorima prostor da tradicija ostane živa kroz nove skladbe, a ne samo kroz ponavljanje starih pjesama.

Ovogodišnje izdanje posebno je jer Krijesnica obilježava 30. festival.

Program će se održati u petak, 9. listopada, s početkom u 20 sati u Festivalskoj dvorani u Krapini.

Tradicija koja mora stvarati novo da bi ostala živa

Najveća vrijednost ovakve pjesme upravo je u tome što tradiciju ne pokušava konzervirati.

Kajkavski govor živi onda kada se na njemu i dalje pišu novi stihovi, kada dobiva nove melodije i kada nove pjesme pronalaze vlastitu publiku.

„Naj se srameti“ zato povezuje dva stvaralačka svijeta: pjesništvo Marice Mihac i glazbu Ivice Šeperića.

U sredini je riječ – ona koja je prvo zapisana, zatim otpjevana i koja će u Krapini dobiti svoj festivalski trenutak.

Poslušajte „Naj se srameti“

Nova kajkavska popevka već je dostupna na YouTubeu, pa je publika može čuti i prije predstavljanja na Krijesnici 2026.

Autorska ekipa

Glazba: Ivica Šeperić
Tekst: Marica Mihac / Ivica Šeperić
Izvođač: Ivica Šeperić
Aranžman: Toni Eterović

Zoran / TV Wien