„Partizan, narodni heroj, diktator“

Već sam naslov filma pokazuje smjer kojim su autori krenuli.

Tito je u dokumentarcu prikazan kao vođa antifascističkog partizanskog pokreta, čovjek koji je nakon Drugog svjetskog rata desetljećima upravljao Jugoslavijom i političar koji je izgradio znatan međunarodni utjecaj.

Istodobno film otvara pitanje njegove autoritarne vlasti, progona političkih protivnika i sustava koji nije dopuštao stvarni politički pluralizam.

Nova dokumentarna produkcija ne gradi jednu jednostavnu sliku Tita, nego pokušava objasniti kako je ista osoba za jedne ostala simbol stabilnosti i međunarodnog ugleda, a za druge simbol represije i političkog progona.

Rajko Grlić govori o Golom otoku

Za hrvatsku publiku jedan od posebno važnih sugovornika u filmu je redatelj Rajko Grlić.

ORF u službenoj najavi navodi da Grlić iznosi osobnu obiteljsku priču povezanu s Golim otokom.

Njegova majka bila je zatočena u tom logoru, a upravo kroz njegovo svjedočanstvo dokumentarac prikazuje jednu od najmračnijih strana jugoslavenskog sustava nakon sukoba Tita i Staljina.

Goli otok u seriji se prikazuje kao mjesto internacije i političke represije nakon razlaza Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom.

Od Staljina do Zapada

Jedan od ključnih dijelova dokumentarca bavi se 1948. godinom i raskidom Tita sa Staljinom.

Jugoslavija se nakon tog sukoba našla izvan sovjetskog bloka i počela tražiti vlastiti politički put.

Tito se postupno približava Zapadu, Jugoslavija dobiva zapadne kredite, a zemlja gradi model koji se razlikovao i od sovjetskog komunizma i od zapadnog kapitalizma.

Film upravo taj trenutak opisuje kao jednu od najvažnijih prekretnica Titove političke karijere.

Nesvrstani i međunarodni ugled

Dokumentarac prati i nastanak Pokreta nesvrstanih.

Jugoslavija se pod Titom pokušavala pozicionirati između dvaju velikih hladnoratovskih blokova.

Takva politika donijela je Titu snažnu međunarodnu vidljivost, osobito među državama Azije, Afrike i drugih dijelova globalnog juga.

Upravo zbog tog položaja Tito je desetljećima bio priman i na Zapadu i u državama koje su pripadale ili bile bliske socijalističkom svijetu.

Film ne zaobilazi represiju

Autori ipak ne ostaju na međunarodnoj diplomaciji i kultu političke ličnosti.

ORF u najavi izričito navodi da je Tito uživao međunarodni ugled, dok su istodobno protivnici vlasti u Jugoslaviji bili zatvarani i politički progonjeni.

Poseban prostor posvećen je periodu nakon sukoba sa Staljinom, kada su protiv stvarnih i navodnih staljinista korištene represivne metode.

Upravo se u tom dijelu pojavljuje Grlićevo svjedočanstvo.

Marina Abramović među sugovornicima

Dokumentarac okuplja niz ljudi čije su obiteljske ili osobne priče povezane s bivšom Jugoslavijom.

Među njima je svjetski poznata performance umjetnica Marina Abramović.

ORF podsjeća da je kao studentica krajem šezdesetih sudjelovala u studentskim protestima u Beogradu.

U filmu govori kao osoba koja je odrasla unutar sustava i iz neposrednog iskustva pamti njegovu političku i društvenu atmosferu.

I sin jednog od najmoćnijih ljudi Jugoslavije

Među sugovornicima je i Slobodan Ranković, sin Aleksandra Rankovića.

Aleksandar Ranković godinama je bio jedan od najmoćnijih političara Jugoslavije i jedan od najbližih Titovih suradnika prije političkog pada 1966. godine.

Upravo takvi osobni pogledi daju dokumentarcu dodatni sloj koji nadilazi kronološko prepričavanje povijesti.

Autori žele spojiti činjenice i osobna sjećanja

Dokumentarac potpisuju Sasha Djurkovic i Caroline Schaper, dok je Danielle Proskar režirala igrane rekonstrukcije.

Djurkovic je uoči premijere objasnila da joj je bilo važno zadržati emocionalnost ljudi koji govore o životu u bivšoj Jugoslaviji.

Serija sadrži mnogo povijesnih činjenica i arhivskog materijala, ali autori su nastojali ostaviti prostor i osobnim iskustvima.

Arhivske snimke i igrane rekonstrukcije

Titov lik kroz cijeli je film prisutan u izvornim arhivskim snimkama.

Produkcija je dodatno koristila igrane rekonstrukcije pojedinih trenutaka iz njegova života i političke karijere.

Takav pristup omogućio je autorima da povežu povijesni materijal s prizorima koje nije bilo moguće prikazati samo kroz postojeću arhivu.

90 minuta na ORF-u, šest epizoda online

ORF 2 prikazao je 90-minutnu verziju dokumentarca 25. rujna u okviru emisije „Universum History“.

Istodobno je napravljena i proširena serijska verzija od šest približno polusatnih epizoda.

Serija je od 24. rujna dostupna putem ORF ON, a ORF III tijekom vikenda prikazao je svih šest epizoda.

Šest poglavlja jedne političke biografije

Epizode prate različite faze Titova života i jugoslavenske povijesti.

Od partizanskog pokreta i završetka Drugog svjetskog rata, preko sukoba sa Staljinom i uspostavljanja autoritarnog sustava, do razdoblja gospodarskog rasta, društvenih napetosti i posljednjih godina njegova života.

Završni dio bavi se gospodarskim problemima Jugoslavije, zahtjevima za većom decentralizacijom i sustavom koji je nakon Titove smrti ostao bez osobe koja ga je desetljećima držala na okupu.

Zašto Tito i danas izaziva tako različite reakcije?

Upravo je to jedno od glavnih pitanja cijelog projekta.

ORF dokumentarac polazi od činjenice da se sjećanje na Tita u državama nastalim raspadom Jugoslavije ni danas ne može svesti na jednu interpretaciju.

Jedni ga pamte kroz socijalnu sigurnost, međunarodni ugled Jugoslavije, putovanja i osjećaj stabilnosti.

Drugi naglašavaju jednopartijski sustav, političku represiju, zatvore i činjenicu da su protivnici vlasti bili progonjeni.

Dokumentarac upravo to proturječje stavlja u središte

„Genosse Tito – Partisan, Volksheld, Diktator“ zato nije klasična televizijska biografija koja pokušava publici dati jednu konačnu presudu.

Produkcija usporedno prikazuje politički uspjeh i represiju, međunarodni ugled i unutarnje ograničavanje sloboda te mit koji je izgrađen oko osobe koja je desetljećima bila gotovo nerazdvojiva od države kojom je upravljala.

Upravo se zbog toga više od četrdeset godina nakon njegove smrti rasprava o Josipu Brozu Titu još uvijek ne vodi samo kao rasprava o povijesti.

Ona je i dalje rasprava o tome kako se ljudi sjećaju zemlje koja više ne postoji.

Zoran / TV Wien