Spor oko molitve na AMS tečaju prerastao u političku aferu: Nepp napao vodstvo, ustanova odbacuje optužbe
Bivši trener njemačkog jezika iz Beča tvrdi da je nakon sukoba s polaznicom AMS tečaja, koja je tražila poseban prostor za molitvu i kasnije ga optužila za islamofobiju i rasizam, ostao bez posla. Obrazovni pružatelj odbacuje navode da tolerira ekstremizam ili diskriminaciju, dok je slučaj sada otvorio i politički sukob.

trener navodi da je radio u toj profesiji
održavao se kod vanjskog obrazovnog pružatelja
prema treneru, toliko je imala pritužba polaznice
Dominik Nepp slučaj je pretvorio i u političko pitanje
Sve je počelo pitanjem o prostoru za molitvu
Prema iskazu bivšeg trenera Stefana K., koji je za Heute opisao događaje iz svojeg nekadašnjeg radnog mjesta, sukob je počeo kada ga je polaznica iz Turske ubrzo nakon dolaska na tečaj pitala gdje se nalazi prostor za molitvu.
K. tvrdi da je o tome razgovarao sa svojom nadređenom te potom polaznici rekao da se, ako želi, može moliti i u prostoriji u kojoj se održava nastava.
Prema njegovoj verziji događaja, takav odgovor nije zadovoljio polaznicu. Ona ga je, kako tvrdi, optužila za rasizam te dovela u pitanje poštovanje vjerskih sloboda.
Važno je naglasiti da javnosti zasad nije poznata verzija događaja same polaznice. Njezine navodne izjave i ponašanje u medijima se prenose na temelju svjedočenja bivšeg trenera.
Slučaj se ne može svesti samo na pitanje postoji li prostor za molitvu. U središtu priče sada su i optužbe za diskriminaciju, način rješavanja pritužbi te okolnosti završetka radnog odnosa trenera.
Novi sukob oko ispita iz njemačkog
Odnos između trenera i polaznice, prema njegovu iskazu, dodatno se pogoršao zbog ispita na razini A2.
K. tvrdi da nakon probnog testa nije smatrao da polaznica ima dovoljno znanja za izlazak na A2 ispit te da ju zato prvotno nije želio prijaviti.
Prema njegovim riječima, kolegica je ipak inzistirala na prijavi. Polaznica je potom pristupila ispitu, ali ga, prema navodima trenera, nije položila.
Kada je saznala da je trener prvotno bio protiv njezine prijave na ispit, uslijedila je službena pritužba.
Optužbe za islamofobiju i rasizam
K. tvrdi da je polaznica poslala višestrani pisani prigovor tijelu zaduženom za pitanja jednakog postupanja te ga optužila za islamofobiju i rasizam.
Bivši trener odbacuje te optužbe.
Prema njegovoj verziji, deset drugih sudionika tečaja bilo je spremno pred njegovim nadređenima potvrditi njegov prikaz događaja.
Navodi i da do takvog zajedničkog razgovora nije došlo.
Je li zbog toga dobio otkaz? Tu treba biti precizan
Upravo na ovom mjestu nastala je najveća razlika između dramatičnih naslova i onoga što se iz dosad objavljenih informacija može sigurno zaključiti.
K. tvrdi da je nakon pritužbe izgubio posao i da mu je nadređeni najavio prekid radnog odnosa.
Međutim, iz izvještaja Heutea proizlazi da je na kraju potpisao sporazumni raskid radnog odnosa. K. tvrdi da je to učinio nakon što mu je prethodno posredno zaprijećeno izvanrednim otkazom.
Zbog toga zasad nije neovisno potvrđeno da je formalni razlog završetka njegova zaposlenja bio zahtjev polaznice za posebnim prostorom za molitvu.
Također je važno razlikovati AMS od njegova poslodavca. Radilo se o tečaju povezanom s AMS-om, ali je trener bio zaposlen kod vanjskog obrazovnog pružatelja koji je provodio program.
Trener iznosi i mnogo šire optužbe
Njegove tvrdnje ne završavaju na ovom pojedinačnom slučaju.
K. je za Heute naveo da je tijekom rada svjedočio pritisku na muslimanske polaznike koji tijekom posta nisu postili, molitvama u učionicama i hodnicima te drugim vjerskim i političkim sukobima među sudionicima.
Spomenuo je i navodne antisemitske izjave, neprijateljski odnos prema ženama te situacije u kojima su pojedini sudionici kod sebe imali noževe.
Riječ je o ozbiljnim optužbama bivšeg zaposlenika. Heute nije objavio neovisnu potvrdu svakog od tih navoda.
Obrazovna ustanova: ne toleriramo ekstremizam ni diskriminaciju
Bivši poslodavac odbacuje prikaz prema kojem bi u svojim obrazovnim programima tolerirao ili poticao vjerski ekstremizam, diskriminirajuće ponašanje ili situacije koje ugrožavaju sigurnost.
Ustanova u odgovoru Heuteu navodi da se njezin obrazovni rad temelji na poštovanju, jednakom postupanju, vladavini prava i okruženju bez diskriminacije, neovisno o vjeri, podrijetlu, spolu ili svjetonazoru sudionika.
Dodaje da se prijave problematičnog ponašanja obrađuju prema definiranim procedurama.
O konkretnom kadrovskom slučaju i pojedinačnim pritužbama ne želi iznositi detalje, pozivajući se na zaštitu osobnih podataka.
Nepp ulazi u slučaj: oštra reakcija FPÖ-a
Nakon objave priče reagirao je i predsjednik FPÖ Wien Dominik Nepp.
Nepp je slučaj opisao kao skandal te ustvrdio da predstavlja popuštanje pred islamizmom. Također je odgovornost prebacio na vodstvo AMS-a, za koje tvrdi da je u ovom slučaju zakazalo.
Posebnu pozornost izazvala je njegova poruka usmjerena prema polaznici. Nepp je poručio da se, ako joj se u Austriji ne sviđa, treba vratiti u zemlju iz koje je došla, završavajući riječima: „Ab nach Hause!“
To je politička ocjena čelnika FPÖ Wien. Iz dosad dostupnih podataka nije utvrđeno državljanstvo, boravišni status niti drugi osobni pravni detalji polaznice na temelju kojih bi se moglo zaključivati o njezinu pravu boravka u Austriji.
Što zapravo kaže austrijski pravni okvir?
Rasprava oko slučaja brzo se proširila na pitanje vjerskih prava i integracije, ali pravni okvir je širi od pojedinačnih političkih poruka.
Austrijski Zakon o jednakom postupanju štiti od diskriminacije na temelju vjere ili svjetonazora u radnom svijetu, a njegova primjena obuhvaća i stručno obrazovanje, daljnje obrazovanje i prekvalifikacije.
To znači da vjera sama po sebi ne smije biti razlog za diskriminaciju sudionika obrazovnog ili radnog procesa.
Istodobno, same odredbe o zaštiti od diskriminacije ne znače automatski opće pravo svakog polaznika na zasebnu prostoriju namijenjenu molitvi u svakom obrazovnom programu.
Upravo zato je važno razlikovati slobodu prakticiranja vjere od konkretnog zahtjeva kako obrazovna ustanova mora organizirati svoje prostorije i nastavu.
Tri verzije jedne priče
U ovom trenutku postoje tri jasno odvojene razine slučaja.
Prva je verzija bivšeg trenera, koji tvrdi da je pokušavao održati nastavu bez vjerskih i političkih sukoba, da je nepravedno optužen i da je na kraju zbog cijelog slučaja izgubio posao.
Druga je pozicija njegova bivšeg poslodavca, koji odbacuje tvrdnje da tolerira ekstremizam ili diskriminaciju, ali zbog zaštite osobnih podataka ne objašnjava konkretne razloge prekida radnog odnosa.
Treća je politička interpretacija Dominika Neppa i FPÖ-a, koji događaj predstavljaju kao primjer problema integracije i odnosa institucija prema političkom islamu.
Pitanja koja još nemaju odgovor
Za konačnu sliku nedostaje nekoliko ključnih informacija.
Nije objavljen puni sadržaj pritužbe polaznice. Nije poznata njezina vlastita verzija događaja. Nisu objavljeni dokumenti koji bi pokazali službeni razlog završetka radnog odnosa, niti je javno poznato što je utvrdio interni postupak nakon njezine pritužbe.
Zbog toga se zasad može potvrditi da je do sukoba i pritužbe došlo prema iskazu bivšeg trenera, da je njegov radni odnos potom završio sporazumnim raskidom te da njegov bivši poslodavac odbacuje šire optužbe koje mu stavlja na teret.
Sve ostalo – uključujući tvrdnju da je trener izgubio posao upravo zato što nije omogućena posebna molitvena soba – zahtijeva dodatnu dokumentaciju ili svjedočanstva druge strane.
Od internog sukoba do političke rasprave u Beču
Bez obzira na konačan ishod, slučaj je otvorio pitanja koja daleko prelaze jedan tečaj njemačkog jezika.
Koliko prostora obrazovne institucije trebaju dati individualnom prakticiranju vjere? Kako reagirati kada se pojavi optužba za diskriminaciju? Kako zaštititi i polaznika koji podnosi pritužbu i zaposlenika protiv kojega je ona podnesena dok se činjenice još utvrđuju?
To su pitanja na koja se ne može odgovoriti samo jednom političkom izjavom niti jednom verzijom događaja.
Ono što je počelo kao neslaganje u učionici tako je postalo još jedna bečka rasprava o integraciji, vjerskoj slobodi, pravilima zajedničkog života i odgovornosti institucija.
Zoran / TV Wien
Streit um Gebetsraum in AMS-Kurs wird zum Politikum: Nepp attackiert Führung, Bildungsträger weist Vorwürfe zurück
Ein ehemaliger Deutschtrainer in Wien behauptet, nach einem Konflikt mit einer Teilnehmerin eines AMS-Kurses, die einen eigenen Gebetsraum gefordert und ihm später Islamophobie und Rassismus vorgeworfen haben soll, seinen Arbeitsplatz verloren zu haben. Der Bildungsträger weist Vorwürfe zurück, Extremismus oder Diskriminierung zu dulden. Inzwischen hat der Fall auch eine politische Dimension bekommen.

war K. nach eigenen Angaben als Deutschtrainer tätig
durchgeführt von einem externen Bildungsträger
soll die Beschwerde der Teilnehmerin umfasst haben
Dominik Nepp machte den Fall zum Politikum
Begonnen haben soll alles mit der Frage nach einem Gebetsraum
Nach Darstellung des ehemaligen Trainers Stefan K. begann der Konflikt, als eine Teilnehmerin aus der Türkei ihn kurz nach Beginn des Kurses nach einem eigenen Raum zum Beten fragte.
K. erklärt, er habe sich bei seiner Vorgesetzten erkundigt und der Teilnehmerin anschließend mitgeteilt, dass sie auch im Kursraum beten könne.
Nach seiner Darstellung war die Frau mit dieser Lösung nicht zufrieden und warf ihm unter anderem Rassismus sowie mangelnden Respekt vor der Religionsfreiheit vor.
Die eigene Darstellung der Teilnehmerin ist öffentlich bislang nicht bekannt. Ihre angeblichen Aussagen und ihr Verhalten werden daher derzeit vor allem über die Schilderungen des ehemaligen Trainers wiedergegeben.
Der Fall geht längst über die Frage nach einem Gebetsraum hinaus. Im Mittelpunkt stehen inzwischen Diskriminierungsvorwürfe, der Umgang mit Beschwerden und die Umstände, unter denen das Dienstverhältnis des Trainers endete.
Weiterer Konflikt um eine A2-Prüfung
Nach Angaben von K. verschärfte sich das Verhältnis später wegen einer geplanten Deutschprüfung auf A2-Niveau.
Der Trainer erklärt, ein Probetest habe gezeigt, dass die Teilnehmerin seiner Einschätzung nach noch nicht über das notwendige Sprachniveau verfügt habe.
Er habe sie daher zunächst nicht zur Prüfung anmelden wollen. Nach Intervention einer Kollegin sei sie dennoch angemeldet worden und habe die Prüfung anschließend nicht bestanden.
Nachdem die Teilnehmerin erfahren habe, dass K. ursprünglich gegen die Anmeldung gewesen sei, habe sie eine formelle Beschwerde eingereicht.
Vorwürfe von Islamophobie und Rassismus
Laut K. umfasste das Schreiben mehrere Seiten. Darin soll ihm die Teilnehmerin Islamophobie und Rassismus vorgeworfen haben.
K. weist diese Vorwürfe zurück.
Nach seiner Darstellung hätten sich zehn andere Kursteilnehmer bereit erklärt, seine Version der Ereignisse gegenüber der Leitung zu bestätigen.
Zu einem gemeinsamen Gespräch sei es jedoch nicht gekommen.
Wurde er deshalb gekündigt? Hier ist Differenzierung notwendig
Gerade bei der Frage nach dem Ende des Dienstverhältnisses unterscheiden sich zugespitzte Schlagzeilen und die bislang öffentlich bekannten Details.
K. sagt, er habe infolge der Beschwerde seinen Arbeitsplatz verloren.
Aus dem Bericht von „Heute“ geht jedoch hervor, dass am Ende eine einvernehmliche Auflösung des Dienstverhältnisses unterschrieben wurde.
K. behauptet, zuvor sei ihm indirekt mit einer fristlosen Kündigung gedroht worden und er habe deshalb der einvernehmlichen Lösung zugestimmt.
Damit ist bislang nicht unabhängig belegt, dass die Forderung nach einem eigenen Gebetsraum der formale Grund für das Ende seines Arbeitsverhältnisses war.
Ebenfalls wichtig: Nicht das AMS selbst war der Arbeitgeber des Trainers. Der AMS-Kurs wurde von einem externen Bildungsträger durchgeführt, bei dem K. beschäftigt war.
Der ehemalige Trainer erhebt weitere schwere Vorwürfe
K. beschränkt seine Kritik nicht auf diesen einzelnen Konflikt.
Er berichtet unter anderem von Druck auf muslimische Teilnehmer, die während des Ramadan nicht fasteten, von Gebeten in Kursräumen und Gängen sowie von religiösen und politischen Spannungen innerhalb einzelner Kurse.
Darüber hinaus spricht er von antisemitischen Äußerungen, frauenfeindlichen Einstellungen und Teilnehmern, die Messer bei sich gehabt hätten.
Diese schweren Vorwürfe stammen aus der Darstellung des ehemaligen Mitarbeiters. Eine unabhängige Bestätigung sämtlicher behaupteter Vorfälle wurde bislang nicht veröffentlicht.
Bildungsträger weist Vorwürfe zurück
Der ehemalige Arbeitgeber widerspricht der Darstellung, religiöser Extremismus, diskriminierendes Verhalten oder sicherheitsgefährdende Situationen würden in seinen Bildungsangeboten geduldet oder gefördert.
Die Bildungsarbeit basiere auf Respekt, Gleichbehandlung, Rechtsstaatlichkeit und einem diskriminierungsfreien Lernumfeld – unabhängig von Religion, Herkunft, Geschlecht oder Weltanschauung.
Hinweise auf problematisches Verhalten würden nach festgelegten Verfahren geprüft und dokumentiert.
Zu konkreten Personen, Personalfragen oder einzelnen Beschwerdefällen könne man aus Datenschutzgründen keine Angaben machen.
Nepp greift den Fall politisch auf
Nach Bekanntwerden der Geschichte reagierte auch FPÖ-Wien-Chef Dominik Nepp.
Nepp bezeichnete den Vorgang als Skandal und interpretierte ihn als Nachgeben gegenüber dem Islamismus. Zugleich erklärte er, die AMS-Führung habe versagt.
Besonders deutlich wurde Nepp in Richtung der betroffenen Teilnehmerin. Wenn es ihr in Österreich nicht passe, solle sie in ihr Herkunftsland zurückkehren. Seine Aussage endete mit den Worten: „Ab nach Hause!“
Dabei handelt es sich um eine politische Bewertung des FPÖ-Wien-Chefs. Aus den derzeit veröffentlichten Informationen ergeben sich keine gesicherten Angaben über Staatsbürgerschaft, Aufenthaltsstatus oder andere aufenthaltsrechtliche Details der Frau.
Was sagt der rechtliche Rahmen?
Mit der politischen Debatte rückt auch die Frage nach Religionsfreiheit und Gleichbehandlung in den Mittelpunkt.
Das österreichische Gleichbehandlungsgesetz schützt im Bereich der Arbeitswelt vor unmittelbarer und mittelbarer Diskriminierung aufgrund von Religion oder Weltanschauung.
Dieser Schutz umfasst ausdrücklich auch Berufsberatung, Berufsausbildung, Weiterbildung und Umschulung.
Daraus folgt, dass Kursteilnehmer nicht aufgrund ihrer Religion benachteiligt werden dürfen.
Die entsprechenden Bestimmungen enthalten jedoch für sich genommen keinen generellen Anspruch darauf, dass in jedem Bildungskurs ein eigener Gebetsraum zur Verfügung gestellt werden muss.
Drei Ebenen eines Falls
Der Fall besteht derzeit aus drei klar voneinander zu trennenden Ebenen.
Da ist zunächst die Darstellung des ehemaligen Trainers, der sich zu Unrecht beschuldigt sieht und einen Zusammenhang zwischen der Beschwerde und dem Ende seines Arbeitsverhältnisses herstellt.
Dem gegenüber steht der Bildungsträger, der Vorwürfe der Duldung von Extremismus oder Diskriminierung zurückweist, sich aber zu konkreten Personalangelegenheiten nicht äußert.
Hinzu kommt die politische Interpretation der FPÖ Wien, die den Fall in eine breitere Debatte über Integration und politischen Islam einordnet.
Entscheidende Fragen bleiben offen
Der vollständige Inhalt der Beschwerde ist nicht öffentlich bekannt. Auch die betroffene Teilnehmerin hat ihre Sicht der Ereignisse bislang nicht öffentlich dargestellt.
Ebenso fehlen öffentlich zugängliche Unterlagen, aus denen hervorgeht, welche konkreten Gründe zur Beendigung des Dienstverhältnisses geführt haben und welche Ergebnisse eine interne Prüfung der Vorwürfe brachte.
Deshalb lässt sich derzeit festhalten: Der Konflikt und die Beschwerde werden vom ehemaligen Trainer detailliert geschildert, sein Dienstverhältnis endete anschließend einvernehmlich, und sein früherer Arbeitgeber weist die weitergehenden Vorwürfe gegen die Einrichtung zurück.
Die Behauptung, der Trainer habe ausschließlich deshalb seinen Arbeitsplatz verloren, weil die Teilnehmerin keinen eigenen Gebetsraum bekam, ist auf Grundlage der öffentlich bekannten Informationen hingegen nicht abschließend belegt.
Aus einem Konflikt im Kursraum wird eine Wiener Integrationsdebatte
Unabhängig davon, wie der konkrete Personalfall letztlich zu bewerten ist, berührt die Auseinandersetzung grundsätzliche Fragen.
Wie sollen Bildungseinrichtungen mit individuellen religiösen Bedürfnissen umgehen? Wie werden Beschwerden wegen Diskriminierung geprüft? Und wie lassen sich sowohl Beschwerdeführer als auch beschuldigte Mitarbeiter schützen, solange noch nicht geklärt ist, was tatsächlich geschehen ist?
Aus einem Streit im Kursraum ist damit eine Debatte über Integration, Religionsfreiheit, Gleichbehandlung und die Verantwortung öffentlich finanzierter Bildungsprogramme in Wien geworden.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
