Koliki interes vlada za ovogodišnje izdanje pokazalo se puno prije nego što su u Gospić stigli prvi štandovi. Organizatori su prijave za glavni izlagački prostor zatvorili još početkom srpnja jer je broj zainteresiranih prerastao raspoloživih 283 mjesta na Trgu Stjepana Radića. To je možda i najbolji pokazatelj koliko je Jesen u Lici tijekom godina postala važna ljudima koji svoje proizvode ne prodaju kroz velike trgovačke lance, nego kupcu žele pokazati tko ih proizvodi, gdje nastaju i zašto izgledaju i imaju okus upravo tako.

Na štandovima će se ponovno susresti Lika i ostatak Hrvatske, ali i izlagači izvan hrvatskih granica. Bit će tu sireva, meda, rakija, pekmeza, zimnice, sokova, proizvoda od mesa, rukotvorina, ukrasnih i uporabnih predmeta, drveta, tekstila i svega onoga što se teško može ugurati u jednu jednostavnu oznaku „sajam“. Jesen u Lici zapravo funkcionira kao veliki trodnevni presjek gospodarstva ruralnog prostora: netko dolazi pokazati ono što je uzgojio, netko ono što je proizveo, a netko znanje koje se prenosi kroz generacije.

Upravo zato manifestacija ima drukčiju atmosferu od klasičnog komercijalnog sajma. Kupac ne stoji pred anonimnim proizvodom na polici. Iza stola je često upravo osoba koja je taj sir napravila, pčelar koji je izvadio med, obitelj koja je skuhala pekmez ili obrtnik koji je izradio drveni predmet. Taj neposredni kontakt proizvođača i kupca jedan je od razloga zbog kojih se manifestacija održala gotovo tri desetljeća.

Središte događanja ostaje Trg Stjepana Radića, ali dio programa seli nekoliko minuta dalje, na Stočno sajmište u Smiljanskoj ulici. Tamo će se tijekom vikenda održavati izložbe autohtonih pasmina i poljoprivredne mehanizacije, pa cijeli Gospić zapravo postaje jedna velika manifestacijska zona.

Program počinje već prije službenog petka. U četvrtak 1. listopada otvara se četvrti Kongres eko i održivog turizma, ove godine usmjeren na održivi manifestacijski turizam. Pitanje je vrlo konkretno: kako organizirati velike događaje koji dovode tisuće ljudi, stvaraju prihod i promoviraju lokalnu zajednicu, a da se pritom ne izgubi upravo ono zbog čega gosti dolaze – prostor, priroda, identitet i način života.

Od ličke pramenke i buše do pekmeza, konja i Lika Festa

Službeni program Jeseni u Lici u petak počinje u 10 sati, a svečano otvorenje predviđeno je sat poslije na glavnom trgu. Istoga jutra Muzej Like otvara izložbu posvećenu RMS Titanicu i RMS Carpathiji, čime se već na početku manifestacije pokazuje koliko je ovogodišnji program širi od same prodaje tradicijskih proizvoda.

Nakon otvorenja ritam se brzo mijenja. Strukovna škola Gospić pokazivat će tradicionalno pečenje pekmeza od šljiva, slijede glazbeni nastupi, folklor i javna tribina o sigurnosti hrane, dok će kroz grad proći i revija konjskih zaprega. Tradicijska hrana tako se u istom danu susreće s edukacijom, stočarstvom i glazbom, što je zapravo format po kojem je Jesen u Lici postala prepoznatljiva.

Petak navečer rezerviran je za četvrto izdanje Lika Festa. Festival je zamišljen kao prostor susreta tamburaške, zabavne i pop glazbe, ali i prilika da se uz poznatije izvođače predstave nova imena. Program počinje u 20 sati na Trgu Stjepana Radića, kada dnevni sajamski ritam prelazi u večernji koncertni.

Subota će posebno pripasti uzgajivačima. Na prostoru Stočnog sajmišta otvaraju se izložbe poljoprivredne mehanizacije i autohtonih pasmina, među kojima su lička pramenka i buša te hrvatski hladnokrvnjak i hrvatski posavac. Organizatori očekuju više od 250 uzgajivača, pa se ne radi samo o pokazivanju životinja posjetiteljima nego o ozbiljnom stručnom dijelu manifestacije u kojem se susreću uzgoj, očuvanje pasmina i budućnost stočarske proizvodnje.

Autohtone pasmine u takvom programu imaju posebno značenje. One nisu samo atraktivna pozadina za fotografije. Lička pramenka ili buša rezultat su stoljeća prilagodbe podneblju i načinu života na ovom prostoru. Njihovo očuvanje znači očuvanje genetske raznolikosti, ali i dijela gospodarske i kulturne povijesti Like.

Subotnje poslijepodne donosi i rezultate pet ocjenjivanja domaćih proizvoda. Ocjenjivat će se medovi, sirevi, rakije, džemovi i pekmezi te zimnica, voćni sokovi i sirupi. Za male proizvođače takva priznanja nisu samo ukrasna diploma za zid. Medalja ili dobro ocijenjen proizvod mogu biti važan argument pri izlasku na tržište, promociji OPG-a i stvaranju povjerenja kupaca.

Navečer program prelazi u sasvim drugi registar, izborom Miss Ličko-senjske županije za Miss Hrvatske 2026. U samo jednom danu publika tako od izložbe buše i poljoprivredne mehanizacije dolazi do gastronomskih natjecanja, folklora i večernjeg izbora, što možda najbolje opisuje širinu cijelog događanja.

Jesen u Lici nije opstala gotovo tri desetljeća zato što svake godine ponavlja isti sajam. Njezina snaga je upravo u tome što na jednom mjestu spaja proizvodnju, ljude, hranu, životinje, znanje, glazbu i priču o prostoru iz kojeg sve to dolazi.

A onda bi se na otvorenju trebao „pojaviti“ Ante Starčević

Jedan od detalja ovogodišnjeg otvorenja organizatori zasad namjerno ne objašnjavaju do kraja. Posjetiteljima bi se kao poseban gost i svojevrsni sudomaćin iz prošlosti trebao obratiti Ante Starčević, rođen 1823. godine u Žitniku kraj Gospića.

Naravno, riječ je o tehnološki izvedenom nastupu povijesne osobe. Kako će točno izgledati, zasad nije otkriveno. U dostupnim najavama govori se o modernoj tehnologiji i simboličnom povratku Starčevića pred publiku, ali nije precizirano radi li se o hologramskom prikazu, digitalnom avataru, umjetnoj inteligenciji ili nekoj drugoj multimedijskoj izvedbi.

Upravo je nepoznanica dio ideje. Organizatori žele taj trenutak sačuvati za samo otvorenje, a izbor Starčevića nije slučajan. Hrvatski političar i književnik rođen je upravo u ovom kraju, a u hrvatskoj političkoj povijesti ostao je povezan s idejama hrvatskog državnog prava i Strankom prava.

Uključivanje povijesne osobe u manifestaciju tradicionalne proizvodnje zanimljiv je pokušaj povezivanja dvije naizgled različite stvari. Na jednom kraju trga bit će proizvodi nastali metodama koje su ljudi koristili desetljećima ili stoljećima, a na pozornici bi moderna digitalna tehnologija trebala stvoriti iluziju razgovora sa čovjekom rođenim prije više od dva stoljeća.

Nedjelja će ponovno vratiti naglasak na izlagače, folklor i uzgajivače. Na programu su nastupi kulturnih skupina, projekt Teslina STEM akademija, nagrade najbolje ocijenjenim izlagačima i priznanja uzgajivačima autohtonih pasmina. Pred kraj dana slijedi zajednička dodjela priznanja izlagačima, a službeno zatvaranje predviđeno je u 17 sati.

Tijekom cijelog vikenda nastavit će se i ono što se na velikim manifestacijama ponekad izgubi između pozornice i protokola: demonstracije starih zanata, obrada drveta, kovački i lončarski rad, izrada suvenira, priprema jednostavnih tradicionalnih jela i prešanje ulja. Upravo su takvi mali prizori često ono što posjetitelji nakon nekoliko godina najbolje pamte.

Za Gospić tri dana Jeseni u Lici zato znače puno više od pune glavne ulice. Manifestacija istodobno daje tržište proizvođačima, vidljivost uzgajivačima, sadržaj turistima i prostor lokalnoj zajednici da ono svakodnevno i poznato pokaže kao nešto vrijedno čuvanja.

A ako je suditi prema više od 400 najavljenih izlagača i prijavama koje su morale biti zatvorene mjesecima unaprijed, interes za tu priču ove godine neće nedostajati.

Zoran / TV Wien