HSS-ovu akciju vodi predsjednik stranke Darko Vuletić, koji kaže da je cilj smanjiti pritisak na ličke proizvođače i uvjeriti kupce da problem ilegalnog otpada na pojedinim lokacijama ne znači automatski da je poljoprivredna hrana iz cijele Like zdravstveno neispravna.

Stranka tvrdi da pojedini OPG-ovi već prijavljuju nepovjerenje kupaca i pitanja o sigurnosti proizvoda. Kolika je stvarna gospodarska šteta, međutim, još se ne može pouzdano izmjeriti. Prema Vuletićevim riječima, proizvođači su ovih dana izvadili tek približno trećinu ovogodišnjeg krumpira pa će se tek tijekom prodajne sezone moći vidjeti je li interes kupaca doista značajnije pao.

Upravo tu priča postaje osjetljiva. S jedne strane, zabrinutost zbog otpada u Gospiću nije izmišljena niti je samo politička tema. Riječ je o desecima tisuća tona ilegalno odloženog opasnog i neopasnog otpada, dugotrajnoj istrazi i velikom projektu sanacije koji su državne i lokalne institucije tek počele ozbiljnije provoditi.

S druge strane, nije znanstveno ni gospodarski opravdano iz samog postojanja zagađenog područja zaključiti da su svi prehrambeni proizvodi iz Like zagađeni.

Upravo zato su tijekom kolovoza i rujna provedena ciljana službena uzorkovanja hrane i vode. Državni inspektorat objavio je da je poljoprivredna inspekcija od 31. kolovoza do 11. rujna uzimala uzorke krumpira, šljive, rajčice, kupusa, tritikale i jare zobi na devet obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Tri gospodarstva nalazila su se na području Gospića, jedno u Perušiću, jedno u Mušaluku, tri na području Otočca i jedno u Ličkom Lešću.

Analizirani su olovo, kadmij i nikal, dodatno su praćeni bakar, cink, antimon i arsen, a hrana je ispitana i na PFAS spojeve. Prema službenom izvješću Državnog inspektorata, svi uzeti uzorci bili su sukladni i nisu utvrđene nesukladnosti za navedene parametre.

Problem ilegalnog otpada u Gospiću je stvaran i ozbiljan. Ali službeni rezultati uzorkovanja dosad ne daju osnovu za tvrdnju da je lički krumpir ili druga testirana hrana iz Like zbog toga automatski zdravstveno neispravna.

Krumpir s Dolca također je prošao službenu kontrolu

Inspektorat se nije zaustavio samo na uzorcima izravno s gospodarstava. Sanitarna inspekcija uzela je još sedam uzoraka hrane koja je već bila u prodaji.

Među njima je bio krumpir s tržnice Dolac u Zagrebu te krumpir, luk, tikvice i krastavci s Gradske tržnice u Gospiću.

I svih sedam tih uzoraka ocijenjeno je sukladnima za analizirane parametre.

To je za proizvođače važan podatak jer je upravo reputacija trenutno njihov najveći problem. Čak i kada laboratorijski nalaz potvrdi da proizvod zadovoljava propisane vrijednosti, kupac koji je tjednima gledao televizijske snimke ilegalnog otpada može početi povezivati riječ „Lika” s onečišćenjem.

Takva reputacijska šteta teško se mjeri. Ne mora postojati službena zabrana prodaje niti zdravstveno neispravan nalaz da bi trgovac primijetio kako kupci češće biraju krumpir ili sir iz drugog kraja Hrvatske.

Upravo na tome HSS temelji svoju političku kampanju. Vuletić traži da država, ako se dokaže pad prodaje povezan s krizom otpada, razmotri pomoć poljoprivrednim proizvođačima.

Budući da je riječ o zahtjevu političke stranke, hoće li država takvu pomoć uvesti, pod kojim kriterijima i postoji li uopće mjerljiva šteta tek treba utvrditi.

Otpad ostaje velik problem – uredan krumpir ga ne briše

Rezultati hrane ne znače da je okolišna kriza završila. Država je tijekom rujna predstavila plan sanacije prema kojem se na području Gospića treba zbrinuti oko 44 tisuće tona opasnog i neopasnog otpada na približno 7,5 hektara.

Sanacija je podijeljena u četiri faze, a najzahtjevnija bi prema predstavljenom planu trebala trajati do 13 mjeseci. Procjenjuje se da će posao vrijediti desetke milijuna eura.

Paralelno se nastavlja monitoring voda i okoliša. Službene analize vode za ljudsku potrošnju objavljene tijekom ljeta nisu pokazale prekoračenja analiziranih PFAS parametara, dok stručne institucije nastavljaju nadzor upravo zato što područje s ilegalno odloženim otpadom predstavlja stvaran ekološki rizik.

To su dvije činjenice koje mogu postojati istodobno: lokacija ilegalnog otpada mora biti sanirana i nadzirana, a istodobno dosad provedene analize hrane ne potvrđuju tvrdnju da su poljoprivredni proizvodi iz cijele Like zdravstveno opasni.

Lički krumpir pritom nije samo lokalni proizvod. Naziv „Lički krumpir” nosi europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, što znači da je godinama građen identitet proizvoda povezan upravo s područjem iz kojeg dolazi.

Zato je proizvođačima reputacijska šteta posebno osjetljiva. Brend koji se gradio godinama može izgubiti povjerenje mnogo brže nego što ga laboratorijski nalazi mogu vratiti.

Subotnja podjela 500 kilograma krumpira u Zagrebu zato neće riješiti problem otpada ni tržišta. Ona je prije svega politička i promotivna poruka.

Hoće li kupci tu poruku prihvatiti i hoće li lički proizvođači do kraja sezone doista osjetiti pad prodaje, pokazat će tek tržište.

Ali barem za jedno pitanje već postoji konkretniji odgovor od dojma i straha: uzorci hrane koje su državne službe dosad ciljano analizirale bili su sukladni za ispitane PFAS spojeve i teške metale.

Zoran / TV Wien