Još u srijedu ujutro Zagreb je izgledao potpuno drukčije. Na ulicama su bila tek dva tramvaja i ograničen broj autobusnih linija, a većina putnika tražila je alternativu u automobilima, taksijima, biciklima ili pješačenju. Prometne gužve koje su počele prvog dana štrajka nastavile su se i trećeg, a smanjeni odvoz otpada postajao je sve vidljiviji.

Preokret je donio Županijski sud u Zagrebu. Sud je najprije donio odluku vezanu uz radnike Zagrebačkog holdinga, a zatim i uz ZET. U oba slučaja štrajk je ocijenjen nezakonitim i naložen je njegov prekid.

U obrazloženju koje su sindikalni predstavnici javno komentirali ključno je pitanje bilo postojanje odnosno primjena kolektivnog ugovora i dogovor o poslovima koji se tijekom štrajka ne smiju prekidati. Sindikati osporavaju sudsko tumačenje i tvrde da su dobili argumente upravo za suprotan zaključak – da ne postoji obveza takozvanog socijalnog mira koja bi im onemogućila štrajk.

Zbog toga sindikalni čelnici nisu objavili da potpuno odustaju od svojih zahtjeva. Predsjednik Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske Dražen Jović rekao je da se štrajk privremeno stavlja u mirovanje te najavio žalbu Vrhovnom sudu.

Prema njegovoj procjeni odluka drugostupanjskog suda mogla bi stići za dvadesetak dana. Tek nakon toga bit će jasnije ostaje li pravni okvir kakav je sada postavio Županijski sud ili se otvara mogućnost ponovnog štrajka i novih pregovora.

Zagreb je ponovno dobio tramvaje, autobuse i redovni odvoz otpada, ali spor zbog kojeg je štrajk započeo nije nestao. Prometna kriza je zasad završila, dok se radni i sudski spor samo preselio u novu fazu.

Čistoća je krenula prva, a navečer su se vratili tramvaji

Povratak u normalu počeo je još tijekom srijede poslijepodne. Nakon odluke suda više od 150 radnika Čistoće sa 56 vozila krenulo je na teren, dok je dodatnih četrdesetak radnika raspoređeno na čišćenje javnih površina.

Posao koji ih je čekao nije bio mali. Nakon gotovo tri dana reduciranog odvoza trebalo je preuzeti nakupljeni otpad i postupno vratiti sustav u uobičajeni ritam. Kamioni se nisu mogli jednostavno pojaviti na svim zagrebačkim ulicama istodobno pa je normalizacija nužno trajala dulje od samog prekida štrajka.

Nešto kasnije vratili su se i prvi tramvaji. ZET je potom objavio da će od 1. listopada tramvajski i autobusni promet ponovno voziti prema redovnom rasporedu.

Za građane Zagreba to znači završetak trodnevnog razdoblja u kojem je svakodnevni odlazak na posao, fakultet, školu ili liječniku za velik broj ljudi zahtijevao potpuno drukčiju organizaciju.

Štrajk je pokazao koliko glavni grad ovisi o nekoliko velikih javnih sustava. Kada gotovo istodobno stanu javni prijevoz i odvoz otpada, posljedice više nisu ograničene na zaposlenike i poslodavca koji pregovaraju o radnim uvjetima. U nekoliko sati zahvaćen je cijeli grad.

Taksisti su tijekom štrajka bilježili snažno povećanje broja vožnji, dok su gradske prometnice bile znatno opterećenije privatnim automobilima. Takav efekt nije neočekivan: stotine tisuća svakodnevnih putovanja ZET-om odjednom se moraju prebaciti na druge oblike prijevoza.

Pravni spor sada postaje jednako važan kao zahtjevi radnika

Nakon povratka vozila na ulice težište se seli sa zagrebačkih stajališta i kanti za otpad prema sudskim dokumentima i pregovaračkom stolu.

Sindikati najavljuju žalbu i ne prihvaćaju tumačenje da je njihova industrijska akcija bila nezakonita. Gradska vlast s druge strane smatra da sudska odluka potvrđuje dio argumenata koje je iznosila tijekom sukoba.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević također je najavio da radnicima dani provedeni u štrajku neće biti plaćeni. To dodatno otvara pitanje financijskih posljedica za zaposlenike koji su tri dana sudjelovali u industrijskoj akciji.

Međutim, budući da presude nisu pravomoćne, ni pravna priča još nije zaključena. Ako Vrhovni sud potvrdi prvostupanjsku odluku, sindikatima će prostor za nastavak štrajka pod istim uvjetima biti znatno sužen. Ako odluka bude ukinuta ili predmet vraćen na ponovno odlučivanje, sukob može ponovno dobiti sasvim drukčiju dinamiku.

U međuvremenu ostaju i sami razlozi zbog kojih su radnici izašli u štrajk – spor oko plaća, uvjeta rada, kolektivnog pregovaranja i odnosa sindikata s upravama gradskih poduzeća.

Zagreb se stoga prvog listopadskog jutra vratio u poznati ritam zvona tramvaja i jutarnje gužve. Za putnike je to najvažnija neposredna vijest.

Za radnike, uprave, Grad i sindikate priča nije završena. Samo se s ulice preselila prema Vrhovnom sudu i novom krugu pregovora.

Zoran / TV Wien